Connect with us

Društvo

UVOZ GUTA TRŽIŠTE! Izvoz mesa 20 miliona, a uvoz čak 266 miliona KM!

Najviše je bilo ovaca – 1.058.493, zatim svinja 444.167, goveda 389.445 i koza 61.772. Ukupni stočni fond u Bosni i Hercegovini u 2024. godini iznosio je oko dva miliona grla, pokazuju podaci iz Godišnjeg izvještaja iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja. U odnosu na prethodnu godinu, broj svih vrsta stoke – osim koza – zabilježio je blagi rast.

Najviše je bilo ovaca – 1.058.493, zatim svinja 444.167, goveda 389.445 i koza 61.772.

Šta se dešava?

Broj muznih krava iznosio je 177.120, što je pad od 1% u odnosu na 2023. godinu. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka smanjena je za 5% i iznosila je 605 miliona litara. Najveći pad bilježi kravlje mlijeko, dok su količine ovčijeg i kozjeg mlijeka ostale nepromijenjene.

Federacija BiH proizvela je 313,7 miliona litara, Republika Srpska 285 miliona, a Brčko Distrikt 6,2 miliona litara. Tek 40–45% sirovog kravljeg mlijeka otkupljuju mljekare, dok ostatak završava u preradi na gazdinstvima ili na pijacama. U domaćim klaonicama zaklano je 76.110 svinja, 63.718 ovaca i 38.616 goveda. U odnosu na prethodnu godinu, broj zaklanih ovaca manji je za 24%, svinja za 18%, a goveda za 4%, što je dovelo do pada ukupne proizvodnje svježeg mesa za 11%.

Vrijednost izvoza mesa iz BiH iznosila je 20 miliona KM, dok je uvoz dostigao 266 miliona KM. Na pad domaće proizvodnje, posebno svinjskog mesa, značajno je uticala afrička svinjska kuga, koja je smanjila stočni fond i povećala cijene prasadi i tovnih svinja.

(Etto)

Društvo

ODLAGALIŠTE U ŠIPOVU: Srpska traži finansijska sredstva za MODERNIZACIJU SISTEMA upravljanja otpadom

Unapređenje sistema upravljanja otpadom prioritet je Ministarstva, a planirano je obezbjeđivanje sredstava kroz međunarodne projekte i donatorske fondove.

Unapređenje sistema upravljanja otpadom jedan je od prioriteta Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, zbog čega će u narednom periodu cilj biti obezbjeđivanje finansijskih i tehničkih sredstava kroz učešće u međunarodnim projektima, programima i donatorskim fondovima.

Jedan od glavnih razloga za nemogućnost sanacije ili izgradnju novih sanitarnih deponija upravo je nedostatak finansijskih sredstava, rečeno je u Ministarstvu.

“Ministarstvo podržava sve aktivnosti koje imaju za cilj smanjenje zagađenja i zaštitu životne sredine, ali u svom budžetu ne raspolaže sredstvima namijenjenim za podršku ovakvim aktivnostima”, naglasili su u resornom ministarstvu.

Po preporuci Glavne službe za reviziju donesen je Akcioni plan za provođenje preporuka revizije učinka pod nazivom “Funkcionisanje sistema za upravljanje komunalnim otpadom”, te formirana komisija za provođenje upravnog nadzora s ciljem identifikovanja rizika koji utiču na uspješno funkcionisanje ovog sistema.

Članovi ove komisije su do sada posjetili javna komunalna preduzeća u Doboju, Prijedoru, Novom Gradu i Šipovu, kao i regionalne deponije “Karabegovac” u Doboju, “Stara pruga-Kurevo” u Prijedoru, te lokalnu, neuređenu deponiju Lisina u Šipovu.

U Ministarstvu navode da su nakon sastanaka i obilazaka, članovi komisije konstatovali da sve deponije imaju potrebne dozvole za djelatnostima kojima se bave, ali da se u većini slučajeva radi o regionalnim neuređenim deponijama, koje nemaju svu potrebnu infrastrukturu.

Članovi komisije su izdali preporuke predstavnicima lokalnih javnih preduzeća i lokalnih zajednica, uputili ih u zakonske i podzakonske propise iz predmetne oblasti, mogući način finansiranja, obaveze preduzeća u sistemu upravljanja otpadom, kao i o mogućnostima saradnje sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.

Navedeno je i da odlagalište u Šipovu ne ispunjava zakonske uslove, te je preporučeno da se obavi sanacija postojeće deponije, te da se ona zatvori, s obzirom na lokaciju na kojoj se nalazi, na 900 metara nadmorske visine i neriješene imovinsko-pravne odnose.

