Američka vojska pokrenula je sinoć novi talas vazdušnih napada na Iran, šesto veče zaredom, s ciljem da umanji iranske vojne sposobnosti, saopšteno je iz Američke centralne komande.

CENTKOM je ogranak američke vojske zadužen za Bliski istok.

Bi-Bi-Si, koji je kontaktirao Bijelu kuću i CENTKOM za komentar, prenosi danas da CENTKOM nije pomenuo mostove na svojoj listi od “više desetina iranskih vojnih meta” koje je pogodio, kako navodi, u najnovijoj rundi udara, koja je završena jutros u zoru.

CENTKOM navodi da su dronovi i brodovi napali “lokacije obalske straže i protivvazdušne odbrane, infrastrukturu vojne logistike i pomorske kapacitete”.

Bi-Bi-Si prenosi da su američke rakete pogodile područje blizu ostrva Kešm, nedaleko od Ormuskog moreuza, kao i Bandar Abas i Bušer, gdje se nalazi nuklearna elektrana.

Ranije ove sedmice američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će gađati iranske mostove i elektrane ukoliko se Teheran ne vrati pregovorima.

Iran gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru

Iran je gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru tokom noći i jutra kao odgovor na novi talas američkih napada na Islamsku Republiku.

Iran je saopštio da je tokom noći gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu kao odgovor na američke napade na Islamsku Republiku.

Iran navodi da je u Kuvajtu dronovima gađao “položaje američkih snaga i centre za logističku podršku” američke vojske, prenijela je iranska novinska agencija IRNA.

Kuvajt je prethodno saopštio da odgovara na raketne napade i napade dronovima iz Irana.

Bahrein i Katar su takođe saopštili da su jutros bili meta iranskih napada.

Dok potrošači u Evropi konačno osjećaju olakšanje zbog usporavanja inflacije hrane, stručnjaci upozoravaju na novi rizik. Ekstremne vrućine i suše mogle bi da se preliju na police supermarketa i donesu skuplje namirnice već naredne godine.

Prema procjenama analitičara, vremenske prilike predstavljaju veći rizik za buduće cijene hrane nego nedavni sukob između Izraela i Irana, jer bi šteta na usjevima mogla da nadmaši uticaj poskupljenja energenata i đubriva.

Vrućine veća prijetnja od geopolitičkih kriza

Početkom godine strahovalo se da će rast cijena nafte i mineralnih đubriva, izazvan sukobima na Bliskom istoku, brzo dovesti do novih poskupljenja u prodavnicama.

Međutim, nakon smirivanja sukoba i pada cijena energenata, taj rizik je značajno umanjen. Ipak, ekonomisti upozoravaju da posljedice promjena na tržištu sirovina do potrošača obično stižu sa zakašnjenjem od oko godinu dana, pa bi određeni efekti mogli da se osjete tek tokom 2027.

Stručnjaci iz kompanija Oxford Economics i Deutsche Bank smatraju da će cijene hrane ponovo početi da rastu, ali da će ključni razlog biti klimatski uslovi.

Kako vrijeme utiče na cijene hrane

Visoke temperature i dugotrajne suše smanjuju prinose voća, povrća, žitarica i drugih poljoprivrednih kultura, što dovodi do manje ponude i viših cijena.

Pored toga, proizvodnja hrane postaje skuplja zbog većih troškova energije i đubriva. Gorivo je neophodno za rad poljoprivrednih mašina, transport, preradu, pakovanje i hlađenje proizvoda, dok rast cijena prirodnog gasa automatski povećava i cijenu mineralnih đubriva.

Ipak, ovi troškovi ne prenose se odmah na krajnje kupce. Potrebno je da prođe čitav proizvodni ciklus, pa se posljedice najčešće vide tek nakon naredne žetve.

Prema procjenama Oxford Economicsa, više cene energenata, đubriva i poljoprivrednih sirovina mogle bi da povećaju inflaciju hrane u evrozoni za oko 0,5 procentnih poena tokom naredne godine.

Suša bi mogla dodatno da pogura cijene

Mnogo veći problem, međutim, predstavljaju klimatske promjene.

