Bosna i Hercegovina ima skoro najgori ekonomski rast od zemalja kandidata za prijem u Evropsku uniju, pokazuju zadnji podaci Evropske komisije.

Kako se navodi u ovom izvještaju, realni rast BDP-a u BiH porastao je na 2,7%, dok je međugodišnji rast prema preliminarnim procjenama 1,7 odsto.

Tako je jedino Sjeverna Makedonija imala slabiji rast, koji je u zadnjem kvartalu prošle godine iznosio 0,9 odsto, a u prvom kvartalu ove 1,2 odsto.

Crna Gora je u posljednjem kvartalu prošle godine imala rashod od 4,3 odsto, a u prvom ove godine 4,4 odsto.

Albanija je takođe imala veći rast od BiH. U zadnjem kvartalu 2023. godine on je iznosio 3,8 odsto, a u prvom ove godine 3,6 odsto.

Što se tiče Srbije, ona je imala rast od 3,8 odsto u zadnjem kvartalu prošle godine, a 4,7 odsto u prvom kvartalu ove.

“U pogledu rashoda, glavni pokretač rasta bilo je snažno povećanje bruto investicija za 49,8%, doprinoseći 7,5 poena do rasta. Međutim, nema informacija u kojoj mjeri je ovo povećanje bilo vođeno stalnim ulaganjem, zalihama ili statističkim odstupanjima. U isto vrijeme, pad izvoza, koji je počeo u drugom kvartalu 2023. godine, produbljen je na 14,9% u odnosu na isti period prethodne godine. Privatna potrošnja, obično glavni izvor rasta, porasla je za 2,7% u odnosu na isti period prethodne godine, doprinoseći 2,2 odsto do ukupnog rasta proizvodnje”, piše u izvještaju Evropske komisije.

Dalje se navodi da je rast uvoza nakon toga postao pozitivan poslije tri uzastopna kvartala smanjenja.

“Proizvodnja u industriji, koja je oko 20% ukupne bruto dodate vrijednosti, opala je već sedmi uzastopni kvartal. Za 2023. godinu, privremeni podaci ukazuju na rast proizvodnje od oko 1,6% u 2023. godini, u poređenju sa 3,9% godinu dana ranije”, dodaje se, između ostalog, u ovom izvještaju.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, kaže za “Nezavisne novine” da se Bosna i Hercegovina suočava s nizom strukturnih izazova koji koče njen ekonomski rast, čineći je jednom od zemalja s najnižim rastom među kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji.

“Postavlja se pitanje zašto je to tako. Razlozi su mnogobrojni i kompleksni. Prvo, politička nestabilnost i složenost sistema u BiH značajno usporavaju sprovođenje reformi. Sporost u donošenju odluka, česta politička previranja i nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti, naročito u komunikaciji kantonalnih s federalnim ministarstvima, onemogućavaju stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja koje bi moglo podstaknuti investicije i ekonomski rast. Drugo, BiH se suočava s velikim deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni. Struktura ekonomije je takva da je u velikoj meri zavisna od uvoza, dok je izvozna baza slaba i nedovoljno diverzifikovana. Treći faktor je smanjena potražnja iz EU, koja je najveći trgovinski partner BiH. Ekonomske turbulencije unutar EU, kao i globalni ekonomski izazovi, utiču na smanjenje izvoza iz BiH. Ovo dodatno otežava situaciju, jer slabija tražnja iz EU znači manje prihoda za domaće kompanije koje već imaju problema s konkurentnošću”, naveo je Pepić.

Dodao je da bi Evropska unija trebalo aktivnije da podržava BiH, ne samo kroz finansijsku pomoć, već i kroz tehničku, te prenos znanja kako bi se unaprijedili administrativni kapaciteti i efikasnost vlasti.

“Kako doći do boljih rezultata? Prvo, potrebno je jačati političku stabilnost i unaprediti vladavinu prava. Ovo bi stvorilo povoljnije poslovno okruženje i privuklo strane investicije. Drugo, nužno je raditi na diverzifikaciji ekonomije i unapređenju izvozne baze. Takođe, potrebno je jačati regionalnu saradnju i bolje iskoristiti prednosti koje donosi blizina velikih tržišta poput EU. Za kraj, BiH mora raditi na unapređenju infrastrukture i obrazovnog sistema kako bi stvorila uslove za dugoročni održivi rast”, objasnio je Pepić.

Ekonomista Igor Gavran istakao je da ovo, nažalost, i nije iznenađenje, s obzirom na to koliko se već dugo praktično ništa ne preduzima ni na ekonomskom reformama ni na podršci privredi ni na privlačenju ulaganja.

