Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) tvrdi da je osujetila operaciju ukrajinske vojne obavještajne službe, potpomognute britanskim operativcima, koja je imala za cilj otmicu ruskog lovca MiG-31 naoružanog hipersoničnom raketom “kinžal”.

Prema podacima ruske službe, Glavna obavještajna uprava Ministarstva odbrane Ukrajine pokušala je da regrutuje ruske pilote, obećavajući im tri miliona dolara kako bi otela ruski avion, prenosi TASS.

Ukrajinci su, prema tvrdnjama FSB-a potom planirali da usmjere oteti MiG-31 ka području NATO baze u Konstanci, u Rumuniji, gdje bi ga mogli oboriti sistemi protivvazdušne odbrane, stvarajući tako provokaciju.

Ruska obavještajna služba je saopštila da su “preduzete mjere osujetile planove ukrajinske i britanske obavještajne službe da organizuju provokaciju velikih razmjera”, navodi agencija

Naučnici su posmatrali mrtvu zvijezdu kako u realnom vremenu proždire ostatke svoje planete. Ovo jezivo otkriće pokazuje kako će jednog dana završiti i naš Sunčev sistem – kada Sunce sagori, uruši se u bijelog patuljka i počne da “jede” ono što je od planeta ostalo.

Koji je najbolji način da se sazna od čega je napravljena egzoplaneta? Naravno, sačekati da je njena zvijezda gravitaciono raskomada i proguta! Iako zvuči kao scenario iz naučnofantastičnog filma, astronomi su nedavno bili svjedoci upravo takvog kosmičkog kanibalizma.

Koristeći opservatoriju VM Kek na Havajima, naučnici su uočili mrtvu zvijezdu, bijelog patuljka, kako proždire ostatke razbijene planete. Događaj ne samo da pruža jedinstven uvid u sastav udaljenih svijetova, već nudi i zastrašujuću sliku onoga što čeka naš Sunčev sistem za oko pet milijardi godina, piše Science Alert.

Kosmička autopsija
U središtu ovog otkrića je bijeli patuljak pod nazivom LSPM J0207+3331, udaljen 145 svjetlosnih godina od Zemlje. Bijeli patuljci su gusti, ohlađeni ostaci zvijezda sličnih našem Suncu nakon što potroše svoje nuklearno gorivo.

Posmatrajući njegovu atmosferu, naučnici su otkrili nešto neočekivano: prisustvo čak 13 teških elemenata, uključujući gvožđe, magnezijum i silicijum. Ovo je najveći broj elemenata ikada zabilježen u atmosferi hladnog, vodonikom bogatog bijelog patuljka.

Ovi elementi djeluju kao hemijski otisci prstiju uništene planete, otkrivajući da je nekada bila stjenovito tijelo sa metalnim jezgrom, slično Zemlji, prečnika najmanje 200 kilometara. Ono što ovo otkriće čini revolucionarnim jeste to što teški elementi u atmosferama takvih zvijezda brzo tonu ka centru i postaju nevidljivi. Njihovo prisustvo je dokaz da se “gozba” dešava upravo sada.

“Ovo otkriće dovodi u pitanje naše razumijevanje evolucije planetarnih sistema”, rekla je astrofizičarka Erika Le Burde sa Univerziteta u Montrealu, glavna autorka studije.

Analiza je pokazala da je uništena planeta imala izuzetno visok udio mase jezgra, oko 55 procenata, što je znatno više od Zemljinih 32 procenta, ali manje od Merkurovih 70 procenata. Takvi podaci o unutrašnjosti planete su nam inače potpuno nedostupni, ali ova “kosmička autopsija” je omogućila naučnicima da zavire ispod površine.

Misterija odloženog uništenja
Najveća misterija je vrijeme ovog događaja. Zvezda LSPM J0207+3331 je postala bijeli patuljak prije više od tri milijarde godina. Zašto je planeta uništena tek sada, a ne tokom haotične tranzicije zvijezde u završnu fazu života?

“Nešto je očigledno poremetilo ovaj sistem dugo nakon smrti zvijezde”, objašnjava Džon Debes, astronom i koautor studije.