U Ministarstvu naglašavaju da se odlaganje velike količine otpada na ovu lokaciju vrši u lošim uslovima, a prilikom posjete je uočeno da deponija gori i stvara velike količine dima i neogodne mirise.

Komunalno preduzeće iz Šipova je obavezno da redovno dostavlja izvještaje i sarađuje sa inspekcijskim organima kada je u pitanju problem ove deponije.

“Ministarstvo će pružiti svu stručnu podršku nadležnom odjeljenju u procesu izrade lokalnog plana i unapređenja sistema upravljanja otpadom”, naveli su u resornom ministarstvu.

Nastavi čitati

Društvo

SANKCIJE protiv NIS-a! Šta to znači za CIJENE goriva u Srpskoj?

– Sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) čije je stupanje na snagu američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) najavila za srijedu 1. oktobra 2025. godine, mogle bi uticati na snabdijevanje u pograničnoj zoni BiH uz Drinu, gdje gorivo stiže direktno iz Rafinerije u Pančevu, ali značajnijih poremećaja ne bi trebalo biti.Prema riječima predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđa Savića, Rafinerija nafte iz Pančeva snabdijeva tržište BiH sa samo 15 odsto goriva, benzina i dizela, što se relativno lako može nadoknaditi iz drugih izvora.

“I ranije je dolazilo do obustavljanja snabdijevanja iz Pančeva, kao što je bilo za vrijeme pandemije kada je Srbija uvodila zabrane izvoza. Ni tada nije bilo problema na našim pumpama. Razliku bi mogli osjetiti samo kupci koji su gravitirali Pančevu, poput onih iz Bijeljine, Brčkog i Zvornika, dakle uz granicu. Oni će možda kupovati gorivo na drugim destinacijama, ako dođe do prestanka snabdijevanja” kaže Savić.

Kaže da ne zna šta vrijeme donosi, ali s obzirom na to šta vidimo sada, ne bi trebalo da bude veće drame. Ističe da cijene goriva određuje svjetska berza, a ne informacija da li radi Rafinerija Pančevo.

“To samo može uticati na ponudu i tražnju na lokalu. Prema ovome što vidimo, možemo mirno da spavamo“, kaže Savić.

Smatra da najveći problem ima Srbija koja mjesečno troši 250 hiljada tona ovih goriva, a NIS od toga snabdijeva 80 odsto. Koliko će njihova logistika to izdržati, kaže Savić, to će se vidjeti.

“Imamo informacije da NIS ima solidne zalihe, vjerovatno za nekih par mjeseci. Najbitnije je da nema panike na tržištu. Veći je problem kako će Srbija reagovati, nego BiH“, kaže Savić.

Inače, Ministarstvo trezora SAD izdalo je 25. septembra novu posebnu licencu kojom se kompaniji NIS omogućava obavljanje operativnih aktivnosti najkasnije do 1. oktobra 2025. godine.

NIS je saopštio danas da su obezbijedili dovoljne količine naftnih derivata za snabdijevanje tržišta u ovom trenutku, uz napomenu da su još 14. marta podnijeli zahtjev za uklanjanje kompanije sa SDN liste. Istakli su da svojim poslovanjem nisu doprinijeli uvođenju sankcija koje ugrožavaju rad kompanije i socijalnu stabilnost više od 13.000 zaposlenih.

Vjeruje se da će NIS plate zaposlenima nakon uvođenja sankcija isplaćivati preko Poštanske štedionice, imajući u vidu da je to jedina banka u stopostotnom državnom vlasništvu.

“Takođe, NIS nastavlja saradnju sa Ministarstvom finansija SAD na zahtjevu za uklanjanje sa liste sankcija i produženja licence, kao i saradnju sa akcionarima na rješavanju novonastale situacije“, poručili su iz NIS-a.

Prošle sedmice je Akcionarsko društvo “Intelligence” iz Sankt Peterburga (dio grupacije Gasprom) postalo vlasnik 11,3 odsto akcija Naftne industrije Srbije (NIS), koje je preuzeo od Gasproma.

Gasprom je ruska državna kompanija i jedan od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika prirodnog gasa. Firma Gasprom Njeft je njegova kćerka-firma zadužena za poslove sa sirovom naftom.

U vlasničkoj strukturi NIS trenutno je najveći akcionar Gasprom Njeft sa 44,85 odsto, Srbija sa ima 29,87 odsto, a treći vlasnik sada je “Intelligence” sa 11,3 odsto.

Najzanimljiviji detalj transakcije je da se promjena vlasništva dogodila unutar grupacije i „na osnovu ugovora o ustupanju/prenosu akcija akcionarskog društva bez naknade“.

Ovo praktično znači da je paket akcija, čija bi tržišna vrijednost bila višemilionska, prenijet besplatno na rusko akcionarsko društvo registrovano u Sankt Peterburgu, čije je odgovorno lice Vsevold Stanislavovič Vorobev.

