Connect with us

Svijet

VELIKI PROBLEMI ZA ZELENSKOG Ukrajinci gube veoma bitnog saveznika, buknula svađa koja će mnogo uticati na Kijev

Poljska je bila jedna od ključnih saveznica Ukrajine od početka ruske invazije 2022, ali sada izgleda da su odnosi dvije zemlje počeli da se narušavaju nakon što je Kijev kritikovao planove za uspostavljanje dana sjećanja na Poljake. Oni su masakrirali Ukrajinci tokom Drugog svjetskog rata, a sve u pozadini tijesne predsjedničke trke na kojoj je pobijedio Karol Navrocki, nacionalista koji se protivi članstvu Kijeva u Evropskoj uniji.

Poljski parlament odobrio je prošle nedjelje novi državni praznik 11. jula, za komemoraciju žrtava “genocida” počinjenog od strane ukrajinskih nacionalističkih grupa u Drugom svjetskom ratu. Taj datum obilježava tzv. “Volinsku krvavu nedjelju”, kada je tokom operacije ukrajinskih odreda smrti 1943. ubijeno hiljade civila u naseljima širom Volinske oblasti, koja se danas uglavnom nalazi u Ukrajini i poznata je kao Volin. Procjenjuje se da su ukrajinski nacionalisti ubili 40.000-100.000 Poljaka u pokušaju da obezbijede da Volin ne postane dio poslijeratne Poljske.

“Imamo zajedničkog neprijatelja”
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova kritikovalo je ovaj potez, navodeći da odluka da se obilježi “takozvani genocid” narušava “dobrosusedske odnose između Ukrajine i Poljske”, prenosi britanski “Telegraf”. – Poljaci ne treba da traže neprijatelje među Ukrajincima, a Ukrajinci ne treba da traže neprijatelje među Poljacima. Imamo zajedničkog neprijatelja – Rusiju – navodi se u saopštenju”.

“Telegraf” dodaje da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obilježio masakr polaganjem vijenca, ali da je nazivanje ubistava “genocidom” i dalje sporno pitanje između dvije zemlje. Nekoliko vodećih poljskih političara u prošlosti je signaliziralo da je priznavanje masakra kao “genocida” preduslov da Poljska podrži članstvo Ukrajine u EU.

– Želimo da se Ukrajina razvija, ali ne možemo da ostavimo bez nadzora ranu koja nije zacijelila – rekao je prošle godine tadašnji zamjenik premijera Vladislav Kosinjak.

“Imamo pravo da pričamo o tome” Navrocki je 30. maja, posljednjeg dana predsjedničke kampanje, položio cvijeće na spomenik koji dugo izaziva kontroverze.

Statua visoka 14 metara, koja obilježava Volinski masakr, prikazuje okrunjenog orla, simbol Poljske, sa krstom isiječenim iz njegovih grudi. U tom krstu, tijelo djeteta je nabodeno na trozubac koji predstavlja ukrajinski grb. Statua je otkrivena u julu 2024. u Domostavi, selu kod granice sa Ukrajinom. Prije toga je više drugih gradova – uključujući Žešov, Torunj i Stalovu Volu – odbilo da je postavi kako ne bi narušili odnose sa Ukrajinom.

– Volinski masakr bio je okrutan zločin. Imamo pravo da pričamo o tome. Imam pravo da pričam o tome kao predsjednik Instituta za nacionalno sjećanje i imaću to pravo kao predsjednik Poljske – rekao je tada Navrocki.

Zelenski je nakon izbora u Poljskoj čestitao Navrockom pobjedu.

– Poljska, koja čuva snagu svog nacionalnog duha i svoju vjeru u pravdu, bila je i ostaje stub regionalne i evropske bezbjednosti, kao i snažan glas u odbrani slobode i dostojanstva za svakoga – naveo je u postu.
Navrocki je odgovorio oprezno sljedećeg dana.

– Dragi predsjedniče Zelenski, hvala vam na vašoj poruci. Radujem se nastavku partnerstva naših zemalja, zasnovanog na međusobnom poštovanju i razumijevanju. Vjerujem da je za to potrebna ne samo dobra komunikacija, već i rješavanje dugotrajnih istorijskih pitanja – naveo je on.

Još prije nego što je izabran za predsjednika, Navrocki je bio protiv ulaska Ukrajine u NATO i EU. On vjeruje da podrška Varšave treba da zavisi od toga da li će Ukrajina da nadoknadi Volinski masakr, što bi moglo da uključi i ekshumaciju poljskih žrtava, prema “Al Džaziri”.

U nedjelju je Navrocki ponovio da je protiv pristupanja Ukrajine EU, navodeći da Poljska mora da podrži Kijev sa strateške i geopolitičke tačke gledišta. Takođe je rekao da smatra da je “Rusija najveća prijetnja cijelom regionu”. Prema njegovim riječima, Poljska bi sa jedne strane trebalo da podrži Ukrajinu u sukobu sa Rusijom, ali bi Kijev trebalo da shvati da i druge zemlje imaju svoje interese.

Bezbjednosni i sporazum o saradnji
Poljska je bila jedna od najglasnijih u svojoj podršci Ukrajini od početka ruske invazije 2022. i dvije zemlje su 2024. potpisale bezbjednosni sporazum, koji uključuje mjere o obuci “ukrajinske legije” u Poljskoj i utvrđuje planove za obaranje ruskih raketa i dronova iznad Ukrajine koji se kreću ka poljskom vazdušnom prostoru.

A krajem maja ove godine potpisale su sporazum o saradnji na nivou regionalne politike, prema kojem će, kako navodi poljski portal Notesfrompoland.com:

Poljska podržati Kijev u pripremi pregovora za pridruživanje EU u okviru regionalne politike i koordinacije strukturnih instrumenata

Zašto su narušeni odnosi između Poljske i Ukrajine?

Do toga je došlo zbog neslaganja oko politika EU koje favorizuju ukrajinsku poljoprivredu, sa protestima poljskih poljoprivrednika na granici sa Ukrajinom. Brisel je takođe ukinuo tarife na ukrajinsko žito, iako je ovaj bescarinski režim trebao da se okonča 5. jula, navodi “Telegraf”.

Jedno istraživanje je pokazalo da preko 80 procenata Poljaka podržava poljoprivrednike.

Tu je i pitanje ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj, koja je nakon početka invazije prihvatila više od milion njih. Ali, mnogi se sada žale na značajan porast antiukrajinskog raspoloženja u zemlji posljednjih mjeseci.

Prema anketi Centra Mjeroševski, u januaru ove godine je 51% Poljaka je reklo da ukrajinske izbjeglice dobijaju previše podrške. Skoro polovina ispitanika rekla je da bi trebalo riješiti teška istorijska pitanja kako bi se poboljšali odnosi. Prema anketi CBOS-a u februaru, svega 30 odsto Poljaka ima pozitivan stav prema Ukrajincima, a 38% negativan.
Srpskainfo

Related Topics:

Svijet

RUSIJA i UKRAJINA! Koliki je UDIO teritorije pod ruskom KONTROLOM?

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će i Kijev i Moskva morati da pristanu na teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat u Ukrajini.

Tramp će se sutra sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci u američkoj vazduhoplovoj bazi Elmendorf-Ričardson u gradu Enkoridžu.

Na ovom američko-ruskom samitu Tramp i Putin treba da raspravljaju o mogućnostima okončanja rata u Ukrajini.

Prema aktuelnim mapama bojišta, Rusija drži oko 114.500 kvadratnih kilometara, odnosno oko 19 odsto ukrajinske teritorije, uključujući Krim i veći dio istoka i jugoistoka zemlje. Ukrajina ne kontroliše nijedan međunarodno priznati dio teritorije Rusije.

Moskva tvrdi da su Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, oblasti koje je poslije raspada SSSR-a priznavala kao dio Ukrajine, sada sastavni dio Ruske Federacije.

Kijev poručuje da nikada to neće priznati, a većina zemalja i dalje priznaje ukrajinske granice iz 1991. godine.