Analitičari procjenjuju da bi samo posljedice ovogodišnjih vrućina i suše mogle da povećaju inflaciju hrane za još jedan procentni poen, zbog čega bi rast cijena namirnica u evrozoni tokom 2027. mogao da dostigne oko tri odsto.

Upozoravaju da su štete na poljoprivrednim kulturama već sada neizbježne, a novi talasi ekstremnih vrućina mogli bi dodatno da smanje prinose.

Situaciju bi mogao da pogorša i snažan klimatski fenomen El Ninjo, koji doprinosi češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim prilikama širom svijeta.

Zašto su cijene hrane trenutno stabilnije

Uprkos ovim upozorenjima, inflacija hrane u evrozoni trenutno nastavlja da usporava.

Prema procjenama Evropske statističke službe Eurostat, godišnja inflacija hrane pala je sa 2,5 odsto u decembru 2025. na 1,6 odsto u junu ove godine, što je najniži nivo još od sredine 2021.

Smanjenju cijena doprinijeli su dobra prošlogodišnja žetva žitarica, veća ponuda sirovog mlijeka, stabilizacija cijena kafe, kakaoa i čokolade, kao i pad cijena maslinovog ulja i energenata.

Zbog toga Oxford Economics očekuje da će inflacija hrane, alkoholnih pića i duvana tokom ove godine iznositi oko 2,1 odsto.

Klimatske promjene dugoročno podižu inflaciju

Ekonomisti upozoravaju da će klimatske promene dugoročno sve više uticati na rast cijena hrane.

Istraživanje Evropske centralne banke pokazuje da visoke temperature mogu da utiču na inflaciju i do godinu dana nakon pojave ekstremnih vremenskih uslova.

Prema procjenama ECB, do 2035. godine globalno zagrevanje moglo bi da poveća godišnju inflaciju hrane u svijetu između 0,9 i 3,2 procentna poena, u zavisnosti od razvoja klimatskih promjena.

Toplotni talas koji je pogodio Evropu 2022. godine povećao je inflaciju hrane na kontinentu za oko 0,7 procentnih poena, a stručnjaci smatraju da bi slični događaji u budućnosti mogli da imaju još izraženiji efekat, jer su usjevi sve osjetljiviji na ekstremne temperature i dugotrajne suše.

Američki predsjednik Donald Tramp deklasifikovao je obavještajna dokumenta za koja tvrdi da dokazuju kinesko miješanje u predsedničke izbore 2020. godine, uprkos ranijim procjenama američkih obaveštajnih službi da za to nema dokaza.

Američki predsjednik Donald Tramp danas je deklasifikovao obavještajne podatke tvrdeći da oni pokazuju kinesko miješanje u američke izbore, uprkos procjeni američkih obavještajnih službi koja nije pronašla dokaze o umiješanosti Pekinga u izbore 2020. godine, koje je Tramp izgubio.

U svom 25-minutnom govoru, Tramp je naglasio svoj napor da bezbjednost izbora učini centralnim političkim pitanjem uoči novembarskih srednjoročnih izbora, kada će republikanci braniti svoju većinu u Kongresu i suočiti se sa mogućnošću gubitka kontrole nad jednim ili oba doma.

Tramp je vršio pritisak na svoje kolege republikance u Kongresu da usvoje zakon kojim se uvode novi zahtjevi za identifikaciju birača i državljanstvo, uprkos dugogodišnjim iskustvima da su izborne prevare na američkim izborima rijetke.

Kina je dobila 220 miliona dosijea birača?

Predsjednik je rekao da deklasifikuje osjetljive informacije koje pokazuju da je Kina ilegalno dobila 220 miliona američkih biračkih zapisa, uključujući imena, adrese i druge informacije korištene za registraciju za glasanje. Tvrdio je da su članovi američke obavještajne zajednice namjerno potiskivali informacije o obimu kineskih aktivnosti.

Njegove tvrdnje protivriječe neklasifikovanoj procjeni američke obavještajne zajednice iz 2021. godine, koja nije pronašla nikakve naznake da je bilo koji strani akter pokušao ili uspio da izmeni “bilo koji tehnički aspekt” predsjedničkih izbora 2020. godine, uključujući registracije birača, glasačke listiće, tabelarne prikaze ili rezultate. Procjenu je sproveo Džon Retklif, tadašnji Trampov direktor nacionalne obavještajne službe, a sada direktor CIA-e.