Postoji nekoliko teorija. Jedna je da je gubitak mase zvijezde dok je umirala postepeno destabilizovao orbite preostalih tijela. Druga, vjerovatnija mogućnost, jeste da je u sistemu preživio gasni gigant, planeta veličine Jupitera, čiji je gravitacioni uticaj tokom milijardi godina izbacio nesrećnu stenovitu planetu iz njene stabilne orbite i poslao je pravo ka bijelom patuljku.

“Ova odložena nestabilnost “mogla bi ukazivati na dugoročne dinamičke procese koje još uvijek ne razumemo u potpunosti”, dodaje Debes.

Naučnici se nadaju da će, koristeći podatke sa svemirskog teleskopa Džejms Veb i arhivske podatke misije Gaja, moći da pronađu krivca za ovaj kosmički zločin.

Sudbina našeg Sunčevog sistema
Ovakvi događaji nisu samo astronomska zanimljivost, već i direktan pogled u našu budućnost. Za oko pet milijardi godina, naše Sunce će se iscrpiti, proširiti u crvenog diva koji će vjerovatno progutati Merkur, Veneru i možda Zemlju. Nakon toga, odbaciti će svoje spoljašnje slojeve i sažeti se u bijelog patuljka.

Iako će unutrašnje planete biti uništene, spoljašnji Sunčev sistem će preživeti haos. Jupiterov gravitacioni uticaj će poremetiti orbite asteroida iz asteroidnog pojasa i ledenih tela iz Kajperovog pojasa, šaljući ih na putovanje ka ostatku Sunca.

Naš bijeli patuljak će tada, baš kao i LSPM J0207+3331, početi da proždire ostatke sopstvenog sistema, a njegova atmosfera će se zagaditi elementima koji su nekada činili naša susjedna nebeska tijela.

Proučavanje ovih udaljenih “mrtvih” sistema nam omogućava da testiramo teorije o formiranju i evoluciji planeta na galaktičkom nivou. Svaka uništena planeta je priča o nasilnoj, ali i neizbježnoj prirodi univerzuma, podsjećajući nas da čak i zvijezde i svijetovi imaju početak, životni vijek i, na kraju, dramatičan kraj.

Vrhunski tim njemačkih detektiva tri se godine svakog jutra sastajao u Potsdamu, pokušavajući otkriti ko stoji iza najvećeg čina sabotaže u modernoj istoriji – bombaškog napada na gasovod Sjeverni tok. Njihova istraga sada je došla do zaključka koji prijeti narušavanjem jedinstva u podršci Ukrajini, jer svi tragovi vode upravo prema Kijevu, piše “The Wall Street Journal”.

Političke pukotine zbog istrage
Posljedice istrage već su vidljive. Poljska je odbila Njemačkoj izručiti jednog osumnjičenog, smatrajući ga herojem jer je uništio ključan izvor prihoda za ratnu mašineriju Vladimira Putina. Poljski premijer Donald Tusk, dugogodišnji kritičar njemačke ovisnosti o ruskom gasu, ismijao je istragu. “Problem nije u tome što je gasovod dignut u vazduh”, rekao je. “Problem je u tome što je izgrađen.”

U samoj Njemačkoj, opoziciona stranka AfD koristi bijes javnosti zbog visokih cijena energenata kako bi lobirala za smanjenje pomoći Kijevu. Dodatni pritisak na Kijev očekuje se i iz Italije, gdje bi sud uskoro trebao odlučiti o izručenju još jednog ukrajinskog osumnjičenog.

Jedinica pod direktnom komandom bivšeg šefa ukrajinske vojske
Gasovodi Sjeverni tok, od kojih se najduži protezao više od 1200 kilometara ispod Baltičkog mora, dopremali su ruski prirodni gas u Njemačku i ostatak Evrope. Nakon ruske specijalne vojne operacije na tlu Ukrajine u februaru 2022., postali su centar političkih sukoba. Dok su neke zemlje tražile da se cijevi zatvore kako bi se Rusiji uskratio prihod, druge su, predvođene Njemačkom, oklijevale zbog ovisnosti o jeftinom gorivu.

