Connect with us

Svijet

VANREDNO STANJE – NEVIĐEN SKANDAL! Južnokorejski predsjednik doveo zemlju u stanje haosa, TRAŽI SE OPOZIV!

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol suočava se vjerovatno najtežim trenucima u ne tako dugoj, ali intenzivnoj političkoj karijeri, nakon burne noći tokom koje je dramatično proglasio vanredno stanje, da bi ga ubrzo povukao, što je zemlju gurnulo u stanje haosa.

Sada parlamentarci traže pokretanje njegovog opoziva nakon što je prouzrokovao najveću političku krizu zemlji u više desetljeća.

Yoonu, koji je 2022. godine tijesno osvojio predsjednički mandat, ovo nije prvi veći izazov. Njegova popularnost bila je na povijesno niskim razinama nakon što je njegova stranka uvjerljivo izgubila na parlamentarnim izborima u aprilu. Bila je to jasna poruka građana koji očito nisu bili zadovoljni njegovim dosadašnjim radom. Za mnoge su ti izbori zapravo bili referendum o Yoonovom predsjedništvu, a rezultat mu je ostavio malo prostora za manevriranje.

Usto, kritičari su krivili Yoonovu administraciju za inflaciju hrane, zaostalo gospodarstvo i sve veća ograničenja slobode govora. Yoon nikada nije bio previše voljen, a niz skandala dodatno je nagrizao njegovu popularnost.

Osim političkih izazova, Yoon je pogođen i ličnim problemima. Mnogi su izrazili nezadovoljstvo njegovim upravljanjem gospodarstvom i kontroverzama u koje je uključena njegova supruga Kim Keon Hee. Prošlog mjeseca javno se ispričao zbog incidenata vezanih uz nju. Njegova supruga ima svoj klub obožavatelja, velika je promotorica korejske kulture, često kritizira konzumiranje psećeg mesa i voli nositi odjeću korejskih dizajnera.

Kim je upala u probleme u veljači ove godine kada je navodno primila skupocjeni dar – 2200 američkih dolara vrijednu torbicu marke Christian Dior. Njezin je suprug rekao je tada da se radi o ‘političkoj spački’. To nije jedini put da se prva dama Južna Koreje našla na udaru kritika – optužena je i za plagiranje naučnih radova te manipuliranje dionicama.

Predsjednikova punica, Choi Eun-soon, pak služi jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog krivotvorenja financijskih dokumenata u poslu s nekretninama. Na slobodu bi trebala biti puštena u srpnju.

Politički uspon i pad
Yoon Suk Yeol pojavio se kao relativni politički novak i konzervativac kada je izabran 2022. godine za predsjednika. Rođen je u Seulu 1960., Yoon je studirao pravo, a proslavio se 2016. godine kao tužitelj u slučaju korupcije protiv tadašnje predsjednice Park Geun-hye za zlouporabu ovlasti.

Kao glavni tužitelj u zemlji 2019., također je optužio glavnog pomoćnika predsjednika na odlasku Moon Jaeina u slučaju prijevare i podmićivanja, koji je ukaljao imidž te administracije. Konzervativnoj Stranci narodne moći (PPP), koja je u to vrijeme bila u opoziciji, svidjelo se ono što su vidjeli i uvjerili su Yoona da postane njihov predsjednički kandidat.

Godine 2022., tijesno je pobijedio liberalnog protivnika Lee Jae-myunga, osiguravši pobjedu s manje od jedan posto glasova razlike – najmanjom razlikom u povijesti zemlje od uvođenja izravnih izbora 1987.

Njegova kampanja privukla je pažnju mladih muških birača svojim antifeminističkim porukama, a zauzeo je i tvrd stav prema Sjevernoj Koreji. Upravo je opasnost iz Sjeverne Koreje naveo kao razlog za proglašenje izvanrednog stanja, iako su mnogi to vidjeli kao pokušaj skretanja pozornosti s domaćih problema.