Ruske snage zauzele su Krim 2014. godine, a nakon spornog referenduma Moskva ga je anektirala. Površina poluostrva iznosi oko 27.000 kvadratnih kilometara.

Rusija tvrdi da je Krim njen zakoniti dio, dok Ukrajina insistira da je riječ o njenoj teritoriji. Mnogi ukrajinski zvaničnici neslužbeno priznaju da bi povratak Krima silom bio izuzetno težak.

Krim je postao dio Ruskog Carstva u 18. vijeku, a baza Crnomorske flote u Sevastopolju osnovana je ubrzo potom. Od 1921. bio je dio Ruske SFSR, sve dok ga 1954. tadašnji lider KPSS Nikita Hruščov nije prenio Ukrajinskoj SSR.

Donbas
Rusija kontroliše oko 46.570 kvadratnih kilometara, odnosno 88 odsto regiona Donbasa – cijelu Lugansku oblast i oko tri četvrtine Donjecke oblasti.

Preostalih oko 6.600 kvadratnih kilometara je pod ukrajinskom kontrolom, ali ruske snage nastavljaju ofanzivu prema preostalim većim gradovima u Donjeckoj oblasti.

Proruski separatisti u Donjecku i Lugansku proglasili su “narodne republike” 2014. godine, a Putin ih je priznao kao nezavisne države u februaru 2022, samo nekoliko dana prije početka rata.

Zaporožje i Herson
Ruske snage drže oko 74 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti – približno 41.176 kvadratnih kilometara. Ukrajina kontroliše oko 14.500 kvadratnih kilometara ovih regiona.

Putin je 2024. izjavio da bi pristao na mir ako bi se Ukrajina povukla iz svih oblasti koje Rusija potražuje, a ne drži u potpunosti (oko 21.000 kvadratnih kilometara) i odrekla se namjere da pristupi NATO-u.

Prema izveštajima Reutersa, Putin je spreman da razgovara o prekidu vatre sa Trampom, ali odbija veće teritorijalne ustupke i traži da Kijev napusti planove za članstvo u Alijansi.

Njegovi uslovi uključuju pravno obavezujuće garancije da se NATO neće širiti na istok, neutralni status Ukrajine, ograničenje njenog naoružanja, zaštitu ruskog govornog stanovništva i priznanje ruskih teritorijalnih dobitaka.

Harkov, Sumi i Dnjepropetrovska oblast
Rusija drži i manje dijelove Harkovske, Sumske, Nikolajevske i Dnjepropetrovske oblasti.

U Harkovskoj i Sumskoj oblasti pod njenom je kontrolom oko 400 kvadratnih kilometara, dok u Dnjepropetrovskoj ima samo mali granični pojas. Moskva tvrdi da u Sumskoj oblasti formira “bezbjednosnu zonu” radi zaštite svoje Kurske oblasti od ukrajinskih napada.

Pravni status i međunarodne reakcije
Rusija smatra da su Republika Krim, Sevastopolj, Luganska i Donjecka Narodna Republika, te oblasti Zaporožje i Herson – sastavni subjekti Ruske Federacije. Ukrajina ih smatra okupiranim dijelom svoje teritorije, prenosi Nova.

Većina država ne priznaje ove oblasti kao dio Rusije, iako su Krim priznale Sirija, Sjeverna Koreja i Nikaragva. Generalna skupština UN-a proglasila je aneksiju Krima 2014. godine nezakonitom i potvrdila da poluostrvo pripada Ukrajini.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Svijet

EBRD ODOBRILA Ukrajini KREDIT od 500 MILIONA evra za HITNE NABAVKE gasa

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 500 miliona evra ukrajinskoj državnoj gasnoj kompaniji Naftogaz za hitne nabavke gasa kako bi se obezbijedile zalihe pred zimsku sezonu.

EBRD navodi da je ovo najveći pojedinačni kredit koji je banka odobrila Ukrajini od početka rata 2022. godine.

Kredit ima revolving strukturu, a osiguran je garancijom Evropske unije koja pokriva 90 odsto iznosa, u okviru investicionog plana za obnovu Ukrajine.