NIS je do sada šest puta dobio odlaganje primjene sankcija SAD i podnio je i sedmi zahtjev.

Direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović nedavno potvrdio da “želja postoji da Srbija otkupi NIS, ali da ruska strana trenutno nije voljna da proda kompaniju”.

Tržišna kapitalizacija NIS-a od oko milijardu evra smatra se nerealno niskom, a vrijednost kompanije u slučaju prodaje bila između tri i četiri milijarde evra.

Prosta računica pokazuje da bi Srbija, za otkup preostalog ruskog udjela (56,15%), morala da izdvoji najmanje oko dvije milijarde evra.

Inače, postrojenje u Pančevu ima godišnji kapacitet od 4,8 miliona tona i pokriva većinu potreba Srbije, a sankcije bi mogle da ugroze snabdijevanje sirovom naftom preko hrvatskog Janaf naftovoda.

(Capital) Foto: NIS

Nastavi čitati

Društvo

Građani RAČUNE ne plaćaju obećanjima, već REALNOM platom!

Narod u Srpskoj će 2026.godine imati prosječnu platu veću od 1000 evra, pompezno je najavljeno prošle godine. Međutim, nismo ni blizu tog iznosa a dodatni problem je što ni trenutnu prosječnu platu ne prima ni polovina građana u Srpskoj, i ako se uzme u obzir da cijene rastu nezaustavljivo, pitanje je kako građani sastavljaju kraj s krajem. Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u avgustu ove godine iznosila je 1 555 KM i nominalno je manja za 0,1% u odnosu na juli. Iako nas stalno ubjeđuju da su plate u Srpskoj na zavidnom nivou u odnosu na region, statistika ipak ima zadnju riječ. Tako na primjer prosječna plata u Srbiji iznosi 1 800, a u FBIH 1 630 što znači da je plata u Srpskoj najmanja u regionu.

“Činjenica je da se vlast Republike Srpske najmanje bavila stvaranjem boljih uslova za funkcionisanje privrede, bolje poslovne šanse i ambijent u kojem ima više investicija, gdje preduzeća mogu da se takmiče za svoju konkurentnost i sve to se reflektuje u sporom rastu prosječne plate. Ovo je jedno sluđivanje političko koje kreira vlast i to će ostaviti trajne mentalne posljedice po kolektivnu svijest i mentalno zdravlje naroda u to sam ubijeđena”, kaže Jelena Trivić, ekonomista.

I dok nas vlast svakodnevno ubjeđuje da se ovde dobro živi, stvarnost je drugačija. Plata od oko 1 555 ne može da pokrije ni pola potrošačke korpe koja za avgust ove godine iznosi 2 758 KM. Sa ovom platom građani mogu da podmire samo osnovne prehrambene potrebe, kažu ekonomisti.

„Ono što definitivno će biti problem je kako prehraniti četvoročlanu porodicu jer ako rade i otac i majka teško da mogu da izmire sve troškove koje je sindikalna korpa izdefinisala. To znači da ćemo se odreći kulture, sporta, godišnjih odmora i slično jer to je jedini način da se sastavi početak i kraj mjeseca sa prosječnom platom za četvoročlanu porodicu“, ističe Zoran Pavlović, ekonomista.

“Ovako nizak nivo primanja i ogroman jaz između troškova života i primanja za šta je vlast odgovorna i za demografski pad i pad nataliteta jer nemoguće je očekivati širenje porodica povećanje broja stanovnika pa i uopšte ostanak na ovim prostorima ako nemate odgovarajuća sredstva za egzistenciju i priliku da zaradite i imate normalan odnos troškova života i primanja”, kaže Igor Gavran, ekonomista.

Pitanje životnog standarda često se pominje i u Parlamentu Srpske gdje uglavnom opozicioni poslanici upozoravaju na loš životni standard građana, ističući da je vlast odgovorna zato što je Republika Srpska demografski i moralno uništena.

“U prilog tome govori da je trenutno prosječna plata u Republici Srpskoj manja nego u FBiH i Srbiji zato što su se ovde ljudi distancirali od naroda da su radili samo za svoj džep, a ako se patriotizam mjeri po debljini novčanika aktuelna vlast je najveći patriota”, kaže Ognjen Bodiroga, poslanik SDS u NS RS.

Čini se da je postalo ustaljena praksa to da se ovde samo obećava sve i svašta, od povećanja plata, izdvajanja za socijalno ugrožene kategorije, penzionere – spisak obećanja je predugačak. Jedino što je činjenica je to da građani od obećanja ne plaćaju račune, nego od realne plate o kojoj se kod nas rado ne priča.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno