Connect with us

Biznis

UPOZORENJE EU: Raste siva zona u BiH, “guta” trećinu ekonomije

Nakon nekoliko godina blagog pada, siva ekonomija u BiH se ponovo počela povećavati, a sudeći prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, rastu je doprinijela korona.

Naime, Evropska komisija procjenjuje da je virus korona doveo do toga da je dio ljudi počeo raditi u sivoj zoni, kako bi povećali prihode za svoje porodice.

“I dalje se čini da je do jedne trećine bruto domaćeg proizvoda u sivoj zoni. Pandemija je možda povećala značaj neformalne ekonomije za egzistenciju, nadoknađujući gubitak radnih mjesta u formalnoj ekonomiji. Dakle, neformalnost i dalje značajno doprinosi neregistrovanoj zaposlenosti, ali to narušava konkurenciju i nagriza poresku osnovicu”, naglašavaju u Evropskoj komisiji.

Neformalna ekonomija, kako ističu, dovodi do toga da privrednici moraju da plaćaju veće poreze i doprinose za socijalno osiguranje svojih radnika, što, kako tvrde, dovodi do toga da se od privrede uzima više nego što bi to inače bilo potrebno.

“To takođe rezultira nižim penzijskim beneficijama, povećava rizik od siromaštva za starije i povećava značajno fiskalno opterećenje za rad, što zauzvrat otežava formalno zapošljavanje i negativno utiče na međunarodnu konkurentnost BiH”, kažu u Briselu.

Kako bismo uporedili BiH s okolnim zemljama, pronašli smo nekoliko izvještaja objavljenih u proteklih nekoliko mjeseci. Prema ovim podacima, siva zona u Hrvatskoj iznosi oko šest odsto BDP-a, odnosno oko tri milijarde evra. U Crnoj Gori je, kako je naglašeno, oko 21 odsto ili oko 1,5 milijardi evra, dok je u Srbiji siva zona oko 11,7 odsto BDP-a, odnosno oko 6,5 milijardi evra.

Ukoliko su ovi podaci Evropske komisije za BiH tačni, to znači da je u sivoj zoni oko sedam milijardi evra.

Jedan od glavnih pokretača sive zone u BiH je nedostatak adekvatne legislative, posebno kada je u pitanju pranje novca. Moneyval, nezavisno tijelo u okviru Savjeta Evrope za procjenu mjera za suzbijanje pranja novca u zemljama članicama, za “Nezavisne” je potvrdilo da će narednog mjeseca doći u Sarajevo i Banjaluku kako bi procijenili šta je BiH uradila od proteklog izvještaja koji su sproveli 2014. i 2015. godine.

“Moneyval je već počeo pripreme za petu rundu procjene BiH”, rekli su nam, i pojasnili da će debata o rezultatima procjene nakon posjete BiH biti obavljena u trećem kvartalu 2024. godine, a finalni izvještaj naredne godine.

Komentarišući stalne napise u bh. medijima o “sivim ili crnim listama”, pojasnili su nam da Tim za finansijsku akciju (FATF) objavljuje listu zemalja koje imaju “strateške manjkavosti” u svojim sistemima, a neformalno se za ove zemlje kaže da su na “crnoj listi”. “Siva lista” se, prema ovoj neformalnoj klasifikaciji, odnosi na zemlje koje aktivno sarađuju s FATF-om na otklanjanju uočenih nepravilnosti, i podsjećaju da FATF svoje liste osvježava svakih šest mjeseci.

Ukoliko BiH ne usvoji zakon o sprečavanju pranja novca do posjete delegacije Moneyvala, mogla bi biti vraćena na “sivu listu”, što bi, kako smatraju stručnjaci, imalo katastrofalan efekat za bh. privredu.

Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, smatra da je nerealno očekivati da se BiH izbori sa sivom ekonomijom kada postoji nekažnjena visoka korupcija na najvišim političkim nivoima.

“Tako je nerealno očekivati da nefunkcionalne institucije, politizirane od ulaza i portirnice do najviših funkcija, efikasno rade svoj posao čak i da je pravni okvir savršen, a daleko je od takvog”, kaže on.

Prema njegovom mišljenju, institucionalni problemi odnose se na niske kazne za one koji participiraju u sivoj ekonomiji, slab pravni okvir, nedovoljnu stručnu i kadrovsku osposobljenost institucija, ali i nedostatak mjera za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjivanje poreskih i drugih opterećenja za one koji legalno posluju.

“Ukratko, potrebno je kreiranje jasnih prednosti legalnog poslovanja u odnosu na nelegalno, koje se dodatno destimuliše rigoroznim kažnjavanjem”, smatra Gavran.

Gavran kritikuje i samu EU što, kako je rekao, vrlo rado sarađuje s korumpiranim političarima i ne djeluje ozbiljno na suzbijanju nezakonitih aktivnosti.

