Connect with us

Društvo

UNIŠTILI SVE ŠTO SE UNIŠTITI MOŽE! Privreda RS i dalje nastavlja da pada

Privreda u Republici Srpskoj i dalje nastavlja da pada, te je spoljnotrgovinski deficit u 10 mjeseci ove godine iznosio 1,93 milijarde KM.

Ovo se vidi u zvaničnim podacima Privredne komore Republike Srpske, u dokumentu “Privredna kretanja”.

“Industrijska proizvodnja, u periodu januar-oktobar 2024. godine, smanjena je za 5,6% u odnosu na uporedni period 2023. godine. Posmatrano po područjima djelatnosti, područje vađenje rude i kamena bilježi pad proizvodnje od 11,1%. Pad proizvodnje u području prerađivačka industrija iznosi 4,7%, dok je u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija proizvodnja manja za 6,4%. Broj zaposlenih u industriji za deset mjeseci 2024. godine, u odnosu na broj zaposlenih u istom periodu 2023. godine, smanjen je za 4,8%. U područjima vađenje ruda i kamena broj zaposlenih je veći za 0,5%, a u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija rast zaposlenosti iznosi 1%. Prerađivačka industrija bilježi pad broja zaposlenih za 6,2%”, piše u ovom dokumentu.

Dodaje se da je ukupan obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom u periodu januar-oktobar 2024. godine iznosio 10,27 milijardi KM.

“Ostvaren je izvoz u vrijednosti od 4,17 milijardi KM, što je u odnosu na izvoz u istom periodu 2023. godine manje za 186,45 miliona KM, odnosno manji je za 4,3%. Uvoz je iznosio 6,1 milijardu KM i povećan je za 270,69 miliona KM, odnosno veći je za 4,6%. Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,93 milijarde KM. U poređenju s prethodnom godinom došlo je do povećanja deficita za 457,14 miliona KM, odnosno deficit je veći za 31%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68,4%, dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,7%, odnosno manja je za 6,3 procentna poena”, navodi se u podacima Privredne komore RS.

Dalje piše da je Poreska uprava Republike Srpske za deset mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS prikupila 3,352 milijarde maraka, što je za oko 392 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno za 787,3 miliona KM ili 31 odsto više nego u prvih 10 mjeseci 2022. godine.

“Povećanje naplate u ovoj godini nastavljeno je u svim grupama javnih prihoda. Naplata doprinosa veća je za 12%, a direktnih poreza za 23%, dok je naplata ostalih javnih prihoda povećana za 4%. Prosječan broj nezaposlenih, u periodu januar-oktobar 2024. godine, iznosio je 56.795 lica, što je u odnosu na prosječan broj nezaposlenih u uporednom periodu 2023. godine manje za 4.703 lica, odnosno manje za 7,6%”, ističe se u podacima Privredne komore RS.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su svi ovi podaci zabrinjavajući.

“I pored tih elemenata, imamo procenat rasta BDP-a od 1,5 do 1,7 odsto. Ipak, taj rast nije generisan na bazičnim privrednim granama i rezultat je povećanja aktivnosti u uslužnom sektoru, odnosno u trgovini i turizmu. Taj uslužni dio ekonomije troši uglavnom proizvode iz uvoza i to je problem, te taj mali rast BDP-a nije kvalitetan rast koji će poboljšati uslove u ekonomiji. Zabrinjavajući je pad izvoza i industrijske proizvodnje od početka godine. Osnova nije dobra za iduću godinu, jer je dosta poslova prekinuto u ovoj. Zanavljanje poslova i ugovora unutar EU će ići mnogo teže nego što je održavanje postojećih odnosa. Realna je procjena privrednika da će iduća godina biti dosta teža. Promjene i prestrukturisanje proizvodnje ide dosta sporo, a i nemamo ozbiljnih krupnih preduzeća koja mogu generisati istraživanje, razvoj i nove tehnologije. Realno je očekivati dalje usporavanje privrednog rasta i izvoza, te dalje povećanje spoljnotrgovinskog deficita”, objasnio je Stanić.

Podsjećamo, trenutno se vode pregovori između sindikata i poslovne zajednice o iznosu minimalne plate za 2025. godinu.

Ona je početkom ove godine skočila sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM ili skoro 30 odsto.

Sindikat sa jedne strane traži da on iznosi 1.050 KM, dok je mišljenje poslovne zajednice da se minimalna plata u Srpskoj, prema svim ekonomskim parametrima, ne bi smjela povećavati.

Ako ne dođe do dogovora, Vlada RS će odlučiti koliko će iznositi minimalna plata za narednu godinu.

Na osnovu kojih parametara bi Vlada Republike Srpske trebalo da poveća minimalnu platu, nije poznato.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno