Connect with us

Društvo

UROŠ I NEMANJA I DALJE SPAVAJU U LEDENOJ KUĆI! Dodik obećao uplatiti 70 000 KM, NOVCA JOŠ NEMA

Čim bude uplaćeno 70.000 KM iz kabineta Predsjednika RS, kako nam je obećano, dječaci Uroš i Nemanja i roditelji mogu izaći iz oronule kuće i preseliti u novu.
Kaže ovo Miroslav Subašić iz “Mozaika prijateljstva”, udruženja koje je pokrenulo humanitarnu akciju za pomoć porodici Šišarica koja živi u Barlovcima kod Banjaluke u kući bez vode i kupatila, pod krovom koji prokišnjava i sa dimnjakom koji svaki momenat može da se zapali.

Humanitarni broj
Prošlog mjeseca za pomoć ovoj porodici bio je otvoren humanitarni broj, a oni koji su željeli da pomognu to su mogli u uplatom na bankovni račun.
Za kupovinu kuće, koja je pronađena u Šušnjarima nakon velike potrage za odgovarajućim i uslovnim objektom za dječake i roditelje, potrebno je oko 80.000 KM.

– Na humanitarni broj stiglo je 20.000 poziva, a na račun uplaćeno 11.000 maraka. Imamo obećanje Predsjednika RS da će uplatiti 70.000 KM. Već smo nekoliko puta bili na vezi, trebalo je uplata da bude realizovana još prošle sedmice, ali nije. Rekli su da bi ove sedmice to trebalo da bude riješeno. A djeca spavaju u onoj katastrofi, miševi ih ganjaju – kaže Subašić za Srpskainfo.
Kapara za kuću
Priča kako je morao da kapariše kuću koji su pronašli, a da su mu iz kabineta Predsjednika RS dali zeleno svjetlo za to. Papirologija je spremna, pronađen je i notar. Kuća će da se vodi na djecu.
– Čim legne novac, zakazuje se termin sa potpisivanje papira i to je to. Kuća je potpuno uslovna. Imaće svoje sobe I kupatilo, ograđeno dvorište, te dunum zemlje za bavljenje poljoprivredom – rekao je Subašić i dodao kako se pojavio još jedan dobar čovjek koji će da plati novi krov na kući.

Podsjećamo, četvoročlana porodica nalazi se u Barlovcima kod Banjaluke. Ništa im nije blizu. Uspijevaju da predeveraju dane uz pomoć “Mozaika prijateljstva”. Imaju još 234 KM dječje naknade i 50 KM koje otac Mile zarađivao nadničenjem za cijeli dan. Sve to ide za djecu i ono što je njima neophodno.

U jednoj prostoriji i spavaju i jedu. Već je zahladilo, trebalo bi ložiti vatru, ali ne smiju jer je dimnjak propao i nema koristi da se zakrpi.

Društvo

HAOS U SOCIJALNOJ ZAŠTITI Sindikat poručuje: Lokalna samouprava NEMA PRAVO na plate u ustanovama!

Sindikat zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske smatra da je neprimjenjiva i pravno neosnovana inicijativa Saveza opština i gradova kojom se traži usklađivanje koeficijenata i plata u ustanovama socijalne zaštite sa zakonom koji reguliše plate u lokalnoj samoupravi.

Iz Sindikata su pojasnili da Zakon o platama za zaposlene u organima jedinice lokalne samouprave nema pravno dejstvo u ustanovama socijalne zaštite.

Istaknuto je da inicijativu Saveza pojedini direktori ustanova koriste kao izgovor da odugovlače ili odbiju kolektivne pregovore, što predstavlja direktno kršenje Zakona o radu i Posebnog kolektivnog ugovora.

“Prema odredbama kolektivnog ugovora, poslodavci su bili dužni da započnu pregovore za zaključenje pojedinačnih kolektivnih ugovora najkasnije do 10. jula ove godine”, istakli su u Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite Srpske.

Podsjećaju je posebni kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti socijalne zaštite, koji je stupio na snagu 10. juna, važeći za sve ustanove u ovoj oblasti osim za one čiji je osnivač Republika Srpska, te da predstavlja obavezujući pravni akt.

“Finansijske teškoće ustanove ili odluke osnivača ne mogu biti osnov za ignorisanje odredaba kolektivnog ugovora. Svaka povreda odredaba podliježe nadzoru inspekcije rada, a u slučaju kontinuirane povrede, Sindikat zdravstva i socijalne zaštite će inicirati pokretanje postupaka pred nadležnim organima, uključujući sudske instance”, zaključuju u saopštenju.

Nastavi čitati

Društvo

PLAKALI I GRLILI SE! Snježana iz Prijedora otišla u penziju uz oldtajmer i buket cvijeća!

Radnici Javne ustanove Visoka medicinska škola u Prijedoru ispratili su u penziju na lijep način svoju radnu kolegicu Snježanu.