“U EU integracijama smo također zadnji u regiji, dok istovremeno odbacujemo i poklone, odnosno novac koji nam EU nudi bespovratno jer nam vlasti nisu u stanju usaglasiti čak ni trivijalna pitanja poput pozivnog broja za hitne situacije. A da o političkoj nestabilnosti i destrukciji i ne govorimo. Jednostavno, ovi statistički podaci su realan pokazatelj stanja i skoro da je veće iznenađenje da rasta uopšte ima nego da je tako nizak”, zaključio je Gavran.

Nezavisne novine

Evropska centralna banka izvršila je danas prvo smanjenje kamatne stope od 2019. godine, uz napomenu da je ostvaren napredak u borbi protiv inflacije, ali i da je ta borba daleko od kraja.

Depozitna kamatna stopa smanjena je na 3,75 odsto sa rekordno visokih četiri procenta. ECB nije dala naznake da li će nakon ovoga uslijediti dalje ublažavanje u julu.

ECB očekuje da će inflacija u prosjeku iznositi 2,2 odsto u 2025. godini, što je više u odnosu na prethodnu procjenu od dva procenta, a što je cilj koji ova institucija želi da postigne.

Inflacija u 20 zemalja koje koriste evro pala je na 2,6 odsto sa više od 10 odsto krajem 2022. godine, uglavnom zahvaljujući nižim cijenama goriva i ublažavanju zastoja u snabdijevanju nakon pandemije.

Ovaj napredak usporio je u posljednje vrijeme i sada izgleda da bi povišena inflacija mogla da traje duže nego što se očekivalo.

“Ne obavezujemo se unaprijed na određeni kamatni kurs”, rekla je predsjednik ECB Kristin Lagard na konferenciji za novinare.

Ona je dodala da su pritisci na cijene i dalje snažni, jer je rast plata povišen i da će inflacija vjerovatno ostati iznad cilja od dva odsto i tokom sljedeće godine.

Raste cijena nafte zbog rata u Izraelu.

Cijene nafte danas su na međunarodnim tržištima porasle iznad 93 dolara pošto su trgovci zabrinuti zbog signala iz Izraela o neposrednoj invaziji na Gazu, koja bi mogla da proširi sukob na Bliskom istoku i ugrozi snabdijevanje.

Na londonskom tržištu cena barela posle podneva bila je viša za 88 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 93,26 dolara. Na američkom tržištu, barel sa isporukama u novembru trgovao se za 95 centi više od 90,32 dolara. Aktivnije se trgovalo buradima sa rokom isporuke u decembru, po cijeni od 89 centi, sa 89,26 dolara.

Cijene su juče oštro oscilirale pošto je zabrinutost oko snabdevanja zbog sukoba između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas nakratko ugušena najavom da će SAD ublažiti sankcije Venecueli i dozvoliti da se njena nafta vrati na svjetska tržišta.

Vašington je izdao šestomjesečnu dozvolu za transakcije sa venecuelanskim energetskim sektorom nakon što su se vlada u Karakasu i opozicija dogovorili o izborima 2024. godine. Ali Venecueli će biti potrebno vrijeme da poveća proizvodnju, zbog slabih investicija u sektoru.

Krajem godine ponovo je preovladala zabrinutost oko snabdevanja sa Bliskog istoka, nakon talasa protesta u arapskim zemljama, Iranu i Turskoj zbog napada na bolnicu u kojem je poginulo skoro 500 ljudi. Tel Aviv je najavio kopnenu invaziju na Gazu, a izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je vojnicima u blizini granice u četvrtak da će uskoro videti palestinsku enklavu “iznutra”, što ukazuje na skoru vojnu operaciju. Strah od sukoba dodatno je podstakla najava Pentagona da su SAD presrele rakete ispaljene iz Jemena prema Izraelu preko Crvenog mora.

“Cijene nafte su značajno porasle od juče zbog naznaka neminovne izraelske kopnene ofanzive u Pojasu Gaze. U Londonu se barel vratio na 93 dolara. Međutim, situacija sa snabdijevanjem se do sada nije promijenila”, napisali su analitičari Komercbanke u bilješci o petak.

U prilog cijenama govore i procene većeg manjka ponude u četvrtom tromjesječju, nakon što su vodeći proizvođači Saudijska Arabija i Rusija odlučile da do kraja godine stave manje barela na tržište. Niske zalihe, posebno u SAD, za njih su dodatni podsticaj, prenosi Index pisanje Hine.

Vašington planira da kupi šest miliona barela sirove nafte u decembru i januaru kako bi popunio iscrpljene strateške rezerve, saopštilo je juče Ministarstvo energetike. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) je zasebno izvijestila da je barel naftne korpe njenih članica u četvrtak pao za 83 centa na 93,63 dolara.