Premijer Republike Srpske Savo Minić i gradonačelnik Draško Stanivuković stigli su u kuću Milanovića na zakazani TV duel.

Zainteresovanost medija je velika, a duel se prenosi i uživo.

TV duel premijera Srpske Save Minića i gradonačelnika Draška Stanivukovića počela je dinamično i to već na prvoj temi, robnim rezervama.

Gradinačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je kada je postao gradonačelnik Minić počinjao u Šamcu i imao 400 glasova.

– 35 opštine u Srpskoj izrazito nerazvijeno – rekao je Stanivuković.

Iz Vlade Republike Srpske objavljena je ranija komunikacija između kabineta premijera i gradonačelnika oko dogovora za TV duel.

U dopisima se spominjao 1. april kao dan razgovora između Minića i Stanivukovića, ali je Kuća Milanovića bila zauzeta tog dana, pa su predložena 3 nova datuma i to 9, 14. I 17. april uz napomenu da prije samog održavanja događaja treba održati radni sastanak protokola predsjednika Vlade i gradonačelnika Banjaluke kako bi se obavile sve pripreme. Iz Vlade je odgovoreno da predlažu da se razgovor održi 14. aprila u 20.15 časova u Kući Milanovića pred zainteresovanim TV kućama.

U dopisima se može vidjeti da su iskomunicirani detalji razgovora između protokola Kabineta predsjednika Vlade i Kabineta gradonačelnika Banjaluke. Kako se navodi, odlučeno je ko radi produkciju, da emisija može da traje 60 minuta uz dozvoljeno probijanje termina do 15 minuta, ali i da nema potrebe za ograničavanjem trajanja odgovora na temu, pitanje i replike, kao ni za pauzama, šminkanjem, osvježenjem.

U dopisu iz Kabineta gradonačelnika 8. aprila, između ostalog, poručeno da iz Kabineta predsjednika Vlade stižu prijedlozi za održavanje konferencije za novinare, podsjećajući da su održane 3 i da ne prihvataju prijedlog za održavanje četvrte . Pozvali su na održavanje radnog sastanka kako bi se usaglasili tehnički detalji, a ako to ne prihvate smatraće da ne postoji spremnost za održavanje TV debate, prenosi Srpskainfo.

Memorijalna akademija “Majka Kozara”, posvećena sjećanju na nevine žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, biće održana u subotu, 18. aprila u Kozarskoj Dubici.

Direktor Javne ustanove Spomen-područje Donja Gradina Tanja Tuleković rekla je Srni da je “Majka Kozara” naziv monodrame u izvođenju glumice Maje Kolundžije Zoroe iz Beograda.

– Scenario je rađen prema poemi „Stojanka majka Knežopoljka“ Skendera Kulenovića, koja je nastala 1942. godine kao pjesničko svjedočanstvo ustaškog zločina genocida nad srpskim civilima za vrijeme kozarske ofanzive – podsjetila je Tulekovićeva.

Dodala je da je Stojanka izgubila tri sina u ofanzivi i simbol je svih majki Kozare, ali i širom Nezavisne Države Hrvatske koje su ostale bez svog poroda.

Memorijalna akademija, koju organizuje Javna ustanova Spomen-područja Donja Gradina, biće održana u Domu kulture u Kozarskoj Dubici sa početkom u 20.00 časova.

Akademijom se odaje počast stradalima i njeguje kultura sjećanja na jedno od najtragičnijih poglavlja istorije ovih prostora.

Gotovo polovina institucija u BiH ne odgovara na zahtjeve za pristup informacijama u zakonskom roku, dok je tek 140 od 394 institucije dostavilo podatke na vrijeme. Istovremeno, postojeći zakoni Republike Srpske i FBiH ne obavezuju institucije da same objavljuju ključne informacije, niti obezbjeđuju efikasan nadzor i pravnu zaštitu građana, što su značajni nedostaci i zbog čega je Transparensi internešnel BiH zajedno sa 27 organizacija civilnog društva uputio inicijative za izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u BiH.

