Connect with us

Svijet

UŽAS KAKAV SE NE PAMTI: Otac ubio malog Adrijana (7) pa TIJELO BACIO SVINJAMA

Država Kanzas platiće milion dolara za rješavanje tužbe zbog smrti dječaka po imenu Adrijan Džons, kojeg je njegov otac ubio i njegovo tijelo bacio svinjama.

U tužbi, koju su djetetova majka i rođaci podnijeli 2017. godine, navodi se da je državna agencija za zaštitu djece trebalo da ga skloni iz kuće gdje je dugo zlostavljan prije nego što je umro od izgladnjelosti i batina.

Policija je pronašla ostatke sedmogodišnjaka u svinjcu na imanju njegovog oca i maćehe Majkla i Heder Džons u novembru 2015.

Oboje izdržavaju kazne od 25 godina do doživotnog zatvora za njegovo ubistvo, nakon što su pretukli i zatvorili Adrijana u tuš kabinu i gledali kako mu se stanje pogoršava na nadzornoj kameri.

Guvernerka Laura Keli i najviši lideri zakonodavnog tijela Kanzasa odobrili su nagodbu tokom kratkog javnog sastanka u utorak.

Odjeljenje za decu i porodice Kanzasa primilo je izvještaje da je Adrijan zlostavljan nekoliko godina prije smrti. Njihov posljednji fizički kontakt sa njim bio je skoro četiri godine prije njegove smrti, prema više od 2.000 stranica zapisa koje je agencija objavila 2017.

Zapisi su pokazali da su se Majkl, Heder i Adrijan Džons često selili između zajednica u Kanzasu i Misuriju.

U tužbi se tvrdilo da su država i socijalni radnici mogli da „uskoče i spasu“ Adriana u bilo kom trenutku, ali su odlučili da se ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Policija je ušla u njihovu kuću 2015. godine zbog poziva u vezi sa nasiljem u porodici , kada je Heder Džons optužila Majkla Džonsa da ju je tukao i davio.

Kada je stigla policija, rekla je da je tijelo dječaka otac dva meseca ranije, krajem septembra, bacio svinjama.

Istraga o njenim tvrdnjama dala je mučne dokaze o godinama zlostavljanja, a Heder, bolesno ponosna na to kako je mučila svog posinka, dokumentovala je to fotografijama. Bio je zaključan iza vrata od šperploče pod tušem, natjeran da satima stoji u ustajaloj vodi do vrata, okovan, vezan, izgladnjivan i tučen.

Njegova maćeha ga je nazvala „dječak“, umjesto da koristi njegovo ime. Dok su ona i Adrijanov otac brinuli o njihovih šest djevojčica, Adrijana su zlostavljali.

Povrede koje su snimljene uključivale su duboke posjekotine na licu i usnama koje je zadobio pokušavajući da prožvače izlaz iz ćelije koju su mu roditelji napravili u tuš kabini.

Majkl i Heder su uhapšeni 2015. Heder je u novembru 2016. priznala krivicu za ubistvo i osuđena je na doživotnu kaznu zatvora sa najmanje 25 godina. U maju 2017, Majkl Džons je dobio istu kaznu nakon što je takođe priznao krivicu u martu te godine.

Mali Adrijan je 2013. rekao radniku Dječjeg odjeljenja u Misuriju, gdje je porodica u to vrijeme živela, da ga je otac stalno tukao po glavi.

– Tata me stalno udara u glavu i u stomak, a mama me stalno vuče za uši i stvarno me boli. Mama i tata me sami zaključavaju u moju sobu. Mama i tata ne mogu da me hrane – rekao je on socijalnom radniku.

Šokantno, socijalna služba je odlučila da on nastavi da živi sa parom i oni su se ubrzo nakon toga preselili u Kanzas Siti u Kanzas.

