Connect with us

Svijet

VANREDNO STANJE – NEVIĐEN SKANDAL! Južnokorejski predsjednik doveo zemlju u stanje haosa, TRAŽI SE OPOZIV!

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol suočava se vjerovatno najtežim trenucima u ne tako dugoj, ali intenzivnoj političkoj karijeri, nakon burne noći tokom koje je dramatično proglasio vanredno stanje, da bi ga ubrzo povukao, što je zemlju gurnulo u stanje haosa.

Sada parlamentarci traže pokretanje njegovog opoziva nakon što je prouzrokovao najveću političku krizu zemlji u više desetljeća.

Yoonu, koji je 2022. godine tijesno osvojio predsjednički mandat, ovo nije prvi veći izazov. Njegova popularnost bila je na povijesno niskim razinama nakon što je njegova stranka uvjerljivo izgubila na parlamentarnim izborima u aprilu. Bila je to jasna poruka građana koji očito nisu bili zadovoljni njegovim dosadašnjim radom. Za mnoge su ti izbori zapravo bili referendum o Yoonovom predsjedništvu, a rezultat mu je ostavio malo prostora za manevriranje.

Usto, kritičari su krivili Yoonovu administraciju za inflaciju hrane, zaostalo gospodarstvo i sve veća ograničenja slobode govora. Yoon nikada nije bio previše voljen, a niz skandala dodatno je nagrizao njegovu popularnost.

Osim političkih izazova, Yoon je pogođen i ličnim problemima. Mnogi su izrazili nezadovoljstvo njegovim upravljanjem gospodarstvom i kontroverzama u koje je uključena njegova supruga Kim Keon Hee. Prošlog mjeseca javno se ispričao zbog incidenata vezanih uz nju. Njegova supruga ima svoj klub obožavatelja, velika je promotorica korejske kulture, često kritizira konzumiranje psećeg mesa i voli nositi odjeću korejskih dizajnera.

Kim je upala u probleme u veljači ove godine kada je navodno primila skupocjeni dar – 2200 američkih dolara vrijednu torbicu marke Christian Dior. Njezin je suprug rekao je tada da se radi o ‘političkoj spački’. To nije jedini put da se prva dama Južna Koreje našla na udaru kritika – optužena je i za plagiranje naučnih radova te manipuliranje dionicama.

Predsjednikova punica, Choi Eun-soon, pak služi jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog krivotvorenja financijskih dokumenata u poslu s nekretninama. Na slobodu bi trebala biti puštena u srpnju.

Politički uspon i pad
Yoon Suk Yeol pojavio se kao relativni politički novak i konzervativac kada je izabran 2022. godine za predsjednika. Rođen je u Seulu 1960., Yoon je studirao pravo, a proslavio se 2016. godine kao tužitelj u slučaju korupcije protiv tadašnje predsjednice Park Geun-hye za zlouporabu ovlasti.

Kao glavni tužitelj u zemlji 2019., također je optužio glavnog pomoćnika predsjednika na odlasku Moon Jaeina u slučaju prijevare i podmićivanja, koji je ukaljao imidž te administracije. Konzervativnoj Stranci narodne moći (PPP), koja je u to vrijeme bila u opoziciji, svidjelo se ono što su vidjeli i uvjerili su Yoona da postane njihov predsjednički kandidat.

Godine 2022., tijesno je pobijedio liberalnog protivnika Lee Jae-myunga, osiguravši pobjedu s manje od jedan posto glasova razlike – najmanjom razlikom u povijesti zemlje od uvođenja izravnih izbora 1987.

Njegova kampanja privukla je pažnju mladih muških birača svojim antifeminističkim porukama, a zauzeo je i tvrd stav prema Sjevernoj Koreji. Upravo je opasnost iz Sjeverne Koreje naveo kao razlog za proglašenje izvanrednog stanja, iako su mnogi to vidjeli kao pokušaj skretanja pozornosti s domaćih problema.

Yoon je ipak ostvario određene uspjehe u vanjskoj politici, poput poboljšanja odnosa s Japanom. Međutim, njegove česte gafove i kontroverzne izjave dodatno su narušile njegov ugled. Kao predsjednik, Yoon je zadržao čvrst stav prema Pjongjangu i ojačao veze s tradicionalnim saveznikom Seula – Sjedinjenim Državama. Lokalni mediji izvijestili su da je Yoon posebno inspiriran britanskim ratnim premijerom Winstonom Churchillom.

Ranije ove godine predsjednik je bio predmet peticije kojom se tražio njegov opoziv, a koja je bila toliko popularna da se web stranica na kojoj se nalazila stalno rušila zbog broja posjeta.

Proglašenje izvanrednog stanja ocijenjeno je kao ‘pravno prekoračenje i politički promašaj’. Leif-Eric Easley, profesor međunarodnih studija na Sveučilištu Ewha u Seulu, izjavio je: ‘S tako niskom javnom podrškom i bez snažne podrške u vlastitoj stranci, predsjednik je trebao znati koliko će biti teško provesti tu kasnonoćnu odluku.’