Naftogaz se obavezao da će gas nabavljati putem konkurentnih ugovora od unaprijed određenih evropskih dobavljača, u skladu sa standardima Evropske federacije trgovaca energijom (EFET).

Ukupna podrška EBRD ukrajinskom Naftogazu od početka rata sada iznosi 1.6 milijardi evra, uključujući 1.27 milijardi u kreditima i 330 miliona evra u grantovima koje je obezbijedila Norveška.

Prema saopštenju na veb stranici banke, transakcija će takođe podržati reforme usmjerene na integraciju ukrajinskog i evropskog gasnog tržišta.

EBRD je najveći institucionalni investitor u Ukrajini i od početka rata je tamo uložila više od osam milijardi evra. Njenih pet investicionih prioriteta u Ukrajini su podrška energetskoj bezbjednosti, vitalnoj infrastrukturi, bezbjednosti hrane, trgovini i privatnom sektoru, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP “Ako SAMIT sa PUTINOM bude USPJEŠAN, zovem ZELENSKOG i EVROPSKE LIDERE”

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas za Foks njuz radio da misli da predsjednik Rusije Vladimir Putin želi da “završi posao” na sutrašnjem samitu na Aljasci.

Upitan da li su njegove prijetnje sankcijama mogle da utiču na Putinovu odluku da pristane na sastanak, Tramp je rekao da “sve ima uticaja” i dodao da su sekundarne carine prema Indiji “u suštini sprečile njihovu kupovinu nafte iz Rusije”, prenosi “Gardijan”.

– Naravno, kada izgubite svog drugog najvećeg kupca, a vjerovatno ćete izgubiti i svog najvećeg kupca, mislim da to vjerovatno ima ulogu – istakao je Tramp.

Na pitanje da li je spreman da Rusiji ponudi “ekonomske podsticaje” da prekine rat u Ukrajini, on je odbio da odgovori, objašnjavajući da ne bi hteo da pokaže “svoje karte javno”.

On je više puta rekao da Rusija ima ogroman potencijal u nafti i gasu, što je veoma profitabilan posao.

Tramp je naglasio da ga, međutim, prvenstveno zanima trenutni mirovni sporazum i da bi, ako bude napretka na sastanku sa Putinom, odmah pozvao predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da dođe tamo gde će se oni sastati.

– Imamo ideju o tri različite lokacije… uključujući mogućnost, jer bi to bilo daleko najlakše, da ostanemo na Aljasci. Ako bude loš sastanak, neću nikoga da zovem. Idem kući. Ali, ako bude dobar sastanak, pozvaću predsjednika Zelenskog i evropske lidere – rekao je Tramp.

Na pitanje da li misli da bi sastanak sa Putinom mogao da se završi neuspehom, Tramp je odgovorio da postoji 25 odsto šansi da se to dogodi.

– Postoji 25 odsto šansi da taj sastanak ne bude uspešan, a u tom slučaju ću se vratiti kući i učinićemo Ameriku ponovo velikom već za šest meseci – istakao je američki predsjednik.

Nagovestio je da bi, po tom scenariju, mogle da uslijede sakcije Rusiji.

Prema Trampovim riječima, glavni cilj sutrašnjeg samita je organizovanje još jednog sastanka – na kom bi učestvovao i Zelenski – kako bi se postigao sporazum, a to je uporedio sa “partijom šaha”.

Tramp je rekao da bi to uključilo razmenu teritorija i dogovor o granicama.

Na pitanje da li će održati zajedničku konferenciju za novinare sa Putinom, Tramp je kazao da će svakako održati konferenciju za novinare.

– Ne znam da li će biti zajednička. Čak nismo ni razgovarali o tome. Mislim da bi možda bilo lijepo da bude zajednička, a zatim odvojeno – rekao je predsjednik SAD i dodao da će održati konferenciju za novinare u svakom slučaju, čak i ako pregovori propadnu.

Samit predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina biće održan sutra u Enkoridžu na Aljasci u 11.30 po lokalnom vremenu.

Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno