Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je reagovao na najave SNSD-a o pokretanju borbe protiv kladionica i kockarnica, poručivši da je licemjerno da se vladajuća partija poslije dvije decenije na vlasti predstavlja kao rješenje problema koji je sama stvorila.

Stanivuković je podsjetio na poražavajuće statističke podatke o broju otvorenih objekata igara na sreću, naglasivši da je upravo zakonodavni okvir koji je krojila vladajuća koalicija omogućio ekspanziju ovog biznisa u Republici Srpskoj.

— SNSD se nakon 20 godina vlasti sjetio da se bori protiv kockarnica i kladionica! U Republici Srpskoj imamo oko 3.000 poslovnica, od čega gotovo 700 u Banjoj Luci. Preko 2.800 objekata otvoreno je u posljednjih 17 godina. Znate li da je danas preko 15.000 aparata za kockanje nadohvat ruke našoj djeci širom Republike Srpske, upravo zahvaljujući vašim propisima i zakonima — naglasio je Stanivuković.

On je istakao da su Gradska uprava i predstavnici opozicije u prethodnom periodu već predlagali konkretna rješenja, ali da je SNSD bio taj koji je stopirao svaku inicijativu koja je imala za cilj uvođenje reda u ovu oblast.

— Mi smo predlagali odluke i zakone koji predviđaju veće takse, potpunu zabranu reklamiranja i obavezno udaljavanje kladionica od škola, ali je SNSD sve naše prijedloge glatko odbijao, kako u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tako i u Skupštini Grada Banjaluka — poručio je gradonačelnik.

Stanivuković je zaključio da se zaštita omladine i javnog interesa ne smije koristiti u svrhu političkog marketinga, najavivši novi institucionalni korak.

— Sada bi odjednom da glume spasioce. Ne možete 20 godina stvarati problem, a onda se u javnosti predstavljati kao njegovo rješenje! Ponovo ćemo predložiti antikockarski zakon. Neka ovaj put pokažu djelima ono što danas pričaju. Zaštita naše djece nije predizborna kampanja, već naša dužnost i obaveza — zaključio je Stanivuković.

Vlada Mađarske obustavila je program podrške poljoprivrednicima u Republici Srpskoj koji se odnosio na dodjelu bespovratnih sredstava za nabavku mehanizacije.

Iz fondacije „Progresus“ preko koje je ovaj program realizovan su kazali da je Vlada Mađarske stavila van snage odluku o dodjeli bespovratnih sredstava.

Tako je javni poziv koji je ove godine bio otvoren od 13. marta, a koji je privukao veliko interesovanje poljoprivrednika, propao.

„Fondacija “Progressus” na osnovu zvaničnog dopisa davaoca granta, Vlade Mađarske, obustavlja realizaciju programa BTP-26. Svi koji su konkurisali biće obaviješteni o prekidu javnog poziva“, naveli su oni.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže da su farmeri sa žaljenjem prihvatili ovu informaciju.

„Podrška je bila značajna i ozbiljna, a poljoprivrednici su je iskoristili u maksimalnom kapacitetu u prva dva poziva. Očekivali smo da će biti i treći, ali do njega ipak nije došlo. Idemo dalje“, kazao je Marinković.

Inače,  treći po redu javni poziv bio je namijenjen poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima iz Republike Srpske i Brčko distrikta za nabavku nove mehanizacije, opreme i alata iz Mađarske.

Kroz program su se mogla dobiti bespovratna sredstva u iznosu do 70 odsto ukupnih troškova, uz obavezno učešće od 30 odsto korisnika.

Minimalni iznos odobrene podrške po korisniku bio je 2.500 evra, dok je maksimalni iznos ograničen na 25.000 evra.

Pravo prijave su imala registrovana fizička lica, preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća, te zadruge i udruženja, uz uslov da posjeduju zemljište na navedenim teritorijama.

Korisnici su bili u obavezi da nabavljenu mehanizaciju i opremu zadrže u vlasništvu, ne daju u najam i aktivno koriste u svojoj proizvodnji tokom perioda održavanja od tri godine.

Odluka Vlade Mađarske je bila očekivana s obzirom na to da je ovaj program podrške uveden za vrijeme premijera Viktora Orbana koji je u međuvremenu izgubio izbore i vlast.

