Sveti Luka pada u subotu, 31. oktobra, i u mnogim kućama to je bio dan kada se kvaka nije otvarala bez razmišljanja. Naši stari su gledali u jednu osobu, onu koja prva prekorači prag, kao da u njoj čitaju mjesece pred sobom.

Zvuči kao sujevjerje? Možda. Ipak, iza tog običaja stoji nešto vrlo ljudsko: strah od duge zime i želja da se u nju uđe sa dobrim predznakom.

Vjeruje se da prvi gost nagovještava kakva će biti zima

U pojedinim krajevima pričalo se da prvi gost na Lučindan nosi sa sobom raspoloženje cijele zime. Ako uđe vedar, nasmijan i zdrav, zima će biti blaga, a kuća puna. Ako stigne mrzovoljan, bolestan ili sa lošom viješću, domaćini su se brinuli da ih čekaju teški mjeseci.

Nije slučajno baš kraj oktobra. Polja su tada prazna, ambari puni, a seljak više nije mogao ništa da promijeni. Ostajalo je samo da se čeka i da se traže znaci. Gost na pragu bio je najbliži znak koji su imali.

Kakvog gosta su stari priželjkivali na Svetog Luku

Najviše su se radovali vedrom, poznatom čovjeku dobre naravi, nekome ko ne dolazi praznih ruku i ne donosi svađu. Takav prvi gost dočekivan je kao i položajnik o Božiću: sa ponudom, rakijom i riječima dobrodošlice.

Obratite pažnju na jednu stvar. Običaji se ovdje razlikuju od kraja do kraja, pa ono što se poštovalo u jednom selu Šumadije komšije iz Pomoravlja možda nisu ni znale. Zato ne postoji jedno pravilo za cijeli narod, već mnogo kućnih priča koje su se prenosile uz ognjište.

Najljepši dio ovog vjerovanja, po mom mišljenju, nije proricanje. Ljepše je to što je domaćin morao da bude spreman: čista kuća, topla soba i nešto na stolu za svakoga ko pokuca.

Sveti Luka: Šta kaže crkva, a šta narodno vjerovanje

Ovdje treba povući jasnu liniju. Crkva tog dana slavi apostola i jevanđelistu Luku, pisca jednog od četiri Jevanđelja i Djela apostolskih, koga predanje pamti i kao ljekara i prvog ikonopisca. Crkveno učenje ne uči da gost na pragu određuje sudbinu kuće.

Vjerovanje o prvom gostu pripada narodu, a ne crkvi. Ono je izraslo iz seoskog kalendara, iz brige za stoku, drva i zimnicu. Oba sloja žive zajedno u istoj kući, ali nisu ista stvar, i dobro je to znati prije nego što sutra nekome zatvorite vrata.

Kako su naši stari dočekivali goste na ovaj praznik

Ono što su stari zapravo čuvali bila je sreća u kući, a ona ne zavisi od toga ko prvi pozvoni. Zavisi od toga kako ga dočekaju. Neka ne uđe ljutnja, neka ne uđe stara zamjerka, neka se na stolu nađe kafa za svakoga ko svrati.

Ako sutra prvi na vrata pokuca poštar sa računom za struju, nema razloga za paniku. Nasmijte se, ponudite ga čašom vode i dajte zimi priliku da bude blaga.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), početak novembra u Bosni i Hercegovini obilježiće oblačno vrijeme sa kišom, dok se na planinama očekuju snježne padavine.

U subotu nas očekuje oblačno vrijeme sa kišom. U Hercegovini će biti umjereno do pretežno oblačno, uz sunčane intervale, dok se kiša očekuje u večernjim satima. Na vrhovima planina padaće snijeg, a vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće između 4 i 9, na jugu do 12 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura biti uglavnom između 7 i 12, a na jugu zemlje od 15 do 18 stepeni.

U BiH se u nedjelju isto očekuje oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati snijeg. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće između 3 i 8, na jugu od 9 do 12, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće uglavnom između 5 i 10, na jugu od 11 do 15 stepeni.

U BiH se i u nedjelju očekuje oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati snijeg.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće između 3 i 8, na jugu od 9 do 12 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura biti uglavnom između 5 i 10, a na jugu zemlje od 11 do 15 stepeni.

U ponedjeljak nas u Bosni i Hercegovini očekuje oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati snijeg, a vjetar će biti umjerene jačine, istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće većinom između 3 i 8 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura iznositi uglavnom između 5 i 9, a na jugu zemlje do 14 stepeni, piše Srpskainfo.

Usred teritorije Srbije, nedaleko od Priboja, nalazi se približno četiri kvadratna kilometra zemlje koja pripada Bosni i Hercegovini. Riječ je o Međurečju, teritorijalno odvojenom od ostatka BiH i potpuno okruženom Srbijom.