Kada je umro, Adrijan je bio skroz mršav, a njegovi poslednji meseci bili su pravi pakao. Umjesto pravilnog sahranjivanja, tijelo djeteta je bačeno svinjama koje je njegov otac kupio upravo da bi se na taj način otarasio njegovog tijela, piše Blic.

Related Topics:

Svijet

MOSKVA SPREMA ODGOVOR za slučaj da EU zaplijeni njenu imovinu

Rusija priprema uzvratne mjere u slučaju da Evropska unija zaplijeni njenu zamrznutu imovinu, izjavila je u četvrtak, 4. decembra, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Sve nezakonite radnje koje se tiču naše imovine neće ostati bez odgovora. Paket kontramjera već je u pripremi, za slučaj stvarne krađe i zapljene imovine Ruske Federacije”, rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.

Ona je ideju EU o upotrebi ruske zamrznute imovine za pomoć Ukrajini nazvala neadekvatnom, ocjenjujući da bi taj plan naštetio samo EU, prenosi Tanjug.

Govoreći o odbijanju EU da primi isporuke ruskih energenata, ona je rekla da ”Evropljani snose teret finansiranja geopolitičkih zločina rukovodstva EU”.

”EU sistematski izvještava o navodnim uspjesima postignutim u odvikavanju od ruskih energetskih resursa i strašno je ponosna na to. Evropski građani se ubjeđuju da je isključivanje ruskih ugljovodonika sa evropskog tržišta nevjerovatno dostignuće briselske birokratije, garancija bezbjednosti i prosperiteta EU. Ono što iznose je čista besmislica koja ne izdržava nikakvu provjeru. Nepromišljen, lud i potpuno zabludni prekid uvoza ruskih energenata nanio je ozbiljan udarac EU. Napuštanjem uspostavljene energetske saradnje sa našom zemljom, EU se suočava sa naglim povećanjem cijena gasa i, kao rezultat toga, cijena električne energie”, smatra Zaharova. Prema njenim riječima, običnim Evropljanima se uskraćuje glas i uskraćuje im se mogućnost da iznesu svoje mišljenje.

”Najviši zvaničnici EU bukvalno iscrpljuju novac iz džepova svakog običnog Evropljanina. U međuvremenu, evropska preduzeća su primorana da plaćaju dva do tri puta više za struju od američkih kompanija, a četiri i po puta više za gas”, rekla je portparolka.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPLJANI MRZE TRAMPA? Polovina stanovništva EU predsjednika Amerike SMATRA NEPRIJATELJEM

Gotovo polovina Evropljana vidi američkog predsjednika Donalda Trampa kao “neprijatelja Evrope”, znatno više njih ocijenjuje da je rizik od rata sa Rusijom visok, a više od dve trećine vjeruje da njihova zemlja ne bi mogla da se odbrani u slučaju takvog sukoba, pokazalo je istraživanje urađeno u devet evropskih zemalja za parisku platformu za debate o evropskim pitanjima Gran kontinan.

Istraživanje je pokazalo da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, dok skoro isti procenat smatra da je izlazak iz Evropske unije naštetio Velikoj Britaniji, prenosi “Gardijan”. Profesor političkih nauka i osnivač agencije za ispitivanje javnog mnjenja Kluste17, Žan-Iv Dormažan rekao je da se Evropa ne suočava samo sa rastućim rizicima, već prolazi kroz transformaciju svog istorijskog, geopolitičkog i političkog okruženja.

– Ukupna slika istraživanja prikazuje Evropu koja je anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se teško projektuje pozitivno u budućnost – istakao je on.

Prema istraživanju, u prosjeku 48 odsto ljudi u devet zemalja smatra Trampa otvorenim protivnikom – od 62 odsto u Belgiji i 57 procenata u Francuskoj do 37 odsto u Hrvatskoj i 19 procenata u Poljskoj.

– Na čitavom kontinentu, “trampizam” se jasno smatra neprijateljskom silom – rekao je Dormažan i dodao da se taj stav učvršćuje, jer je manje ljudi nego u decembru 2024. Trampa opisalo kao “ni prijatelja ni neprijatelja”, a više kao izričito neprijateljski nastrojenog.

