Connect with us

Društvo

UPOZORENJA EKONOMISTA ni malo nisu optimistična, a POTROŠAČKA KORPA skoro 3.000 KM

Troškovi života u našoj zemlji stalno rastu. Sindikalna potrošačka korpa dostigla je iznos od gotovo 3.000 KM, a uslijedilo je i novo poskupljenje goriva. Pokrenulo je to stara pitanja: slijedi li novo poskupljenje hrane? I dok građani strahuju, proizvođači prijete protestima. Nadležni šute.

Kupiti hranu ili lijekove postalo je svakodnevno pitanje za većinu građana BiH, posebno onih treće dobi. Primanja mizerna, cijene na vrhuncu. Nerijetko čak i veće u odnosu na pojedine zemlje Evropske unije. Trgovci broje zaradu, građani broje sitniš u novčaniku i kalkulišu od čega danas odustati, tražeći formulu za preživljavanje. A politika obećava. I ne ispunjava.

-Mi smo jedina zemlja koja za sve ima isti PDV, od kifle do mercedesa. To nigdje nema. Ako treba, neka prepišu iz zemalja okruženja. Naravno, odmah se kaže da nema političke volje. Naravno da nema i svako povećanje koje se desi, npr., goriva, kod nas odmah povećavaju cijene – ističe Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono”.

Pravi udar, upozoravaju ekonomisti, tek slijedi, s obzirom na najavljeno poskupljenje struje, koje bi, navode, moglo izazvati velike poremećaje na tržištu. Pekari su, barem se to do sada pokazalo, prvi na listi onih koji podižu cijene svojih proizvoda. Ako je za utjehu, do poskupljenja neće doći, barem ne do septembra.

-Cijene su nerealne – kažu proizvođači, kojima je ove godine za kilogram “zlatnog zrna” ponuđena otkupna cijena od 36 feninga. Traže smanjenje cijene hljeba i sastanak s nadležnima.

-Nije normalno da za 100 kg pšenice od 36 feninga kupimo 8 kg hljeba, to je 20 vekni po 400 grama. To nikad nije bilo niti će biti, ali vidite i sami kakva je situacija i ne možemo na ovakav način opstati. Ako ne dođe do tog sastanka ili do nekih konkretnih rješenja, mi, poljoprivrednici, izlazimo na ulicu”, poručuje Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH. Poražavajući podaci pokazuju da je prema godišnjem indeksu siromaštva u analizi 157 zemalja, Bosna i Hercegovina zauzela 18. mjesto, piše Radio Sarajevo.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša, oblaci, vjetar

U Bosni i Hercegovini će biti oblačno i vjetrovito sa padavinama, dok će u višem predjelima kiša preći u susnježicu i snijeg.

U prvom dijelu dana jača kiša padaće na zapadu, dok će na jugu i istoku biti pretežno suvo sa kraćim sunčanim periodima, dok se u Krajini očekuju i obilnije padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne će se javiti nova izražena padavinska zona na jugozapadu i jugu i širiće se ka svim predjelima, dok će lokalno u Hercegovini biti i jačih pljuskova uz obilnije padavine za kratko vreme, a na severozapadu će doći do prestanka padavina uveče uz formiranje magle oko reka. Tokom prvog dijela dana duvaće umjeren do jak vjetar južnih smjerova, poslije podne će malo oslabiti i okrenuti na sjeverne smjerove, dok će u Hercegovini nastaviti da duva umjeren do jak, na udare olujni, južni vjetar.

Minimalna temperatura vazduha biće od dva do devet, a maksimalna od 10 do 18 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

RAVNOPRAVNI STANOVNICI ZEMLJE: Danas je Svjetski dan životinja

Svjetski dan životinja koji se obilježava svakog 4. oktobra od 1931. godine, poznat i kao Međunarodni dan zaštite životinja, posvećen je pravima životinja i očuvanju životinjskog biodiverziteta.

Prvi tragovi zaštite životinja datiraju daleko u prošlost kada su vladari davali osnovna uputstva narodu da stoku treba hraniti i pojiti, a ne batinati. U periodu od 17. do 19. vijeka veliki mislioci pokreću teme zaštite životinja, kao i njihova prava.

Svjetski dan životinja proglašen je 1931. godine na konvenciji ekologa u Firenci da bi se istakla ugroženost vrsta.

Na Svjetski dan životinja treba podsjetiti da su životinje ravnopravni stanovnici Zemlje, da imaju jednako pravo na život kao i ljudi, da osjećaju bol, patnju, strah i stres.

Cilj Svjetskog dana životinja jeste da se poboljša odnos prema životinjskim vrstama širom svijeta, kao i da se pruži podrška pojedincima, grupama i organizacijama koje se staraju o životinjama.

Nastavi čitati

Društvo

Rafinerija Brod ulazi u novi biznis, NEMA VEZE SA NAFTOM

Da li će se Rafinerija nafte u Brodu vratiti poput “feniksa”?

Ovo preduzeće planira da u svom krugu gradi postrojenje za reciklažu plastike sa dnevnim kapacitetom od 32 tone. Od te sirovine bi se kasnije proizvodili kanisteri za Rafineriju ulja u Modriči.

U fabrici bi bila uspostavljena linija za tretman PET ambalaže i linija za tretman plastičnih folija koje bi pojedinačno imale kapacitet prerade od 1.000 kilograma po satu, izvijestio je Capital.

Realizacija predmetnog projekta neće proizvoditi elemente značajnih uticaja na životnu sredinu koji bi mogli da dovedu do značajnog zagađenja u odnosu na postojeće stanje na lokaciji, a samim tim niti elemente negativnog prekograničnog uticaja – navode oni u elaboratu koji su uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu poslali Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

U ovom dokumentu se navodi da reciklaža plastike predstavlja jedan od ključnih koraka ka održivom upravljanju otpadom i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ne rade već godinama

– Njeno sporo razlaganje čini je velikim ekološkim izazovom. Udio plastičnog otpada u ukupnoj količini mješovitog komunalnog otpada iznosi 12 do 15 posto težinski, dok zapreminski gledano ovaj udio se kreće od 30 do 40 posto zbog niske molekularne težine plastike – navodi se u elaboratu.

Zanimljivo je da je rafinerija početkom avgusta u Brodu postavila spremnik za prikupljanje PET ambalaže u Gradskom parku u Brodu.

Podsjećamo, Rafinerija nafte Brod je obustavila preradu nafte nakon eksplozije koja se dogodila u oktobru 2018. i od tada više nije pokretala ovaj proces.

Iako su vlasnici, ruski investitori u više navrata najavljivali remont, modernizaciju i prelazak na gas kao energent to se do danas nije desilo.

Preduzeće je za šest mjeseci ove godine napravilo minus od 31,17 miliona maraka sa čime je akumulirani gubitak narastao na preko 914 miliona maraka.

Nastavi čitati

Aktuelno