Connect with us

Svijet

VANREDNO STANJE – NEVIĐEN SKANDAL! Južnokorejski predsjednik doveo zemlju u stanje haosa, TRAŽI SE OPOZIV!

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol suočava se vjerovatno najtežim trenucima u ne tako dugoj, ali intenzivnoj političkoj karijeri, nakon burne noći tokom koje je dramatično proglasio vanredno stanje, da bi ga ubrzo povukao, što je zemlju gurnulo u stanje haosa.

Sada parlamentarci traže pokretanje njegovog opoziva nakon što je prouzrokovao najveću političku krizu zemlji u više desetljeća.

Yoonu, koji je 2022. godine tijesno osvojio predsjednički mandat, ovo nije prvi veći izazov. Njegova popularnost bila je na povijesno niskim razinama nakon što je njegova stranka uvjerljivo izgubila na parlamentarnim izborima u aprilu. Bila je to jasna poruka građana koji očito nisu bili zadovoljni njegovim dosadašnjim radom. Za mnoge su ti izbori zapravo bili referendum o Yoonovom predsjedništvu, a rezultat mu je ostavio malo prostora za manevriranje.

Usto, kritičari su krivili Yoonovu administraciju za inflaciju hrane, zaostalo gospodarstvo i sve veća ograničenja slobode govora. Yoon nikada nije bio previše voljen, a niz skandala dodatno je nagrizao njegovu popularnost.

Osim političkih izazova, Yoon je pogođen i ličnim problemima. Mnogi su izrazili nezadovoljstvo njegovim upravljanjem gospodarstvom i kontroverzama u koje je uključena njegova supruga Kim Keon Hee. Prošlog mjeseca javno se ispričao zbog incidenata vezanih uz nju. Njegova supruga ima svoj klub obožavatelja, velika je promotorica korejske kulture, često kritizira konzumiranje psećeg mesa i voli nositi odjeću korejskih dizajnera.

Kim je upala u probleme u veljači ove godine kada je navodno primila skupocjeni dar – 2200 američkih dolara vrijednu torbicu marke Christian Dior. Njezin je suprug rekao je tada da se radi o ‘političkoj spački’. To nije jedini put da se prva dama Južna Koreje našla na udaru kritika – optužena je i za plagiranje naučnih radova te manipuliranje dionicama.

Predsjednikova punica, Choi Eun-soon, pak služi jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog krivotvorenja financijskih dokumenata u poslu s nekretninama. Na slobodu bi trebala biti puštena u srpnju.

Politički uspon i pad
Yoon Suk Yeol pojavio se kao relativni politički novak i konzervativac kada je izabran 2022. godine za predsjednika. Rođen je u Seulu 1960., Yoon je studirao pravo, a proslavio se 2016. godine kao tužitelj u slučaju korupcije protiv tadašnje predsjednice Park Geun-hye za zlouporabu ovlasti.

Kao glavni tužitelj u zemlji 2019., također je optužio glavnog pomoćnika predsjednika na odlasku Moon Jaeina u slučaju prijevare i podmićivanja, koji je ukaljao imidž te administracije. Konzervativnoj Stranci narodne moći (PPP), koja je u to vrijeme bila u opoziciji, svidjelo se ono što su vidjeli i uvjerili su Yoona da postane njihov predsjednički kandidat.

Godine 2022., tijesno je pobijedio liberalnog protivnika Lee Jae-myunga, osiguravši pobjedu s manje od jedan posto glasova razlike – najmanjom razlikom u povijesti zemlje od uvođenja izravnih izbora 1987.

Njegova kampanja privukla je pažnju mladih muških birača svojim antifeminističkim porukama, a zauzeo je i tvrd stav prema Sjevernoj Koreji. Upravo je opasnost iz Sjeverne Koreje naveo kao razlog za proglašenje izvanrednog stanja, iako su mnogi to vidjeli kao pokušaj skretanja pozornosti s domaćih problema.