Napadi u septembru 2022. prekinuli su tu raspravu. Dok su se u Baltičko more ispuštale goleme količine metana, u najvećem pojedinačnom ispuštanju staklenih gasova uzrokovanom ljudskim djelovanjem, Zapad i Rusija međusobno su se optuživali za sabotažu.

Međutim, njemački istražitelji, tužitelji i drugi izvori upoznati sa slučajem razvili su, kako tvrde, jasnu sliku događaja. Prema njima, napade je izvela elitna ukrajinska vojna jedinica pod direktnom komandom tadašnjeg vrhovnog komandanta ukrajinske vojske, generala Valerija Zalužnog, koji je danas ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Mukotrpna potraga za akterima
Složen mozaik dokaza počeo se sastavljati ubrzo nakon eksplozija. Prateći tragove kompanija za iznajmljivanje brodova, telefonskih poziva i registarskih oznaka, istražitelji su prikupili dovoljno materijala za izdavanje naloga za hapšenje tri vojnika iz specijalne ukrajinske jedinice i četiri iskusna ronioca.

Ključni dokaz stigao je u obliku zrnaste crno-bijele fotografije s njemačke kamere za nadzor brzine. Na njoj se vidjelo lice ukrajinskog ronioca, kojeg je policija identifikovala pomoću softvera za prepoznavanje lica. U samo nekoliko minuta pronašli su njegove profile na društvenim mrežama i veze s ostalim osumnjičenicima. Ali, istraga nije tekla glatko.

Ukrajinski ronilac kojeg su pratili do Poljske iznenada je prebačen u Ukrajinu u crnom BMW-u s diplomatskim tablicama, a vozilom je upravljao ukrajinski vojni ataše. Kijev je odbio komentarisati incident, dok je neslužbeno visoki zvaničnik rekao da su djelovali na dojavu poljske vlade.

Hapšenje zapovjednika jedinice u Italiji
Potraga za zapovjednikom jedinice bila je još teža. Istražitelji su u početku imali samo fotografiju iz pasoša izdanog na lažno ime. Prekretnica se dogodila kada se jedan od detektiva zapitao: “Gdje Ukrajinci idu na odmor?” Poslali su upite zemljama izvan EU i ubrzo ostvarili pogodak. Granična policija jedne prijateljske države pronašla je čovjeka koji je odgovarao opisu i putovao poslovno.

Tako su detektivi dobili njegovo pravo ime – Serhij K., 46-godišnji veteran ukrajinske sigurnosne službe SBU. Za njegovim pasošem raspisana je “tiha potjernica”. Alarm se oglasio 13. avgusta, kada je Serhij prešao iz Ukrajine u Poljsku. Istražitelji su ga pratili preko Češke do Italije koristeći podatke s naplatnih kućica i rezervacije hotela koje je napravila njegova supruga.

Italijanski karabinjeri uhapsili su ga u odmaralištu u gradu San Klement. Na putu prema sudu, Serhij je novinarima pokazao tri prsta – ukrajinski pozdrav koji simbolizuje nacionalni grb, trozubac. Njegov advokat tvrdi da je nevin, ali i da je onaj ko je digao gasovod u vazduh djelovao u sklopu vojne operacije i stoga ima imunitet od kaznenog progona.

Odluka koja bi mogla narušiti savezništvo
Očekuje se da će italijanski sud do decembra odlučiti o izručenju Serhija Njemačkoj. U međuvremenu, osumnjičeni je započeo štrajk glađu jer mu zatvor, kako tvrdi njegov advokat, ne osigurava vegansku i bezglutensku ishranu. Njegovo izručenje za Berlin predstavlja mač s dvije oštrice.

Eventualno suđenje dodatno bi zateglo odnose između Ukrajine i Njemačke, njenog najvećeg finansijskog prijatelja. Politički pritisak raste i na njemačkog kancelara Fridriha Merca, iako njegovi saradnici tvrde da će se znati nositi s posljedicama.

Smatraju da se njemačka javnost, dijelom i zbog medijskih izvještaja, već navikla na ideju da Kijev stoji iza napada. Ipak, visoki zvaničnici sugerišu da bi diplomatske posljedice bile lakše da njemački detektivi nisu bili toliko učinkoviti u svom poslu, navodi “Index”.