Primjena postojećih zakona pokazuje da institucije i dalje uskraćuju informacije od javnog interesa, posebno one koje se odnose na trošenje javnih sredstava. Skoro polovina organa vlasti ne odgovara u zakonskom roku, dok je tek trećina dostavila tražene podatke na vrijeme, a u praksi se često zloupotrebljavaju pravne praznine kako bi se izbjegla transparentnost.

Pored zanemarivanja rokova, institucije u Bosni i Hercegovini zanemaruju i sudske presude koje im nalažu dostavljanje informacija koje građani i organizacije civilnog društva traže od njih. Tako je Sud BiH okončao samo tri od osam upravnih sporova koje je TI BiH pokrenuo protiv javnig organa koje odbijaju da dostave tražene informacije dok nizak stepen efikasnosti pravosuđa u pružanju pravne zaštite u ovoj oblasti ocrtava podatak da je TI BiH na presude čekao i više od godinu dana, uprkos roku od 60 dana za donošenje sudske odluke, koji je propisan zakonom.

Neefikasnost sudova, izostanak kazni i nemogućnost sankcionisanja omogućile su institucijama da  izbjegavaju primjenu zakona o slobodi pristupa informacijama dok je građanima uskraćena adekvatna pravna zaštita. Ovo najbolje ilustruje primjer spora protiv Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, koje uporno ignoriše višestruke sudske presude te bez sankcija odbija da objavi ugovor o koncesiji za autoput Banja Luka–Prijedor, štiteći komercijalne interese kineskog investitora umjesto interesa građana koji ostaju uskraćeni za finansijske aspekte ovog važnog infrastrukturnog projekta.

Osim problema u primjeni, u entitetskim zakonima izostaje obaveza takozvane proaktivne transparentnosti , pa tako institucije nisu dužne objavljivati materijale za sjednice, budžete, nacrte zakona i druge dokumente iz oblasti svog rada, zbog čega javnost ostaje uskraćena za informacije o procesima odlučivanja ali i načinima na koji se troši javni novac.

To je osnovni razlog zbog kog organizacije civilnog društva predlažu uvođenje obaveze proaktivne objave nacrta zakona, odluka i ostalih materijala koji sadrže podatke o trošenju javnih sredstava i to u mašinski čitljivom formatu (Word i tekstualni PDF), kako bi bile dostupne osobama s invaliditetom koje koriste čitače ekrana, što je i preuzeta međunarodna obaveza BiH u skladu sa UN Konvencijom.

Incijativama se takođe traži uvođenje obaveze donošenja formalnih rješenja kao odgovora na zahtjev za slobodan pristup informavijama , te inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona kao i mogućnost izricanja kazni u slučaju nezakonitog uskraćivanja informacija. Ovo je posebno važno u Republici Srpskoj, gdje je praksa institucija da na zahtjeve odgovaraju običnim “dopisom”, nerijetko bez potpisa i pečata, čime se građanima direktno uskraćuje pravo na žalbu i slični mehanizme pravne zaštite.

U Federaciji BiH predlaže se usklađivanje sa zakonima o upravnom postupku, preciziranje pravnih lijekova i uspostavljanje efikasnog nadzora nad primjenom zakona uz zahtjev da se informacije obavezno dostavljaju u mašinski čitljivom i pristupačnom formatu.

Sa druge strane, novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, usvojen kao jedan od reformskih zakona na evropskom putu, nije ubrzao objavljivanje podataka od javnog interesa, te je u nekim oblastima donio negativne efekte. Postojeći drugostepeni mehanizam zaštite prava nije dovoljno funkcionalan i nezavisan, zbog čega TI BiH predlaže skraćivanje rokova za postupanje Žalbenog vijeća sa 60 na 45 dana u slučajevima sprovođenja testa javnog interesa.

Sve inicijative imaju zajednički cilj a to je prelazak sa formalnog na stvarni pristup informacijama, kroz jasne obaveze institucija, efikasan nadzor i dostupnost podataka u praksi. Bez ovih izmjena, pravo na pristup informacijama ostaje ograničeno, a prostor za zloupotrebe javnih resursa značajno povećan a jačanje transparentnosti i odgovornosti institucija, što je i jedan od osnovnih zahtjeva u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, samo isprazna floskula političkih lidera.