Yoon je ipak ostvario određene uspjehe u vanjskoj politici, poput poboljšanja odnosa s Japanom. Međutim, njegove česte gafove i kontroverzne izjave dodatno su narušile njegov ugled. Kao predsjednik, Yoon je zadržao čvrst stav prema Pjongjangu i ojačao veze s tradicionalnim saveznikom Seula – Sjedinjenim Državama. Lokalni mediji izvijestili su da je Yoon posebno inspiriran britanskim ratnim premijerom Winstonom Churchillom.

Ranije ove godine predsjednik je bio predmet peticije kojom se tražio njegov opoziv, a koja je bila toliko popularna da se web stranica na kojoj se nalazila stalno rušila zbog broja posjeta.

Proglašenje izvanrednog stanja ocijenjeno je kao ‘pravno prekoračenje i politički promašaj’. Leif-Eric Easley, profesor međunarodnih studija na Sveučilištu Ewha u Seulu, izjavio je: ‘S tako niskom javnom podrškom i bez snažne podrške u vlastitoj stranci, predsjednik je trebao znati koliko će biti teško provesti tu kasnonoćnu odluku.’

Ovaj potez, dodao je Easley, odražava političara pod opsadom, suočenog s rastućim skandalima, institucionalnim preprekama i pozivima na opoziv – sve što će sada vjerojatno dodatno eskalirati.

Parlamentarci traže opoziv
Južnokorejski parlamentarci u srijedu će zatražiti pokretanje opoziva predsjednika države nakon što je pokušao izvesti državni puč. Parlamentarci ga optužuju da je proglašenjem pa ukidanjem izvanrednog stanja u državi izazvao najveću političku krizu u toj zemlji unazad zadnjih par desetljeća

Njegova odluka o uvođenju izvanrednog stanja u utorak navečer šokirala je naciju. Taj potez izazvao je hitno okupljanje zastupnika u Nacionalnoj skupštini u Seulu kako bi glasovali protiv mjere, dok su se tisuće prosvjednika okupile na ulicama.

Kad je Yoon unutar nekoliko sati povukao odluku o izvanrednom stanju, prosvjednici su reagirali glasnim slavljem. Ipak, mnogi su ostali zapanjeni njegovim rizikom i brzim povlačenjem. ‘Izvanredno stanje je ukinuto, no stvorena je velika nesigurnost na političkoj i gospodarskoj sceni. Plašimo se da bi ovaj incident mogao utjecati na kreditni rejting Južne Koreje’, kaže Min Joo Kang, ekonomist u tvrtki ING, prenosi raport.ba.

Svijet

ZELENSKI: “Cijeli svijet se plaši Trampa, ALI JA NE!”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se cijeli svijet plaši američkog predsjednika Donalda Trampa, ali ne i on, i negirao je tvrdnje da je Tramp bacio karte sa linijama fronta u Ukrajini tokom njihovog burnog sastanka u oktobru u Bijeloj kući, kada je očekivao da će dobiti američke krstareće rakete “tomahavk”.

“Nije ništa bacao. Siguran sam”, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu, koji je odnose sa Trampom opisao kao “normalne”, “poslovne” i “konstruktivne”, prenosi danas Gardijan.

Kako su mediji javili nakon sastanka, Tramp je navodno vršio pritisak na Zelenskog da prihvati maksimalističke uslove ruskog predsjednika Vladimira Putina za okončanje rata, i rekao je Zelenskom da će ruski lider “uništiti” Ukrajinu ako se ne složi sa Putinovim uslovima.

Zelenski je kazao i da se “svi na svijetu” plaše Trampa, ali ne i on.

“Ne… mi nismo neprijatelji Amerike. Mi smo prijatelji. Pa zašto bismo se plašili”, rekao je Zelenski, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski od NATO tražio pomoć KAO U BOSNI I HERCEGOVINI?

Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ispričao je kako je telefonirao predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom nakon početka rata u punom obimu 2022. godine.

Stoltenberg se prisjetio da nije mogao da razgovara sa Zelenskim tokom dva dana.

Kada su se konačno čuli, “taj telefonski razgovor bio je prilično težak”, dodao je bivši generalni sekretar NATO.

Djelimično, prisjeća se Stoltenberg, to je bio strah da će Zelenskog uskoro “uhvatiti ili ubiti”.