“Tako da je pitanje koliko su ova njihova upozorenja iskrena, a koliko su eventualno tek zabrinutost da siva ekonomija stvara konkurenciju kompanijama u njihovim vlasništvu jer sumnjam da im je šteta za domaće subjekte i građane naročito bitna jer valjda bi se među prioritetima za pristupanje EU jasnije vidjela i ova oblast”, smatra on.

Related Topics:

Biznis

I NJIH STIGLI DUGOVI! „Prijedorputevi“ traže na berzi četiri miliona KM

Preduzeće „Prijedorputevi“ ide u prvu emisiju dugoročnih obveznica kojom planira da se na berzi zaduži četiri miliona KM, a novac će, između ostalog, iskoristiti i za vraćanje duga prema Investiciono – razvojnoj banci RS.

U javnom pozivu investitorima navedeno je da preduzeće u vlasništvu Igora Čorokala, emituje 4.000 obveznica, pojedinačne nominalne vrijednosti 1.000 KM.

Dospijeće emisije je sedam godina od dana upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti, a investitorima se nudi kamata od 5,5 odsto na godišnjem nivou.

„Sredstva dobijena prodajom obveznica koristiće se za redovno poslovanje emitenta. Cilj emisije je refinansiranje dospjelog duga prema Fondu za razvoj i zapošljavanje RS u iznosu glavnice od 1,96 miliona KM te pripadajućih troškova kamate obveznicama sa dužim rokom dospjeća, diverzifikacija izvora finansiranja te prikupljanje sredstava za investicije u novu, moderniju opremu čime će se povećati produktivnost društva i tržišni udio“, navodi se u javnom pozivu.

Upis i uplata obveznica počinje 19. maja i trajaće mjesec dana, do 19. juna.

Emisija će se smatrati uspješnom ako se proda najmanje 60 odsto od ukupnog broja ponuđenih obveznica.

Garant emisije je povezano preduzeće „Kozaraputevi“.
Capital

Nastavi čitati

Biznis

BiH NUDI CARINE OD 0%: Trampu stiže ponuda koja mijenja trgovinsku igru

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara priprema nacrt verziju ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i SAD, koji podrazumijeva da carina na proizvode bude nula odsto, izjavio je resorni ministar Staša Košarac.

Košarac je rekao nakon sjednice Savjeta ministara da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dobilo pozitivno mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kao i Kancelarije za zakonodavstvo, te da se nada da će se odluka o ovome donositi na narednoj sjednici Savjeta ministara.

On smatra da bi ovaj korak bio veoma značajan i za investicioni ciklus u BiH, pogotovo jer bi zemlje koje nemaju ugovor o slobodnoj trgovini sa SAD, poslovale preko BiH, prenosi Indikator ba.

Pokušavamo da obezbijedimo da proizvodi koji iz BiH ne budu u carinskom režimu 35 odsto prilikom izvoza u SAD. Smatramo da bi bilo najisplativije za ekonomiju Republike Srpske i Federacije BiH da obezbijedimo ovu vrstu odnosa o slobodnoj trgovini – rekao je Košarac novinarima.

On je dodao da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, po usvajanju ove odluke, nadležno za dijalog sa SAD.

– Nadležni sektor u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa već priprema prvu draft verziju ugovora o trgovinskim odnosima sa SAD kako bismo ponudili trajno nula odsto carinske stope za proizvode iz SAD, kao i proizvode proizvedene u BiH – rekao je Košarac.

Prema njegovim riječima, odluka o ovom pitanju mogla bi da bude donesena početkom jula, prenosi Biznis.ba.

Nastavi čitati

Biznis

U OPASNOSTI 1.000 RADNIH MJESTA: Opel zatvorio jedna od NAJSTARIJIH FABRIKA automobila na svijetu

Zatvoren je pogon kompanije Vauxhall za proizvodnju vozila u Lutonu nakon 120 godina proizvodnje.

Stellantis je najavio premještanje proizvodnje električnih kombija u drugu tvornicu, a sada je proizvodnja u Lutonu završena.

Nakon 120 godina proizvodnje vozila u Lutonu, proizvodnja je zatvorena. Fabrika Vauxhall u Velikoj Britaniji (kod nas marka poznata kao Opel) više neće proizvoditi vozila, izvještava BBC.

Fabrika u Lutonu bila je jedna od najstarijih fabrika automobila na svijetu koja je još uvijek u funkciji.

U novembru je automobilska grupa Stellantis najavila da će premjestiti proizvodnju električnih kombija u drugu fabriku. Sada je proizvodnja u Lutonu gotova. Umjesto toga, proizvođač automobila investiraće u fabriku Ellesmere u Portu. Kao rezultat zaustavljanja proizvodnje, 1000 radnih mjesta je upitno.

Opel je počeo proizvoditi automobile 1903. godine, a fabriku je izgradio u Lutonu 1905. godine. Proizvodnja ličnih automobila završila je 2002. godine, ali proizvodnja poslovnih vozila nastavila se do prošlog petka, kada je proizveden posljednji Vivaro, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Aktuelno