Prije Trampovog govora, neki zvaničnici Bijele kuće izrazili su zabrinutost da bi otkrića o Kini mogla biti obmanjujuća, rekli su izvori za Rojters. Trampov oštar govor o Kini rizikuje da poremeti odnos koji se stabilizovao nakon prošlogodišnjeg skupog trgovinskog rata. Tramp se nada da će se u septembru sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom kako bi poboljšali trgovinske odnose.

Prije nego što je Tramp počeo da govori, portparol kineske ambasade Liu Čang je, kao odgovor na zahtjev za komentar, rekao da se “Kina nikada nije miješala i nikada neće miješati u predsjedničke izboreu SAD”.

Godine lažnih tvrdnji

Tramp godinama dovodi u pitanje ishod izbora, lažno tvrdeći da je njegov poraz od demokrate Džoa Bajdena 2020. godine bio namješten. Takođe je iznosio i druge lažne tvrdnje, uključujući da je glasanje putem pošte prepuno prevara, da su mašine za glasanje ranjive i da je glasanje stranaca široko rasprostranjeno.

Brojni sudovi i ponovna prebrojavanja nisu pronašli dokaze o velikim prevarama na izborima 2020. godine. Tramp je takođe rekao da deklasifikuje podatke koji bi otkrili „šokantne ranjivosti u izbornoj infrastrukturi“.

Ali mnogi dokumenti su izgleda pokazivali suprotno ili uopšte nisu bili povezani sa izbornom infrastrukturom u SAD. Jedan dokument CIA, pripremljen prošlog mjeseca, odnosio se na venecuelanske izbore, a ne na američke.

“Procjenjujemo da bi sistemima za brojanje glasova bilo teško manipulisati u dovoljno velikim razmjerama da bi se ugrozili rezultati izbora”, navodi se u drugom dokumentu, javlja Index.

Treći dokument – koji je sačinila CIA – detaljno opisuje napore kineskih špijuna da ciljaju Bajdenovu kampanju i napominje da Peking “trenutno ne namjerava da se tajno miješa kako bi pokušao da utiče na ishod izbora”, iako se navodi da bi Kina mogla da odluči da to učini kasnije.

Trampove šokantne “bombe” o Kini potpuno lažne

“Trampove šokantne ‘bombe’ o Kini su potpuno lažne. Činjenica je da su se naše obavještajne agencije jednoglasno složile da Kina nije ni pokušala da promijeni nijedan glas na izborima 2020. godine”, rekao je u saopštenju demokratski senator Mark Vorner, potpredsjednik Odbora za obavještajne poslove Senata.

Demokratski članovi Obavještajnog odbora Predstavničkog doma poslali su u četvrtak pismo vršiocu dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe Bilu Pultu, zajedno sa rukovodiocima FBI-ja, Centralne obavještajne agencije i Nacionalne bezbjednosne agencije, upozoravajući ih da ne dozvole Trampu da “instrumentalizuje obavještajne podatke kako bi podržao lažne tvrdnje o bezbjednosti izbora”.

Dvije od tri glavne američke televizijske mreže i CNN odlučili su da ne emituju govor u udarnom terminu na svojim primarnim platformama, odstupajući od prakse koja je obično rezervisana za važne govore o pitanjima od nacionalnog značaja.

Tramp proširuje federalna ovlaštenja nad izborima

Od povratka na funkciju u januaru 2025. godine, Tramp je nastojao da proširi savezna ovlaštenja nad sprovođenjem izbora, koja zakonski pripada državnim vladama prema Ustavu SAD.

Posljednjih mjeseci on je takođe vršio pritisak na republikance u Senatu da usvoje zakon, Zakon o spasavanju Amerike, koji bi zahtijevao identifikaciju sa fotografijom za glasanje i dokaz o američkom državljanstvu za registraciju, a istovremeno bi zahtijevao od država da dijele podatke o registraciji birača sa saveznom vladom.

Demokrate i zagovornici prava glasa kažu da su prevare na glasanju izuzetno rijetke i tvrde da bi zakon suzbio legitimne glasove. Neki republikanski lideri su pozvali Trampa da se fokusira na pitanja koja su najvažnija za Ameriku.