Još je neobičniji život ljudi u Međurečju i susjednim Sastavcima. Državna granica između Bosne i Hercegovine i Srbije na ovom području vijuga tako da presijeca puteve, njive i privatna imanja. U pojedinim slučajevima kuća je u jednoj, a pomoćni objekti u drugoj državi.

Jedan od najupečatljivijih primjera godinama je porodica iz zaseoka Zamršten čijim imanjem prolazi državna granica. Njihova kuća nalazi se u Srbiji, štala u Bosni i Hercegovini, dok granica prolazi i kroz porodično groblje.

Kako je dio BiH ostao potpuno okružen Srbijom?
Međurečje pripada opštini Rudo u Bosni i Hercegovini, ali nema teritorijalnu vezu s ostatkom opštine kojoj administrativno pripada.

Katastarska opština Međurečje zauzima približno 396 hektara i sa svih strana je okružena teritorijom općine Priboj u Srbiji. U političkoj geografiji zato je preciznije govoriti o eksklavi Bosne i Hercegovine, dok je iz perspektive Srbije riječ o enklavi.

Na terenu je to mnogo više od geografske zanimljivosti.

Stanovnici su svakodnevno usmjereni prema Priboju, a godinama su zbog specifično povučene granice prelazili iz jedne države u drugu čak i prilikom odlaska na posao, u školu, poštu ili na vlastito imanje.

BBC je 2024. opisao slučaj u kojem je Međurečje od dijela Sastavaka udaljeno tek oko 400 metara, odnosno nekoliko minuta hoda. Ipak, između tih mjesta nalazi se državna granica.

Kako izgleda život kada granica prolazi kroz imanje?
Koliko granica komplikuje svakodnevni život najbolje pokazuje iskustvo stanovnika ovog područja.

Sveto Vilotić ranije je za Radio Slobodna Evropa objasnio da je na putu do posla prolazio iz Srbije u BiH, zatim ponovo u Srbiju, pa opet u BiH.

Još neobičnija situacija je s lokalnim grobljem.

“Groblje je pola u Srbiji, pola u BiH”, ispričao je tada Vilotić, objašnjavajući da se dešava da se stanovnici Srbije sahranjuju na bosanskohercegovačkoj strani, a njihove komšije iz BiH na teritoriji Srbije.

Drugi stanovnik, Dragiša Vilotić, imao je kuću na bosanskohercegovačkoj, a imanje na srpskoj strani granice, zbog čega je porez plaćao u dvije države.

Zašto su mještani morali prolaziti četiri granična punkta?
Administrativna zavrzlama nastala je nakon što su nekadašnje republičke granice raspadom Jugoslavije postale državne.

Do tada su Međurečje i Sastavci funkcionisali kao jedan prostor. Nakon uspostavljanja međunarodne granice linije koje su ranije imale malo značaja postale su dio svakodnevnog života.

BBC je zabilježio da je za dolazak do Sastavaka iz jednog pravca bilo potrebno proći čak četiri granična punkta, dva srpka i dva BiH.

Kako je nastala neobična granica između BiH i Srbije?
Postojanje ove neobične teritorije nije novost. Dokumenti o razgraničenju navode da granica između opština Rudo i Priboj ima izrazito nepravilan oblik i da Međurečje predstavlja svojevrsno “ostrvo” teritorije BiH unutar Srbije.

O porijeklu neobične granice postoji nekoliko lokalnih predanja, među kojima je najpoznatije ono povezano s vlasništvom nad zemljištem u vrijeme Austro-Ugarske.

Međutim, takve priče treba razlikovati od pouzdano utvrđenih činjenica. Ono što je dokumentovano jeste da današnja državna granica prati nekadašnje administrativne linije koje na ovom području značajno odstupaju od prirodnih geografskih granica.

Sve dok su područja s obje strane bila dio iste države, to stanovnicima uglavnom nije predstavljalo veliki problem.

Nakon raspada Jugoslavije administrativna linija postala je međunarodna granica, a njene neobičnosti odjednom su počele određivati gdje se plaća porez, kojim putem se ide na posao i preko koje države se stiže do vlastite njive.

Međurečje je zato jedna od neobičnijih geografskih tačaka Bosne i Hercegovine.

Na svega nekoliko kvadratnih kilometara nalazi se teritorija BiH bez direktne kopnene veze s ostatkom zemlje, okružena Srbijom, dok se neposredno oko nje granica provlači između kuća, imanja i puteva.

Za stanovnike to nije geografska zanimljivost nego svakodnevica.

Za sve ostale dovoljno je pogledati kartu: granica na ovom mjestu zaista izgleda kao da je neko komadić Bosne i Hercegovine ostavio usred Srbije, prenosi N1.