Yoon je ipak ostvario određene uspjehe u vanjskoj politici, poput poboljšanja odnosa s Japanom. Međutim, njegove česte gafove i kontroverzne izjave dodatno su narušile njegov ugled. Kao predsjednik, Yoon je zadržao čvrst stav prema Pjongjangu i ojačao veze s tradicionalnim saveznikom Seula – Sjedinjenim Državama. Lokalni mediji izvijestili su da je Yoon posebno inspiriran britanskim ratnim premijerom Winstonom Churchillom.

Ranije ove godine predsjednik je bio predmet peticije kojom se tražio njegov opoziv, a koja je bila toliko popularna da se web stranica na kojoj se nalazila stalno rušila zbog broja posjeta.

Proglašenje izvanrednog stanja ocijenjeno je kao ‘pravno prekoračenje i politički promašaj’. Leif-Eric Easley, profesor međunarodnih studija na Sveučilištu Ewha u Seulu, izjavio je: ‘S tako niskom javnom podrškom i bez snažne podrške u vlastitoj stranci, predsjednik je trebao znati koliko će biti teško provesti tu kasnonoćnu odluku.’

Ovaj potez, dodao je Easley, odražava političara pod opsadom, suočenog s rastućim skandalima, institucionalnim preprekama i pozivima na opoziv – sve što će sada vjerojatno dodatno eskalirati.

Parlamentarci traže opoziv
Južnokorejski parlamentarci u srijedu će zatražiti pokretanje opoziva predsjednika države nakon što je pokušao izvesti državni puč. Parlamentarci ga optužuju da je proglašenjem pa ukidanjem izvanrednog stanja u državi izazvao najveću političku krizu u toj zemlji unazad zadnjih par desetljeća

Njegova odluka o uvođenju izvanrednog stanja u utorak navečer šokirala je naciju. Taj potez izazvao je hitno okupljanje zastupnika u Nacionalnoj skupštini u Seulu kako bi glasovali protiv mjere, dok su se tisuće prosvjednika okupile na ulicama.

Kad je Yoon unutar nekoliko sati povukao odluku o izvanrednom stanju, prosvjednici su reagirali glasnim slavljem. Ipak, mnogi su ostali zapanjeni njegovim rizikom i brzim povlačenjem. ‘Izvanredno stanje je ukinuto, no stvorena je velika nesigurnost na političkoj i gospodarskoj sceni. Plašimo se da bi ovaj incident mogao utjecati na kreditni rejting Južne Koreje’, kaže Min Joo Kang, ekonomist u tvrtki ING, prenosi raport.ba.

Related Topics:

Svijet

MAKRON NEZADOVOLJAN “Prijedlog mirovnog sporazuma o Ukrajini treba ponovo razmotriti”

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da je američki mirovni plan za okončanje rata između Ukrajine i Rusije dobra osnova za rad, ali da ga je potrebno ponovo razmotriti.

– Postoji mirovni plan koji se pojavio, a koji uključuje ideje koje su prilično poznate, bez obzira da li su dijeljene ili ne. Dobar je jer predlaže mir i priznaje važne elemente o pitanjima suvereniteta i bezbjednosnih garancija – rekao je Makron novinarima na sastanku G20 u Južnoafričkoj Republici, prenosi Rojters.

On je kazao da je američki plan “osnova za rad koju je potrebno ponovo razmotriti”, kao što je to urađeno prošlog ljeta, jer plan “prije svega, nije bio dogovoren sa Evropljanima”.

– Ipak, on predviđa mnoge stvari za Evropljane. Zamrznuta sredstva drže Evropljani. Evropska integracija Ukrajine je u rukama Evropljana. Informacije o tome šta NATO radi su u rukama članica NATO-a. Dakle, postoje mnoge stvari koje ne mogu jednostavno biti američki pijredlog, već zahtijevaju šire konsultacije – zaključio je Makron.

