Svijet
VEČERAS DODJELA “OSKARA”! “Openhajmer” već dobitnik u svakom smislu
Sezona nagrada u filmskoj industriji ulazi u finale, pošto su na red stigle nagrade Američke akademije za film, poznate kao “Oskari”, koje će biti dodijeljene u nedjelju na ponedjeljak uveče u “Dolbi teatru” u Los Anđelesu.
I po svemu sudeći, osim ako se desi čudo biblijskih razmjera, glavni dobitnik u najvažnijim kategorijama biće posljednji film Kristofera Nolana “Openhajmer”, dok će svi ostali tražiti svoje statue u njegovoj sjenci. Ono što je drugačije u odnosu na prošlu godinu je promjena pravila koja je dozvolila da u kategoriji najboljeg filma bude nominovano čak 10 ostvarenja. Naravno, listu predvodi “Openhajmer” sa 13 nominacija, a iza njega se nalaze redom “Sirota stvorenja” (11), “Ubice pod cvjetnim mjesecom” (10) i “Barbi” (8).
Šanse da Kristofer Nolan ne ode kući šaka punih zlatnih statua, nakon što je sa “Openhajmerom” osvojio skoro sva važna priznanja i zaradio milijardu dolara, doslovno su svedene na nulu.
Prije svega, zato što je riječ o filmu koji je scenaristički vizuelno i glumački doslovno skrojen po ukusu Akademije, a poslije dugo godina ima i podršku publike uz, treba li ponoviti, milijardu dolara zarade. Nolanov trijumf, posebno u ključnim kategorijama poput nagrade za režiju, najbolji film i najbolje glavne glumce, skoro kompletna svjetska kritika, filmska industrija i kladionice prosto vide kao neizbježan čin.
Iako je dosta toga očekivano, ni ove godine nisu izostala iznenađenja, pa tako Margo Robi nije nominovana za ulogu u filmu “Barbi”, a ni Greta Gervig nije dobila nominaciju za najbolju režiju tog ostvarenja. Osim toga, u kategoriji najboljeg glavnog glumca nije se našao Leonardo Dikaprio, a nominaciju za najbolju režiju nije dobio ni Bredli Kuper, za režiju filma “Maestro”. Sjajna melodrama korejsko-američke režiserke “Prošli životi” takođe nije prošao toliko dobro koliko se očekivalo uz samo jednu nominaciju, ali pošto je u pitanju debi djelo i film na stranom jeziku, to i nije loš rezultat, dok je mračna drama o holokaustu “Zona interesa”, režisera Džonatana Glejzera, donekle iznenadila sa šest nominacija. Iza njih se nalazi odlična drama “Bartonova akademija” sa pet nominacija i prosječna društvena satira “Američka fikcija” sa isto pet nominacija.
Jednako tako pozitivno iznenađenje je nominacija Amerike Ferere za najbolju sporednu žensku ulogu, a nominacija Lili Gledstoun takođe predstavlja važnu tačku kada je u pitanju dodjela nagrada pošto je riječ o prvoj Indijanki nominovanoj za “Oskara”, uz ogromne šanse da je osvoji, reklo bi se i zasluženo, a jedini konkurent joj predstavlja Ema Stoun za rolu u filmu “Sirota stvorenja”.
Jedan od najvećih gubitnika je britanski veteran Ridli Skot, čiji dugo čekani film “Napoleon” uopšte nije prošao slavno uz svega tri nominacije u tehničkim kategorijama, dok je s druge strane, njegov kolega Martin Skorseze nominovan za desetog “Oskara” za režiju, čime je pretekao Stivena Spilberga. Među rekorderima se našao i kompozitor Džon Vilijams koji je stigao do brojke od 53 nominacije.
Glavni voditelj je komičar Džimi Kimel i to po četvrti put u karijeri, a po njegovim riječima to je njegov san iz mnogo razloga.
– Uvijek sam sanjao da ću biti domaćin dodjele “Oskara” tačno četiri puta, jer se “Oskar” izdvaja od ostalih događaja uživo. Prije svega, nije tako znojav kao Superboul. Klasičnija je od bilo koje druge dodjele nagrada. Ona je ono veliko. “Oskar” je djed od svih nagrada i svi su toga svjesni i prilično su uzbuđeni što su tamo – rekao je Kimel.
Režiserka Žastin Trije, Zendaja, Mišel Fajfer i dobitnici “Oskara” Nikolas Kejdž i Al Paćino su među prvom grupom prezentera ovogodišnje 96. ceremonije dodjele nagrada. Na bini će se takođe pojaviti i četiri prošlogodišnja pobjednika u glumačkim kategorijama: Brendan Frejzer, Mišel Jeo, Džejmi Li Kertis i Ke Hju Kvan. Dobitnici “Oskara” Maheršala Ali, Džesika Lang, Metju Mekonahi, Lupita Njongo i Sem Rokvel takođe će prezentovati nagrade dobitnicima uz brojne druge goste.
Svih pet ovogodišnjih originalnih pjesama nominovanih za “Oskara” biće izvedeno na sceni “Dolbi teatra” a nastupaće Džon Batist, Beki Dži, Bili Ajliš i Finijas O’Konel, Skot Džordž i “Osaž singers”, Rajan Gosling i Mark Ronson.
Ceremoniju je moguće pratiti uživo na američkom kanalu ABC i u preko 200 teritorija širom svijeta, a po našem vremenu to je oko tri časa ujutro.
Stranci
Rekordan broj nominacija stranih filmova jedno je od zanimljivijih obilježja ovogodišnje dodjele za najbolji film 2023. godine. Tačnije, po prvi put u istoriji u nominacijama za najbolji film imamo dva međunarodna filma na stranom jeziku, kao i jednu američku produkciju djelimično snimljenu na stranom jeziku. To su filmovi “Anatomija pada” Žastin Trije sa pet nominacija, “Zona interesa” Džonatana Glejzera, britanska drama o holokaustu na njemačkom jeziku sa šest nominacija i melodrama “Prošli život” Selin Song sa jednom. Što je, kad se uzme u obzir da je južnokorejski “Parazit” 2020. godine bio prvi strani film koji je pobijedio u glavnoj kategoriji za najbolji film u istoriji dodjele, ogroman napredak.
Najbolji film
U kategoriji za najbolji film ove godine nominovano je ukupno deset filmova:
“Openhajmer”
“Američka fikcija”
“Anatomija pada”
“Bartonova akademija
“Ubistva pod cvjetnim mjesecom”
“Maestro”
“Prošli životi”
“Jadna stvorenja”
“Zona interesa”
“Barbi”
“Ubistva pod cvjetnim mjesecom”
“Maestro”
“Prošli životi”
“Jadna stvorenja”
“Zona interesa”
“Barbi”
Svijet
Teška ispovijest princa Harija “TO JE UBILO MOJU MAJKU”
Princ Hari je u Melburnu iznenadio javnost iskrenim priznanjima o najtežim trenucima svog života, posebno o periodu nakon smrti njegove majke, Princeze Dajane.
Govoreći pred publikom, Hari je otkrio kako je kao dječak teško prihvatio ulogu koja mu je bila namijenjena.
“Nakon što mi je mama umrla, neposredno prije mog 13. rođendana, pomislio sam: ‘Ne želim ovaj posao. Ne želim ovu ulogu, kamo god ona vodila, ne sviđa mi se’. To je ubilo moju majku i ja sam bio snažno protiv toga te sam godinama zabijao glavu u pijesak.” Na kraju sam shvatio – čekaj malo, da je netko drugi u ovoj poziciji, kako bi iskoristio ovu platformu i resurse koji dolaze s njom da napravi promjenu u svijetu? I što bi moja mama htjela da učinim? I to je stvarno promijenilo moju perspektivu “, ispričao je.
Godine borbe i unutrašnjeg pritiska
Hari je priznao da se godinama suočavao sa osjećajem izgubljenosti i velikim pritiskom, kako spoljašnjim tako i unutrašnjim. “Bilo je puno trenutaka kada sam se osjećao preplavljeno. Trenutaka kada sam se osjećao izgubljeno, izdano ili potpuno nemoćno. Trenutaka kada se pritisak, i vanjski i unutarnji, činio neprestanim. I trenutaka kada sam se, unatoč svemu, morao pojaviti pretvarajući se da je sve u redu, kako ne bih nikoga izneverio”, rekao je princ.
Njegova ispovijest dirnula je mnoge, jer rijetko govori ovako otvoreno o ličnim borbama.
Tragedija koja je obilježila život
Podsjetimo, Princeza Dajana izgubila je život krajem avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu, kada je imala samo 36 godina.
Taj događaj zauvek je promijenio život njenog sina, koji danas, kako kaže, pokušava da svoju poziciju iskoristi za nešto dobro, upravo onako kako bi njegova majka željela, prenosi Ona.
Svijet
PREKID VATRE IZMEĐU IZRAELA I LIBANA STUPIO NA SNAGU: “Istorijska prilika za mir”
Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon razmjene udara koja je trajala do samog njegovog početka, dok su obe strane nastavile sukobe uoči dogovorenog primirja.
Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon što je prethodno objavljen od strane američkog predsednika Donalda Trampa.
Libanski predsjednik Džozef Aun pozdravio je sporazum, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio da predstavlja “istorijsku” priliku za mir, javlja BBC. Hezbolah, koji ima podršku Irana i navodi da će poštovati dogovor uz određene uslove, nastavio je razmjenu napada sa izraelskim snagama uoči stupanja na snagu prekida vatre.
Izrael je saopštio da je u 24 sata pre stupanja na snagu prekida vatre pogodio više od 380 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu. Kako navode Izraelske odbrambene snage (IDF), meta su bili lansirni sistemi za rakete, komandna mjesta i pripadnici Hezbolaha.
Dodaje se da su napadi izvedeni u cilju podrške operacijama kopnenih snaga u južnom Libanu, za koje premijer Benjamin Netanjahu navodi da će ostati na terenu radi uspostavljanja bezbjednosne zone dubine oko 10 kilometara, i nakon početka prekida vatre.
Svijet
“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori
Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.
Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.
Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.
-
Politika3 dana ago“KOMŠO” JAVOR NA RTRS-u PRIJEDOR PREDSTAVIO KAO PEKING! Botovi SNSD “On je najbolji gradonačelnik” (FOTO)
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Banjaluka3 dana agoVELIKA MJERA ZA MLADE U BANJALUCI: Besplatni placevi i do 50.000 KM podrške
-
Društvo2 dana agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ ŽESTOKO ODGOVORIO DODIKU: “Kad god kažete da sam političko nedonošče, JA POBIJEDIM!”
-
Svijet3 dana agoNETANJAHU KRITIKOVAO EVROPU: “Zaboravili su lekcije Holokausta”