“Ali, osim toga, veći dio razgovora bio je posvećen zoni zabrane leta. On je želio zonu zabrane leta. A ja nisam mogao da mu to obezbijedim”, rekao je Stoltenberg.

NATO je ranije uvodio takve zone, kao kada je  zatvorio vazdušni prostor iznad Bosne i Hercegovine 90-ih godina, ili iznad sjevernog Iraka.

Stoltenberg je dodao da ne žali zbog takvog odgovora.

“Stvarnost je takva da sam od samog početka formulisao pristup NATO: podržavati Ukrajinu, ali ne učestvovati u sukobu”, naveo je on.

Stoltenberg se takođe prisjetio svog prvog susreta sa Zelenskim 2019. godine i priznao da ga je potcijenio.

“Bio mi je simpatičan, ali nisam mogao da zamislim da će postati vojni lider. Bio je neiskusan. Postavljao je najjednostavnija pitanja. Potpuno sam ga potcijenio”, rekao je bivši generalni sekretar NATO.

U istom intervjuu Stoltenberg je priznao da zapadni saveznici nisu Ukrajini na vrijeme i u dovoljnoj mjeri obezbijedili smrtonosno oružje.

Ranije je takođe govorio o tome kako je “ruska strana lagala predstavnike NATO prije nego što je došlo do ruske invazije u punom obimu na Ukrajinu”, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

Zapela isporuka američkog oružja Ukrajini, POGOĐENA I HRVATSKA!

Blokada američke vlade, koja je ušla u 40. dan, zaustavila je izvoz oružja vrijednog više od pet milijardi dolara, namijenjenog NATO saveznicima i Ukrajini.

Ovo je još jedan primjer ozbiljnih posljedica obustave rada saveznih institucija, piše Axios.

„Ovo zapravo šteti našim saveznicima i partnerima, kao i američkoj industriji, u isporuci mnogih od ovih kritičnih sposobnosti u inostranstvo“, izjavio je viši funkcioner State Departmenta za Axios.

Pogođena i Hrvatska

Prema riječima funkcionera, pogođene su isporuke oružja saveznicima poput Danske, Hrvatske i Poljske. Među blokiranom opremom su rakete AMRAAM, borbeni sistemi Aegis i sistemi HIMARS. Iako krajnje odredište cjelokupnog izvoza nije precizirano, prodaja oružja NATO saveznicima često se kasnije preusmjerava kao pomoć Ukrajini.

Transakcije na čekanju uključuju direktnu prodaju oružja od strane američke vlade, kao i izdavanje licenci privatnim američkim odbrambenim kompanijama za izvoz. U normalnim okolnostima, proces odobravanja ovakvih prodaja bio bi rutinski i bez poteškoća.

Zašto je došlo do zastoja

Problem leži u Zakonu o kontroli izvoza oružja, koji nalaže da Kongres mora pregledati sve prijedloge o prodaji naoružanja. Zbog blokade vlade, mnogi službenici State Departmenta zaduženi za informisanje kongresnih odbora i provedbu ovog procesa poslani su na prisilni odmor, što je usporilo cijeli proces.

Ured za političko-vojna pitanja State Departmenta prošlog mjeseca radio je sa samo četvrtinom uobičajenog broja osoblja zaduženog za podršku prodaji oružja, potvrdio je viši funkcioner.

Političke reakcije i optužbe

Portparol State Departmenta, Tommy Pigott, izjavio je za Axios:

„Demokrati zadržavaju kritičnu prodaju oružja, uključujući našim NATO saveznicima, što šteti američkoj industrijskoj bazi i dovodi u opasnost sigurnost nas i naših partnera.“

Sličnog stava je i predsjednik Odbora za vanjske poslove Senata, James Risch:

„Kina i Rusija ne miruju. Njihovi napori da potkopaju SAD i naše saveznike postaju lakši, dok naša industrijska baza pati, a potrebe saveznika ostaju neispunjene.“

Index je, kako navodi, o ovim izvještajima poslao upit MORH-u, a odgovor će biti objavljen kada stigne.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Aktuelno