Prema američkom planu čiji su detalji procurjeli u javnost, predlaže se povlačenje ukrajinskih trupa iz dijela istočnog Donjeckog regiona koji trenutno kontrolišu, kao i ruska kontrola nad Donjeckom i susjednom Luganskom oblašću, i južnim poluostrvom Krim koje je Rusija anektirala 2014. godine.

Američki nacrt bi, takođe, ograničio ukrajinsku vojsku na 600.000 ljudi, a evropski borbeni avioni bi bili stacionirani u susjednoj Poljskoj.

U dokumentu se navodi i da bi Kijev dobio “pouzdane bezbhednosne garancije” i da se “očekuje” da Rusija neće izvršiti invaziju na svoje susjede, a da se NATO neće dalje širiti.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN PONOVO UPOZORAVA! “Evropa bira između mira i TRAGIČNIH POSLJEDICA”

Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Orban je istakao da Evropa danas bira između mirovne inicijative za Ukrajinu i tragičnih posljedica ako odabere put koji vodi direktno u rat.

– Možemo da se vratimo iz ovog ćorsokaka i konačno se ujedinimo iza mirovne inicijative predsjednika SAD Donalda Trampa, uključujući briselske birokrate – objavio je Orban na “Iksu”.

On je dodao da bi to zahtijevalo od proratnih lidera da se suoče sa činjenicom da su u protekle tri i po godine potrošili teško zarađeni novac Evropljana na rat koji ne može da se dobije na bojnom polju.

– Drugi put vodi direktno u rat. Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu. Evropa previše dobro zna kuda taj put vodi, a posljedice su tragične. Nema sumnje koji put Mađarska bira – put mira – napisao je Orban.

On je dodao da je to mandat koji je dao mađarski narod, i to je ono što zahtijevaju moral i zdrav razum.

– Danas šaljem pismo predsjedniku Evropske komisije u tom duhu – zaključio je mađarski premijer.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE TRAMP “Ovo nije konačna ponuda Kijevu”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da plan Vašingtona za rješavanje sukoba u Ukrajini nije konačna ponuda vlastima u Kijevu.

– Željeli bismo da postignemo mir. To je trebalo davno da se desi. Pokušavamo da okončamo sukob na ovaj ili onaj način – istakao je američki predsjednik, prenio je TASS.

Tramp je ranije rekao da je rok do 27. novembra adekvatan vremenski okvir za Ukrajinu da pristane na plan od 28 tačaka, koji su predložile SAD.

Prema njegovim riječima, SAD neće obustaviti sankcije Rusiji dok čekaju da sukobljene strane prihvate mirovni plan.

Novi specijalni izaslanik
Tramp je imenovao sekretara američke vojske Danijela P. Driskola za svog novog specijalnog izaslanika za promociju mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini, prenosi “Gardijan”.

Pozivajući se na izvore, list navodi da delegacija visokih američkih vojnih zvaničnika, u kojoj će biti Driskol, planira da posjeti Moskvu krajem sljedeće nedjelje, da bi sa predstavnicima Kremlja direktno razgovarala o detaljima američkog mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.

Driskol je kao dio američke delegacije visokih vojnih zvaničnika već posjetio Kijev i razgovarao je u četvrtak, 20. oktobra, sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Kako navodi britanski list, Driskol je prijatelj potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džeja Di Vensa i njegov bivši školski drug.

Dosadašnji specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog najavio je prije dva dana da planira da napusti administraciju u januaru, prenio je Rojters pozivajući se na dobro obaviještene izvore.

Izvor upoznat sa Kelogovom odlukom rekao je da on nikada nije ni nameravao da dugo ostane u administraciji i da on smatra da bi bilo prirodno da u januaru završi svoju dužnost na toj poziciji, s obzirom na zakon prema kome je specijalni izaslanik predsjednika privremena pozicija, koju u teoriji mora da potvrdi Senat ako izabrana osoba ostane na toj poziciji duže od 360 dana.

Nastavi čitati

Aktuelno