S obzirom na to da Vlada Republike Srpske u međuvremenu nije uspostavila ni približno blizak odnos sa novom vlašću bilo je jasno da novca po ovom osnovu više neće biti.

Capital

Nova praksa Komisije za sprečavanje sukoba interesa u organima i institucijama Republike Srpske prema kojoj odbornici i poslanici ne mogu istovremeno biti i vršioci dužnosti direktora javnih preduzeća u ozbiljnoj mjeri će izmijeniti sastav Narodne skupštine Republike Srpske, otkriva CAPITAL.

Desetak novoizabranih narodnih poslanika moraće da se odreknu poslaničkog mandata ukoliko budu željeli da ostanu u direktorskim foteljama. Radi se uglavnom o v.d. direktorima javnih preduzeća iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske (ERS), a najviše će „biti pogođeni“ kadrovi SNSD-a.

Da li će prihvatiti poslanički mandat ili će ostati u direktorskim foteljama moraće da odluče v.d. direktora Elektro Bijeljine Bojan Savić (SNSD), njegov stranački kolega na mjestu v.d. direktora Elektrodistribucije Pale Aco Stanišić, kao i v.d. direktora Elektro-Hercegovine i poslanik Socijalističke partije Ognjen Kuljić.

Pored ove trojice direktora distributivnih preduzeća iz sistema ERS-a, jedne fotelje moraće da se odreknu i v.d. direktora RiTE Ugljevik Žarko Novaković koji je osvojio poslanički mandat kao kandidat SNSD-a, kao i v.d. direktora RiTE Gacko Maksim Skoko koji je osvojio novi poslanički mandat na listi SPS-a Gorana Selaka.

I v.d. direktora „Hidroelektrana na Drini“ Nedeljko Perišić moraće da odluči da li će prihvatiti poslanički mandat ili će zadržati fotelju u HE na Drini, dok je zakon nedorečen, pa nije najjasnije da li se odredbe o sukobu interesa odnose i na izvršne direktore javnih preduzeća iz sistema ERS-a. Ukoliko Komisija za sprečavanje sukoba interesa bude smatrala da se zakon odnosi i na njih, onda će poslanički mandat morati da vrati i izvršni direktor za proizvodnju a HET-a Iliju Tamindžiju koji je 4. oktobra osvojio peti uzastopni poslanički mandat.

Isto tako, nije do kraja jasno da li se u sukobu interesa mogu naći v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite i novoizabrani poslanik DNS-a Boris Trninić i v.d. direktora Agencije za agrarna plaćanja RS i poslanik Ujedinjene Srpske Aleksandar Trninić.

Još jedan narodni poslanik koji se nalazi na mjestu v.d. direktora javnog preduzeća je poslanik SNSD-a iz Dervente Denis Pijetlović. On je v.d. direktora javnog preduzeća „Komunalac“, ali to je preduzeće od lokalnog značaja, dok je on poslanik na republičkom nivou, pa nije poznato kakvo će biti tumačenje Komisije kada je u pitanju njegov slučaj.

Ono što je posebno interesantno iz perioda kada je na čelu Komisije za sprečavanje sukoba interesa bila Obrenka Slijepčević jeste njeno krajnje naopako tumačenje da vršioci dužnosti nisu u sukobu interesa zato što funkcija v.d. direktora nema trajni karakter.

Novi saziv Komisije, kao što je danas objavio CAPITAL, zauzeo je drugačiju praksu prema kojoj više neće biti duplih funkcija za v.d. direktore javnih preduzeća.

Komisija je u periodu kada je njome rukovodila Obrenka Slijepčević smatrala da samo direktori javnih preduzeća koji su imenovani na četvorogodišnji mandat ne mogu istovremeno biti i narodni poslanici.

U skladu s tim, direktor ERS Luka Petrović se 2022. godine odrekao poslaničkog mandata u NSRS da bi mogao da ostane direktor ERS-a. On će i sada morati da se odluči da li će ostati na čelu ERS ili će prihvatiti poslanički mandat u NSRS.

S obzirom na to da nije vršilac dužnosti, već imenovan na četvorogodišnji mandat, direktor ERS Luka Petrović će morati kao i 2022. godine da odluči da li će ostati na čelu ERS ili će prihvatiti poslanički mandat u NSRS.