Connect with us

Svijet

VELIKE PROMJENE ZA SRBE U NJEMAČKOJ! Stanovanje neće biti isto

U trećem kvartalu cijene stanova u privatnom vlasništvu porasle su prosječno 1,2% u odnosu na prethodni kvartal, dok su cijene porodičnih kuća skočile 1,3%, prenosi institut IfW. U odnosu na isti period prošle godine, stanovi su poskupjeli 2,7%, porodične kuće 4,3%, dok su cijene višestambenih objekata blago pale, za 0,4%.

U trećem kvartalu cijene stanova u privatnom vlasništvu porasle su prosječno 1,2% u odnosu na prethodni kvartal, dok su cijene porodičnih kuća skočile 1,3%, prenosi institut IfW. U odnosu na isti period prošle godine, stanovi su poskupjeli 2,7%, porodične kuće 4,3%, dok su cijene višestambenih objekata blago pale, za 0,4%.

Očekuje se novi istorijski maksimum do 2027.
Istraživači ocijenjuju da, ukoliko trenutni trend bude nastavljen, novi istorijski maksimum cijena nekretnina verovatno neće biti dostignut prije kraja 2027. godine.

Na nacionalnom nivou, cijene stanova i dalje su oko 10% niže u odnosu na vrhunac iz 2022. godine, porodične kuće oko 12% niže, a višestambeni objekti oko 25% ispod tadašnjih vrijednosti.

Povećan broj prodatih nekretnina
Broj prodatih nekretnina značajno je porastao, naročito kod stanova, gdje je broj prodatih jedinica skočio 14% u odnosu na prethodnu godinu. Stručnjaci navode da ovo pokazuje kako su učesnici tržišta prilagodili svoje aktivnosti novim uslovima.

U poređenju sa periodom 2019–2021, koji se smatra vrhuncem tržišta nekretnina, broj transakcija bio je neznatno manji. Kod porodičnih kuća čak je zabeležen rast od 5% u odnosu na tadašnji period.

Razlike u rastu cijena po gradovima
Rast cijena razlikuje se među osam najvećih njemačkih gradova. Najveći kvartalni porasti zabeleženi su u:

Dizeldorfu (
+1,6%
)
Lajpcigu (
+1,0%
)
Štutgartu (
+0,6%
)
U Frankfurtu cijene su ostale stabilne, dok su u Kelnu pale za 1,0%. Podaci za Berlin, Hamburg i Minhen još nisu kompletirani.

Zanimljivo je da su u Lajpcigu cijene stanova dostigle novi rekord, skoro 1% iznad vrhunca iz sredine 2022. godine, dok su u ostalim velikim gradovima cijene i dalje značajno niže.

Potražnja za stanovima ostaje visoka

Stručnjaci ističu da je potražnja za stanovima i dalje visoka, te da većina pokazatelja ukazuje na nastavak rasta cijena, uprkos visokim kamatnim stopama i troškovima finansiranja, prenosi Kurir.

Svijet

“FRANCUSKU NAPADAJU MUSLIMANI KOJI KOLJU OVCE” Brižit Bardo je bila poznata i po islamofobiji

Francuska glumica Brižit Bardo preminula je danas u 91. godini, saopštila je njena fondacija. Svjetska ikona pedesetih i šezdesetih godina, poznata po senzualnosti i slobodi koju je donijela na filmsko platno, ostaviće iza sebe naslijeđe ne samo u kinematografiji, već i u borbi za prava životinja, ali i niz kontroverznih izjava koje su je učinile simbolom islamofobije.

Bardo je svjetsku slavu stekla filmom “I Bog stvori ženu” iz 1956. godine, postavši simbol nove epohe u evropskoj kinematografiji. Tokom karijere bila je glumica, pjevačica i jedna od najvećih filmskih zvijezda 20. vijeka. Početkom sedamdesetih godina povukla se iz glume i posvetila se aktivizmu, osnovavši Fondaciju Brižit Bardo, koja se bori za zaštitu životinja.

