Connect with us

Društvo

USKORO REGISTAR ZAPOSLENIH U INSTITUCIJAMA I NJIHOVIH PLATA! Godinama skrivali podatke, sada moraju da ih objave!

Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine propisano je uspostavljanje registra zaposlenih najkasnije do 2026. godine, potvrdio je “Nezavisnim” Darko Kasap, koordinator za reformu javne uprave BiH.

Prema njegovim riječima, u pogledu javne dostupnosti podataka, najveći iskorak je napravljen na nivou Brčko distrikta BiH, gdje je registar zaposlenih i imenovanih lica javno dostupan uključujući i informacije o platama, međutim on ističe da će biti potrebna dalja nadogradnja registara, u skladu s Revidiranim akcionim planom.

Podsjećanja radi, Kancelarija koordinatora je i u prijašnjim sazivima radila na bržem uspostavljanju ovih registara, ali otpor najviše postoji u samim organima vlasti, pa je, iako je nekoliko puta bilo najavljivano objavljivanje registra, dolazilo do pomjeranja rokova.

Prema informacijama kojima Kasap raspolaže, Agencija za državnu službu je pokrenula postupak javne nabavke softvera za uspostavljanje registra.

“Što se tiče registara na drugim nivoima vlasti, u periodu 2018-2019. kroz projekat ‘Unapređenje informacionog sistema u Agenciji za državnu službu FBiH, Agenciji za državnu upravu RS i Pododjeljenju za ljudske resurse BD BiH’ koji je finansiran iz Fonda za RJU, uspostavljeni su informacioni sistemi za upravljanje ljudskim potencijalima na nivou FBiH i BD BiH koji uključuju i registre državnih službenika na nivou ovih administracija, te je nadograđen centralni registar kadrova na nivou RS. Ovo je znatno doprinijelo boljoj raspoloživosti podataka potrebnih za adekvatno praćenje i planiranje ULJP”, ističe on.

Dodaje da Agencija za državnu službu FBiH kontinuirano objavljuje statistički prikaz o stanju kadrova u državnoj službi na osnovu unosa organa uprave u registar, dok Agencija za državnu upravu RS objavljuje zbirne podatke iz centralnog registra kadrova o ukupnom broju i polnoj strukturi zaposlenih.

Kasap je podsjetio da je prošle srijede organizovan osmi sastanak Radne grupe za reformu javne uprave između BiH i EU, te da je, kako kaže, konstatovan određen napredak. Podsjetio je da su u proteklih godinu dana usvojeni akti o primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama i izmjena Zakona o državnoj službi za uspostavu registra državnih službenika, čime se, kako ističe, jača transparentnost i dostupnost informacija.

“Donesen je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, čime se unapređuje integritet javne uprave. Izrađen je Nacrt zakona o upravnom postupku, kojim se stvaraju preduvjeti za digitalizaciju i modernizaciju upravnih procedura. Uspostavljena je interresorna Radna skupina za usklađivanje i izradu zakona o državnoj službi te je zaključen Kolektivni ugovor koji je potpisan 26. 2. 2025. godine, a što omogućuje profesionalizaciju i depolitizaciju javne uprave. Između ostalog, ojačana je koordinacije na provedbi reformi javne uprave, uz aktiviranje uloge Koordinacijskog odbora za reformu javne uprave i rad mehanizma za praćenje i izvješćivanje o reformama”, naglasio je on.

On kaže da je i finalizovan Revidirani akcioni plan za reformu javne uprave, koji bi sljedećeg mjeseca trebalo da se nađe na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, entitetskih vlada i BD.

“Očekujemo nove preporuke Evropske komisije koje će ići u pravcu hitnog usvajanja Revidiranog akcionog plana i provedbe planiranih i dogovorenih mjera i aktivnosti, poboljšanja funkcionisanja struktura za koordinaciju, izmjena zakona o državnoj službi kako bi bili u skladu sa principom zasluga i međusobno za profesionalnu i depolitizovanu državnu službu i popunjavanje otvorenih radna mjesta pomoćnika ministara na državnom i federalnom nivou. Očekujemo preporuke i za usvajanje propisa o strateškom planiranju politika u cijeloj zemlji, te da ćemo morati poboljšati sveobuhvatnu Strategiju upravljanja javnim finansijama”, istakao je on.

Nezavisne novine

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno