Dok je u Kantonu Sarajevo proglašena epidemija leptospiroze, javnost se sve više interesuje za prirodu ove opasne bolesti, njen tok i moguće posljedice.

Infektologinja dr Nada Koluder Ćimić, bivša direktorica Infektivne klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), podijelila je vlastita iskustva iz intenzivne njege, gdje se tokom godina suočavala s najtežim oblicima infekcije.

„Tokom kliničkog rada u intenzivnoj njezi Infektivne klinike KCUS-a, uglavnom sam se susretala sa najtežim oblikom leptospiroze, tzv. Weilovom bolešću. Klinički tok bolesti bio je generalno težak, dramatičan, sa nepredvidivim razvojem, a nažalost, bilo je i smrtnih ishoda“, ističe dr Koluder Ćimić.

Prema njenim riječima, vodeći simptomi bolesti uključivali su visoku temperaturu sa zimicom, intenzivnu glavobolju, zbunjenost ili pomućenu svijest, povraćanje, jake bolove u mišićima, kao i žuticu i različite oblike krvarenja – u očima, nosu, urinu, stolici i iskašljaju. Nerijetko je dolazilo i do zatajenja jetre i bubrega, što je zahtijevalo hemodijalizu.

„Neki bolesnici ostanu duboko u sjećanju. Posljednji teži slučaj koji sam liječila desio se prije petnaestak godina – bio je to ribolovac s Neretve. Imao je, čini mi se, najteži oblik leptospiroze, ali sretno je završio bez ikakvih posljedica. I danas, kada putujem prema Mostaru, Neretva me podsjeti na njega i našu zajedničku borbu za jedan život. Nadam se da je dobro i zdravo“, navela je infektologinja u objavi na društvenoj mreži Facebook.

Elektrodistribucija Srbije (EDB) od 1. juna odlučila je da rok za očitavanje brojila skrati, pa će se brojila očitavati jednom u tri mjeseca.

Elektrodistribucija Srbije (EDB) od 1. juna počinje sa primjenom člana 197a Zakona o energetici o obračunskom periodu, koji, u skladu sa evropskom praksom, predviđa očitavanje brojila najmanje jednom godišnje. V.d. direktora EDB-a Biljana Komnenić izjavila je da je donijeta odluka da se taj rok skrati, pa će se brojila očitavati jednom u tri mjeseca.

„Na osnovu iskustva, da bi bilo bolje i za korisnike i za nas, donieli smo poslovnu odluku da se taj rok skrati, tako da će EDS brojila očitavati jednom u tri meseca. Zakon predviđa i mogućnost da, ukoliko želi, korisnik sam dostavlja stanje i tako prihvati ulogu samočitača. Korisnici će od 1. do 6. u mesecu, na više načina, moći da pošalju stanje i sami kontrolišu svoju potrošnju električne energije“, rekla je ona.

U saopštenju EDS-a navodi se da je omogućeno slanje stanja brojila putem mobilne aplikacije, imejlom, na sajtu EDS-a, telefonom, kao i na šalterima lokalnih elektrodistribucija.

Iz EDS-a ističu da je uveliko zaživjela aplikacija ED Srbije sa više od 220.000 korisnika na mobilnim telefonima, putem koje se može prijaviti stanje brojila – brzo i jednostavno.

Poslije instalacije aplikacije, bira se svijetloplava ikonica „prijava stanja brojila“, zatim se odabere opština, popune osnovni podaci i pošalju slike stanja brojila.

Detaljno uputstvo dostupno je u aplikaciji, na njihovom sajtu.

Korisnici takođe mogu da na stranici https://elektrodistribucija.rs/prijava_ocitanih_stanja_online prijave stanje i pronađu kontakte za slanje imejlom ili telefonom.

Za one koji nisu vični novim tehnologijama, od 1. juna biće omogućeno prijavljivanje stanja i putem novoformiranog kontakt centra na besplatan broj telefona 0800 360 300.

EDS će svakog mjeseca snabdjevaču slati podatke o očitanoj, dostavljenoj ili procijenjenoj potrošnji električne energije radi izrade računa.

Jednom u tri mjeseca radnici EDS-a očitavaće brojila na terenu, a u periodu između dva očitavanja, ukoliko korisnik ne prijavi stanje, primjenjivaće se tačka 3. iz člana 197a Zakona o energetici, što znači da će se, u kombinaciji sa istorijskim podacima o potrošnji korisnika i uz primjenu algoritma i softverskih modela, raditi procjena potrošnje.

Iz Elektrodistribucije navode da je većina odredbi Zakona o energetici rađena po evropskom modelu – i u regionu i u Evropskoj uniji – te da se, recimo, u Njemačkoj i Češkoj brojila očitavaju jednom godišnje, a negdje tromjesečno ili na pola godine.

Kada je riječ o korisnicima koji imaju ugrađena pametna brojila, njihovo stanje daljinski očitava isključivo EDS – jednom mjesečno.

Do sada je ugrađeno oko 600.000 pametnih brojila, a ugradnja se nastavlja – iz sredstava kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB) biće postavljeno još 600.000 pametnih brojila.

Cilj je da do kraja decenije 80 odsto brojila na mreži u Srbiji bude pametno, što je i evropski standard, prenosi Tanjug.

Dok mnogi planiraju godišnje odmore na moru, u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit u Hrvatskoj, tačnije na Zavižanu, pao je snijeg.

Vjetar, grad veličine lješnjaka i jaka kiša u Srbiji. Poplavljene ulice i auto-put epilog su nevremena.

Kakvo vrijeme nas očekuje u narednom periodu, ali i kada možemo planirati godišnji odmor za N1 je govorio Bakir Krajinović, meteorolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

“Ono što se jučer desilo u cijeloj regiji, rezultat je prolaska hladnog fronta koji je uzrokovao naglu promjenu vremenskih prilika, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, pa i u Bosni i Hercegovini. Snijeg na Zavižanu i olujno nevrijeme u Beogradu, upravo su posljedica prolaska te fronte koja je donijela dosta oblažen zrak, ali i hladan zrak na naše prostore. U takvim okolnostima kratko je sve trajalo i već danas atmosfera se stabilizira nad cijelom regijom Jugoistočne Evrope, pa tako i u Bosni i Hercegovini”, navodi on.

Dodaje da je ono što se desilo posljedica te turbulencije u atmosferi koja se javlja već skoro tokom cijelog maj,a a ciklonalna aktivnost koja je nad Starim kontinentom prisutna tokom ovog mjeseca uslovila je da imamo nagle promjene vremenskih prilika i nešto niže vrijednosti temperatura koje su i dalje u granicama prosjeka.

Navodi da, u skladu sa onim što smo imali proteklih pet i deset godina, nekako imamo osjećaj da su temperature daleko niže.

“I ove godine moramo biti spremni najmanje na tri toplotna talasa koje će donijeti visoke temperature zraka u Bosni i Hercegovini. Prognozni modeli ukazuju da će vrijednosti temperatura tokom sva tri ljetna mjeseca biti iznad prosjeka na sjeveru naše zemlje, a to pozitivno odstupanje između 4 i 5 stepeni Celzijusa u ostatku zemlje između 3 i 4 stepena. U takvim okolnostima moramo biti spremni na najmanje tri toplotna talasa sa dosta dugim periodima bez padavina”, navodi Krajinović.

Dodaje da “obzirom da padavinski režim koji očekujemo tokom tri ljetna mjeseca je takav da očekujemo svega nekih sedamdesetak procenata u odnosu na prosječne padavine, svega dva – tri dana može pasti kiše, tako da moramo biti spremni i na duge suše i na toplotne valove koje će donijeti ekstremno visoke temperature zraka kako tokom dana, tako i tokom noći, pa i vidok broj tropskih noći ove godine”.

Krajinović ističe da se kod planiranja godišnjeg odmora uvijek mora uzeti u obzir nešto kraća vremenska prognoza, srednjoročna i kratkoročna a, koje su daleko, daleko pouzdanje i korisne za ovakav vid planiranja.

“Svakako da je avgust, ali i juli mjesec kada su najveći izgledi da imamo duge periode bez padavina na Jadranskoj obali i u takvim okolnostima to i jesu mjeseci koji su uvijek srž sezone na Jadranu. Baš zbog toga što nema kiše i što nas je priroda naučila da u tom periodu imamo duge stabilne periode bez padavina uz dosta visoke temperature zraka. I ove godine očekujemo da i juli i august budu mjeseci sa ekstremno visokim temperaturama, ne samo zraka nego i mora, a isto tako očekujemo da duge periode bez padavina obzirom da karakter padavina koje ove godine očekujemo će biti sličan kao i u protekle, a to su pljuskove gdje samo u par dana može se izlučiti ta količina padavina koju očekujemo za te mjesece”, navodi bh. meteorolog.