Poziv hrvatskih političara u BiH, kao i apeli čelnika Hrvatske da Kristijan Šmit nametne izmjene Izbornog zakona, koje bi trebalo da spriječe Bošnjake da biraju hrvatske predstavnike u zajedničkim institucijama BiH, po svemu sudeći, čekaće neka druga vremena.

Iako se u javnosti još početkom jula pojavila navodno provjerena informacija da Šmit namjerava da nametne izmjene Izbornog zakona koje bi, između ostalog, spriječile to da hrvatskog člana Predsjedništva BiH većinom glasova biraju Bošnjaci, nakon tadašnjih burnih protesta pred zgradom OHR u Sarajevu Šmit je, očigledno, odustao od takve ideje.

Ruku na srce, Kristijan Šmit je nedugo nakon toga zaista nametnuo pojedine izmjene Izbornog zakona BiH, ali su one, prije svega, tehničke prirode i ne diraju u suštinu problema u odnosima između dva naroda.

Iako je do održavanja opštih izbora u BiH ostalo još samo sedam dana, hrvatski premijer Andrej Plenković iskoristio je svoj nedavni govor u Generalnoj skupštini UN da Šmita ponovo javno pozove da iskoristi bonska ovlaštenja i nametne odluke koje će, prema njegovim riječima, dovesti do “jednakopravnosti Hrvata”.

Stabilnost BiH je od posebne važnosti za Hrvatsku. Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH. Pozivam visokog predstavnika za BiH, Kristijana Šmita, da upotrebi svoja ovlaštenja, pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH u vezi s izbornom reformom. Jedini način je da visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoja bonska ovlaštenja kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH – poručio je Plenković.

Politički analitičar Dušan Janjić za Srpskainfo kaže da je za bilo kakve promjene izbornog zakonodavstva u BiH “prošao voz”, te da ne vjeruje da će se u tom smislu bilo šta mijenjati. Makar u skorije vrijeme.

– Kampanja u BiH se odvija u poluregularnim i poluslobodnim uslovima. Došlo je do nekih tehničkih promjena u izbornom zakonodavstvu i tehnici glasanja, ali nije bilo nikakvih suštinskih promjena, iako je pola godine potrošeno na razgovore o novom Izbornom zakonu. U takvoj situaciji, kad u izbornoj godini pokušavate da promijenite izborna pravila i kada to ne uspijete, kad međunarodna zajednica doživi očigledan poraz, onda dođete u ovakvu situaciju – kaže Janjić.

On, između ostalog, predviđa da će se politička kriza u BiH nastaviti i poslije izbora jer, kako smatra, postojeće izborno zakonodavstvo favorizuje one koji su napravili klanske, finansijske i druge lobističke veze između svojih stranaka.

Što se tiče Hrvata, iako se Dragan Čović povukao iz izborne trke za člana Predsjedništva BiH, njegov HDZ će i dalje pretendovati na ekskluzivitet, odnosno da niko nije Hrvat ako ne dolazi iz njihovih redova. Mislim da će ovi izbori biti nova potvrda toga da stranci ukopavaju BiH u poziciju koja glasi da vama niko ne može pomoći ako to sami ne želite – kaže Janjić.