Međutim, posljednje decenije njenog života obilježene su brojnim kontroverzama zbog oštrih izjava o islamu i muslimanima. Bardo je više puta optuživana za govor mržnje, a kažnjavana je čak šest puta. Posljednja kazna izrečena je krajem 2021. godine, kada je platila 20.000 evra.

Čak je i njen portparol bio kažnjen jer je medijima slao islamofobična saopštenja. Među njenim najpoznatijim izjavama je ona da “Francusku napadaju muslimani koji kolju ovce”. Dosta mi je da budem pod pritiskom ove populacije koja uništava nas i našu državu i nameće nam svoja pravila – rekla je tada Bardo.

Govorila je i o “islamizaciji Francuske”, ističući da su muslimani “svuda” i da Francuska ne bi trebala da podsjeća na Alžir.

Ove izjave izazvale su oštre reakcije javnosti, a mnogi su je optuživali za rasizam i ksenofobiju. Ipak, Bardo je ostala nepopustljiva u svojim stavovima, povezujući ih često sa brigom za životinje, posebno kritikujući ritualno klanje.

Smrt Brižit Bardo izazvala je brojne reakcije širom svijeta – od pohvala za njen doprinos filmu i aktivizmu do podsećanja na tamnu stranu njenog javnog djelovanja, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Svijet

SNJEŽNA OLUJA PARALISALA AMERIKU! Otkazano i odloženo više od 10.000 letova

U SAD je usljed snježnih padavina otkazano ili odloženo više od 10.000 letova, objavljeno je na portalu “Flajtaver”.

Ukupan broj otkazanih letova unutar SAD je 999, dok je 9.010 odloženo.

Agencija AP javlja da je u nekim dijelovima grada Njujorka palo više od 15 centimetara snijega, a ponegdje i do 25 centimetara. Takođe, vremenska upozorenja različitog nivoa pogodila su više od 20 miliona ljudi.
bl-portal

Nastavi čitati

Svijet

LAVROV “Evropa je glavna prepreka miru, UMJESTO TOGA ONI SE SPREMAJU ZA RAT SA RUSIJOM”

EU otvoreno se sprema za rat sa Rusijom, nije spremna za konstruktivne pregovore o ukrajinskom sukobu, rekao je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Lavrov je kritikovao EU zbog njene kontinuirane podrške Ukrajini, podsećajući da “gotovo sve evropske zemlje, uz nekoliko izuzetaka, pune kijevski režim novcem i oružjem” – čak i dok Rusija nastavlja da ima inicijativu na bojnom polju.

Prema njegovim riječima, EU i dalje sanja da će se ruska ekonomija srušiti pod pritiskom sankcija.

“Nakon što je nova administracija došla na vlast u SAD, Evropa i EU pojavile su se kao glavne prepreke miru. Oni ne kriju činjenicu da se spremaju da se bore sa Rusijom na bojnom polju”, rekao je Lavrov za TASS.

Lavrov je ukazao da neprijateljstvo EU prema Rusiji vuče korijene od 2014. godine i početka ukrajinske krize kada je Brisel “počeo da govori o takozvanoj ruskoj prijetnji i da podstiče mržnju prema Rusiji i militaristička osjećanja” među evropskim stanovništvom.

Optužio je “evropsku ratnu stranku” da ulaže politički kapital u nanošenje strateškog poraza Rusiji i da je spremna da ide do kraja, dodajući da su ih “ove ambicije bukvalno zaslijepile”.

Lavrov se, takođe, osvrnuo na spekulacije zapadnih medija da bi Rusija mogla da napadne NATO u roku od nekoliko godina.

“Nema potrebe da se plašimo da će Rusija da napadne bilo koga. Međutim, ako bi neko pomislio da napadne Rusiju, suočio bi se sa razornim udarcem”, istakao je Lavrov.

Nastavi čitati

Aktuelno