Ovaj potez, dodao je Easley, odražava političara pod opsadom, suočenog s rastućim skandalima, institucionalnim preprekama i pozivima na opoziv – sve što će sada vjerojatno dodatno eskalirati.

Parlamentarci traže opoziv
Južnokorejski parlamentarci u srijedu će zatražiti pokretanje opoziva predsjednika države nakon što je pokušao izvesti državni puč. Parlamentarci ga optužuju da je proglašenjem pa ukidanjem izvanrednog stanja u državi izazvao najveću političku krizu u toj zemlji unazad zadnjih par desetljeća

Njegova odluka o uvođenju izvanrednog stanja u utorak navečer šokirala je naciju. Taj potez izazvao je hitno okupljanje zastupnika u Nacionalnoj skupštini u Seulu kako bi glasovali protiv mjere, dok su se tisuće prosvjednika okupile na ulicama.

Kad je Yoon unutar nekoliko sati povukao odluku o izvanrednom stanju, prosvjednici su reagirali glasnim slavljem. Ipak, mnogi su ostali zapanjeni njegovim rizikom i brzim povlačenjem. ‘Izvanredno stanje je ukinuto, no stvorena je velika nesigurnost na političkoj i gospodarskoj sceni. Plašimo se da bi ovaj incident mogao utjecati na kreditni rejting Južne Koreje’, kaže Min Joo Kang, ekonomist u tvrtki ING, prenosi raport.ba.

Related Topics:

Svijet

Od EU ništa – SAD vode glavnu igru u Ukrajini!

Sjedinjene Američke Države su spremne da učestvuju u bezbednosnim garancijama za Ukrajinu zajedno sa Evropljanima, izjavio je nemački kancelar Fridrih Merc. Prema njegovim rečima, odlučujuću ulogu u regulisanju ukrajinskog sukoba igraju upravo SAD, a ne Brisel. „Dobra vest je da je Amerika spremna da učestvuje u takvim bezbednosnim garancijama (za Ukrajinu), ne prepušta to samo Evropljanima. Ali Evropljani, naravno, moraju doprineti tome da se bezbednost Ukrajine osigura na duži rok“, rekao je kancelar u intervjuu za TV ZDF.

Prema njegovim rečima, SAD, a ne Evropljani trenutno igraju odlučujuću ulogu u rešavanju sukoba u Ukrajini, te stoga ne bi trebalo da precenjuju sebe.

„Sada će biti teško, ali pregovori su počeli. Nastaviće se u ponedeljak. I naravno da će Evropljani igrati određenu ulogu u tome, ali ne bi trebalo ni da precenjujemo sebe. Jedinstvo Evrope je važno, ali odlučujuću ulogu u ovom ratu za sada će igrati Sjedinjene Američke Države“, ocenio je političar.

Merc, koji se ranije zalagao za prekid vatre kao prvi korak u rešavanju sukoba, rekao je da je potpuni mirovni sporazum postignut uz posredovanje Sjedinjenih Država bolji od pukog zaustavljanja sukoba.

„Očekuje se da će se u ponedeljak u Vašingtonu održati novi razgovori između predsednika Trampa i Zelenskog. Zatim, što je pre moguće, trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, kako bi se brzo postigao dogovor. Ako ovo uspe, biće vrednije od primirja“, primetio je nemački lider.

Prema njegovim rečima, Tramp je navodno rekao Evropljanima da je Rusija spremna da pregovara duž takozvane „linije kontakta“. Međutim, ova pitanja zahtevaju detaljnu diskusiju i prerano je govoriti o tome, priznao je Merc.

Prethodno, Volstrit džornal, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, objavio je da je američki lider Donald Tramp nakon jučerašnjeg sastanka sa ruskim predsednikom Putinom na Aljasci rekao evropskim liderima da je spreman da pruži „bezbednosne garancije“ za Ukrajinu.

Istovremeno, Njujork tajms piše, pozivajući se na neimenovanog evropskog zvaničnika da je Tramp još rekao liderima EU da bi priznanje Donbasa kao ruskog od strane Kijeva moglo pomoći brzom postizanju mirovnog sporazuma.

Na Aljasci je 15. avgusta održan sastanak predsednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa. Lideri su se sastali u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu. Razgovori u užem formatu „tri sa tri“ trajali su dva sata i 45 minuta. Sa ruske strane sastanku su prisustvovali ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i pomoćnik predsednika Jurij Ušakov. SAD su predstavljali državni sekretar Marko Rubio i specijalni predstavnik američkog predsednika Stiven Vitkof.

(Sputnik) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

NEŠTO SE KUVA NA ISTOKU! Modi u Kini nakon sedam godina, zbližile ih Trampove sankcije

Poslije pet godina relativno slabih trgovinskih odnosa i političkih tenzija, Indija i Kina se spremaju da otvore novo poglavlje saradnje.

Povod je samit ŠOS-a u Pekingu od 31. avgusta do 1. septembra, na koji premijer Narendra Modi dolazi prvi put u Kinu poslije sedam godina.