Naime, oni su Snježanu u penziju ispratili u old tajmeru i s buketom cvijeća.

Kako kažu, njen odlazak u penziju je zaslužen.

“Nakon mnogo godina posvećenog rada, i predanosti naša draga koleginica Snježana odlazi u zasluženu penziju. Želimo ti puno zdravlja, radosti i lijepih trenutaka u ovom novom poglavlju života. I da znaš, vrata naše ustanove ti uvijek ostaju otvorena – sada više za kafu i smijeh nego za obaveze. Srećno, Snježo”, napisali su oni, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Društvo

KOLIKO DUGUJE BIH, a koliko zemlje u regionu, ko je najveći dužnik?

Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine je na kraju prošle godine iznosio 13,74 milijardi KM i veći je za šest odsto nego krajem 2023. godine, piše u podacima Ministarstva finansija i trezora BiH.

Kako se navodi, u porastu su i vanjski i unutrašnji dug.

“Unutrašnji dug iznosio je ukupno 4,50 milijardi KM i veći je za 11,6 odsto nego 2023. godine. Republika Srpska duguje 2,68 milijardi KM, Federacija BiH 1,82 milijardi KM, a Brčko distrikt 8,91 milion KM”, stoji u podacima.

Tako je spoljni dug na kraju prošle godine iznosio 9,23 milijarde KM i povećan je za oko 3,5 odsto u odnosu na 2023. godinu.

Spoljni dug RS je iznosio četiri milijarde KM, a Federacije BiH pet milijardi KM. Brčko distrikt dugovao je 49,9 miliona KM, a institucije BiH 43,4 miliona KM.

Udio spoljnjeg duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) je krajem prošle godine iznosio 17,2 odsto.

Koliki su dugovi zemalja u regionu?

Iz Ministarstva finansija Srbije su ranije saopštili da je učešće javnog duga Srbije u BDP-u krajem prošle godine bilo 47,4 odsto.

“Ukupan javni dug Srbije na kraju 2024. bio je 38,87 milijardi evra (76,02 milijardi KM), od čega su ukupne direktne obaveze bile 37,04 milijardi, a ukupne indirektne obaveze 1,83 milijarde evra”, piše u ovom dokumentu.

Iz Vlade Crne Gore saopšteno je ranije da je ukupan javni dug na kraju prošle godine iznosio 4,12 milijardi evra (8,06 milijardi KM), odnosno 60,24 odsto bruto domaćeg proizvoda.

“Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, a koji su, na kraju prošle godine, iznosili 152,41 milion evra, neto javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 3,97 milijardi evra, odnosno 58,04 odsto BDP-a”, stoji u saopštenju Vlade Crne Gore.

Prema podacima Ministarstva finansija Hrvatske, konsolidovani dug opšte države na kraju četvrtog kvartala prošle godine iznosio je 49,28 milijardi evra (96,38 milijardi KM) i bio je manji za 690 miliona evra na kraju trećeg tromjesečja.

“Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u četvrtom tromjesečju 2024. godine na 57,6 odsto”, piše u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je za analizu zaduženosti zemalja relevantan podatak o relativnoj zaduženosti, odnosno učešću javnog duga u BDP-u, u odnosu na apsolutnu visinu duga iz dva razloga.

“Prvi se odnosi na činjenicu da učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu daje uvid u kapacitete određenih država da generišu prihode za servisiranje javnog duga. Drugi razlog je vezan za praćenje podataka o relativnoj zaduženosti kroz vrijeme, što omogućuje analizu efekata zaduženja na privredni rast. Naime, čak i usljed rasta apsolutnog iznosa duga u određenom periodu moguće je da učešće duga u BDP-u pada kao rezultat većeg rasta BDP-a u odnosu na rast javnog duga. U tom slučaju se izvodi zaključak o svrsishodnoj upotrebi zaduženja koje je podstaklo privredni rast”, kazao je Mlinarević.

On kaže da podatak da je u nekoj zemlji malo učešće javnog duga u BDP-u nije nešto što se može smatrati pokazateljem kvaliteta ekonomije.

“Najrazvijenije zemlje svijeta su ujedno i najzaduženije zbog percepcije investitora o snazi njihovih ekonomija i malim rizikom nenaplativosti potraživanja. Zato se oni i utrkuju da njima pozajme sredstva. Sa druge strane, manje razvijene zemlje sa slabim ekonomskim potencijalom relativno teško dolaze do investitora koji su spremni da im pozajme sredstva, zbog čega im je javni dug nizak. Iz ovih razloga je jasno da se BiH, koja teži ekonomskoj konvergenciji razvijenim zemljama, ne može osloniti na raspoložive javne finansije, već mora posegnuti za zaduživanjem. Da bi javni dug bio podsticaj rastu, a fiskalno održiv, potrebno ga je usmjeriti na prave stvari”, naglasio je Mlinarević.

Nastavi čitati

Aktuelno