Ipak, Evropljani i dalje smatraju da je odnos sa SAD strateški važan: na pitanje kakav stav EU treba da zauzme prema američkoj vladi, najpopularnija opcija – 48 odsto, bila je – kompromis.

Istraživanje sprovedeno u Francuskoj, Italiji, Španiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Holandiji pokazalo je i da relativna većina – 51 odsto smatra da je rizik od otvorenog rata sa Rusijom u narednim godinama visok, dok 18 procenata ocijenjuje da je veoma visok.

Dormažan je rekao da bi takav rezultat “pre samo nekoliko godina bio nezamisliv i da ukazuje na zaokret u evropskom javnom mnjenju ka novom geopolitičkom režimu, u kojem se mogućnost direktnog sukoba na kontinentu sada široko prihvata kao realna”.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Svijet

Makron i Merc “SAD ĆE IZDATI UKRAJINU, oni se igraju i sa VAMA I SA NAMA”

Predsjednik Francuske Emanuel Makron upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izdaju Ukrajinu, navodi se u transkriptu razgovora evropskih lidera o strategijama zaštite Kijeva, koji je objavio njemački list “Špigel”.

U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, učestvovali su Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, finski predsjednik Aleksander Stub, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi i raspravljali su o mirovnim pregovorima koje predvode SAD sa Kijevom i Moskvom.

„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o bezbjednosnim garancijama”, rekao je Makron, prema njemačkom listu i dodao da postoji “velika opasnost” za Zelenskog, prenosi briselski portal Politiko.

Jelisejska palata nije odgovorila na zahtjev briselskog portala da pruži komentar.

„Špigel” je prenio da je Jelisejska palata u saopštenju poslatom ovom njemačkom listu negirala da je Makron govorio o bilo kakvoj izdaji.

„Predsjednik nije upotrebio te riječi”, navela je kancelarija predsjednika Francuske, prenosi list.

Merc je rekao da Zelenski mora da bude “izuzetno oprezan u narednim danima”.

„Oni se igraju i sa vama i sa nama”, rekao je Merc, očigledno misleći na američke izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trampa, koji su u utorak proveli pet sati u zatvorenim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Portparol Merca, Stefan Kornelijus, rekao je za Politiko da iz principa ne potvrđuje niti komentariše dijelove razgovora.

Finski predsjednik Stub, prema transkriptu, bio je saglasan sa Mercom.

„Ne možemo da ostavimo Ukrajinu i Volodimira same sa tim ljudima”, rekao je, očigledno misleći na Vitkofa i Kušnera, sa čime se Rute složio.

Rute je kazao da se slaže sa Stubom da moraju da zaštite Zelenskog.

I NATO je odbio da komentariše transkript.

Do razgovora je došlo nakon što je Trampova administracija predstavila mirovni plan u 28 tačaka, za koji se navodi da su ga sastavili ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, Vitkof i Kušner, a koji su Ukrajina i evropski saveznici kritikovali kao previše povoljan za Rusiju, što je pokrenulo pregovore u Ženevi.

Ti naknadni pregovori, na kojima su učestvovali evropski, ukrajinski i američki zvaničnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 tačaka, koji Rusija još nije prihvatila.

Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva, odnosno da Kijev preda velike dijelove neokupirane teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore, navodi Politiko.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, poljski premijer Donald Tusk, italijanska premijerka Đorđa Meloni, danska premijerka Mete Frederiksen, norveški premijer Jonas Gar Stere i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, takođe, su učestvovali u razgovoru, koji je obavljen u ponedjeljak, prema “Špiglu”.

Tokom razgovora, kako je objavio njemački list, bilo je riječi i o zamrznutim ruskim sredstvima, pri čemu su pojedini lideri istakli da zapljena sredstava treba da bude odluka EU, a ne SAD.

Nastavi čitati

Aktuelno