Ovaj susret dvojice azijskih giganata iz BRIKS-a dobija dodatnu težinu u trenutku kada je administracija Donalda Trampa uvela 50% carine na indijski izvoz i najavila 250% tarife na farmaceutske proizvode, dok je Kini istovremeno dodijeljen privremeni tromjesečni trgovinski popust. Paradoksalno, novi američki pritisci podstakli su Nju Delhi i Peking da pronađu zajednički ekonomski interes.

Prema izvorima iz indijske i kineske vlade, u toku su pregovori o trgovinskom paketu koji bi obuhvatio rijetke zemne metale, ključne za visokotehnološku industriju, zatim đubriva i farmaceutske proizvode. Isporuke ovih artikala bile su djelimično obustavljene nakon što je Indija uvela ograničenja za ulaganja iz susjednih zemalja zbog pograničnih sporova i bliskih veza Kine s Pakistanom.

Sada se razmatraju mjere za obnovu prekogranične trgovine, uključujući otvaranje specijalno određenih graničnih prelaza. Uprkos istoriji tenzija, i Nju Delhi i Peking šalju signal da su spremni na pragmatičnu saradnju – poruku koja bi mogla odjeknuti širom svijeta među zemljama pogođenim novim američkim tarifama.

Ovaj susret u Pekingu mogao bi postati simbol novog ekonomskog kursa u Aziji. Rivali bi mogli ponovo postati partneri, pritisnuti ekonomskim mjerama SAD.

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski OČEKUJE pojačane napade, Ukrajinci RAZOČARANI

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla pojačati napade na Ukrajinu nakon neodlučnog samita Vladimira Putina i Donalda Trampa te najave da će ukrajinski lider u ponedjeljak otputovati u Vašington na sastanak s američkim predsjednikom.
Na X-u je napisao:

“Na osnovu političke i diplomatske situacije oko Ukrajine i poznavajući rusku izdaju, očekujemo da će u narednim danima ruska vojska pokušati da poveća pritisak i udare na ukrajinske položaje kako bi stvorila povoljnije političke okolnosti za pregovore s globalnim akterima.”

Ukrajinci razočarani

U međuvremenu je agencija France-Presse objavila da je razgovarala s nekoliko građana Ukrajine kako bi dobila njihov stav o samitu, a reakcije su uglavnom razočaravajuće.

Pavlo Nebroev iz Harkova, koji je pretrpio ponovljena ruska bombardovanja, ostao je budan do ponoći čekajući konferenciju za novinare. Ovaj 38-godišnji menadžer pozorišta rekao je: “Vidio sam rezultate koje sam očekivao. Mislim da je ovo velika diplomatska pobjeda za Putina. Potpuno se legitimisao”.

Kao i mnogi Ukrajinci, Nebroev je bio zapanjen što sastanak može biti održan bez prisustva predstavnika njegove zemlje.

“Ovo je bio beskoristan sastanak. Pitanja koja se tiču Ukrajine treba da se rješavaju s Ukrajinom, uz učešće Ukrajinaca i predsjednika”, rekao je.

Olia Donik, 36-godišnjakinja, nije bila iznenađena razvojem događaja dok je šetala sunčanim parkom u Harkovu s Nebroevom.

“Završilo je ničim. Dobro, nastavljamo da živimo naše živote ovdje u Ukrajini”, rekla je.

“Bilo da se pregovara ili ne, Harkov se skoro svakodnevno granatira. Harkov definitivno ne osjeća nikakvu promjenu,” rekla je Irina Derkah, 50-godišnji fotograf. “Vjerujemo u pobjedu, znamo da će doći, ali samo Bog zna ko će je ostvariti”.

Derkah, poput mnogih Ukrajinaca, sumnjičavo gleda na Trampa.

“Mi radimo svoj posao i ne obraćamo previše pažnje na to šta Tramp radi”, dodala je.

Farmaceut Larisa Melnik takođe ne vjeruje da je Ukrajina bliže miru.

“Ne mislim da će biti primirja”, rekla je AFP-u, dodajući da, čak i ako oružje utihne, to će biti samo privremeno.

Rusija zadovoljna

Rusija je, s druge strane, slavila Trampov samit s Putinom na Aljasci. Moskva je istakla da se ruski lider susreo sa svojim američkim kolegom bez davanja ustupaka i da sada ne prijete sankcije uprkos odbijanju Trampovih zahtjeva za prekidom vatre.

“Samit je dokazao da su pregovori mogući bez preduslova”, napisao je bivši predsjednik Dmitri Medvedev na Telegramu, dodajući da sastanak pokazuje da pregovori mogu ići dalje dok Rusija vodi rat u Ukrajini.

Tramp je na samitu upozorio: “Neću biti zadovoljan ako odem bez nekog oblika prekida vatre,” te prijetio “teškim posljedicama” ako Moskva odbije saradnju.

Međutim, nakon tri sata sastanka s ruskom stranom koji nisu donijeli konkretne rezultate, Tramp je odložio prijetnje i umjesto toga istakao da je sastanak bio “izuzetno produktivan,” iako je Putin ostao pri svojim maksimalističkim zahtjevima za završetak rata i nije najavio ustupke na bojnom polju, gdje ruske snage konsoliduju ključne dobitke u istočnoj Ukrajini.

(N1)

Nastavi čitati

Aktuelno