Ukrajinski Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (NABU) i Specijalizovano tužilaštvo za borbu protiv korupcije (SAPO) razotkrili su pronevjeru čak 733 miliona ukrajinskih hrivnji (oko 16,5 miliona evra) tokom procesa nabavke hrane za ukrajinsku vojsku.

U aferi su osumnjičeni bivši visoki zvaničnik Ministarstva odbrane, vlasnik nekoliko firmi za snabdijevanje, dvojica direktora preduzeća, kao i još jedna osoba. Terete se za nezakonito prisvajanje državnog novca, i to u jeku sveobuhvatne ruske invazije, prenosi „Ukrajinska pravda“.

Prema rezultatima istrage, tokom 2022. i 2023. godine hrana za vojsku nabavljana je kroz unapred sastavljene „pakete hrane“, sačinjene od kataloga koji je obuhvatao čak 409 artikala. Ipak, samo 10 odsto proizvoda – poput povrća, žitarica, mesa i vode – bilo je redovno naručivano. Ostatak artikala, među kojima su začini, želatin ili bobičasto voće, rijetko ili nikada nisu bili na spisku zbog sezonskog karaktera.

„Ovakav sistem omogućio je dobavljačima da manipulišu cenama – veštački su povećavali troškove najtraženijih proizvoda, dok su snižavali cijene sezonskih ili manje popularnih artikala poput trešanja i kajsija. Na prvi pogled djelovalo je da je sve u skladu sa pravilima, jer je ukupna cijena paketa ostajala nepromijenjena. Ipak, kilogrami krompira, koji su isporučeni u ogromnim količinama, koštali su pravo bogatstvo, dok su rijetko naručivani proizvodi imali izuzetno niske cijene“, navodi se u saopštenju NABU-a, prenosi Index.

Stručna analiza potvrdila je da su dve firme, koje su u vlasništvu iste osobe, na ovaj način nezakonito zaradile 16,5 miliona evra. Deo tog novca preusmeren je kroz isplatu dividendi i navodnu finansijsku pomoć povezanim firmama. Istražitelji sumnjaju da je tim sredstvima finansirana kupovina hotela u Hrvatskoj i druge imovine, prenosi Nova.rs.

Nakon što su mediji objavili informacije, uključujući i vest o jajima koja su plaćana 17 hrivnji (oko 0,37 evra) po komadu, osumnjičeni su snizili cijene za 11 najtraženijih artikala.

Osnovne carine od 10 odsto za cjelokupni uvoz u Sjedinjene Američke Države stupile su danas na snagu, dok će 9. aprila na snagu stupiti recipročne carine za približno 60 zemalja među kojima je i Srbija.

Osnovna stopa od 10 odsto ne važi za Kanadu i Meksiko, pošto su te dvije zemlje već bile na meti tokom Trampovog predsjedavanja.

Carine na uvoz iz nekoliko desetina zemalja, uključujući 34 odsto poreza na robu iz Kine i 20 odsto poreza na uvoz iz Evropske unije, trebalo bi da stupe na snagu 9. aprila.

Iz Evropske unije je najavljeno da bi zemlje članice tog bloka u srijedu trebalo da glasaju o kontramjerama na američke tarife na čelik i aluminijum.

Kako piše NBC Volstrit je u velikim problemima od trenutka Trampove najave u srijedu.

Јučerašnji dan na Volstritu zabilježen je kao najgori dan za američke akcije od 2020. godine.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas u Briselu da Danska treba prihvatiti želju Grenlanđana da ne budu dio te zemlje.

– Grenlanđani će donijeti odluku – rekao je Rubio novinarima na konferenciji za medije nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova NATO-a. Budući premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen osporio je Rubiovu tvrdnju u izjavi za dansku TV2.

– Nije u pravu da Grenland sutra želi proglasiti neovisnost. U pravu je da Grenland ne želi biti danski, no Grenland zasigurno ne želi biti ni američki – izjavio je Nilsen.

– Radimo svaki dan da stvorimo temelj kako bismo mogli jednoga dana biti samostalni, no još nismo tamo. To što Rubio kaže ne drži vodu – dodao je.