Connect with us

Zanimljivosti

VELIKO DOSTIGNUĆE! Američki naučnici uspjeli presaditi djeliće ljudskog u mozak štakora

Revolucionarna studija pokazala je da su se “organoidi ljudskog mozga”, kuglice neurona veličine sjemenki sezama, uspjeli integrirati u mozak štakora, povezujući se s njihovim opskrbom krvlju i komunicirajući s neuronima štakora.

Tim koji stoji iza ovog rada sugerira da bi ljekari u budućnosti mogli uzgojiti komadiće moždanog tkiva iz pacijentovih vlastitih ćelija u laboratoriju i koristiti ih za popravak povreda mozga uzrokovanih moždanim udarom ili traumom.

“Ovo je nevjerovatno uzbudljivo za mene kao liječnika”, rekao je Isaak Ken, ljekar i asistent profesora neurohirurgije na Sveučilištu Pennsylvania.

Naučnici su pokazali da kada se uzgajaju u pravim uslovima, neuroni počinju formirati sićušne strukture nalik mozgu, što omogućuje naučnicima da istražuju razvojna stanja kao što je autizam.

Novi rad prva je demonstracija da se moždano tkivo uzgojeno u laboratoriju može uspješno implantirati u mjesto povrede kako bi se popravio mozak odrasle osobe, što sugerira da bi u budućnosti mogla postojati klinička primjena.

Chen i njegove kolege uzgajali su organoide ljudskog mozga u posudi dok nisu dostigli promjer od oko 1,5 mm. Kuglice tkiva su potom transplantirane u mozgove odraslih štakora koji su pretrpjeli ozljede vidnog korteksa. U roku od tri mjeseca, presađeni organoidi integrirali su se u mozak svog domaćina, povezujući se s opskrbom krvlju, proširivši se nekoliko puta u odnosu na početni volumen i šaljući projekcije koje su se povezivale s neuronima štakora.

“Nismo očekivali ovakav stepen funkcionalne integracije tako rano. Ovo sugerira da je transplantacija neuralnog tkiva u mozgu odraslog sisavca, posebno onog koji je poremećen nekom vrstom povrede, stvarno održiv put naprijed za neuralni popravak”, dodao je Chen.

Naučnici nisu procijenili jesu li implantati poboljšali sposobnost štakora da funkcioniraju, ali testovi su pokazali da su ljudski neuroni “ispaljivali” električne signale kada su štakori bili izloženi blještavim svjetlima. Chen je rekao da to podupire ideju da organoidi mogu djelovati kao “prazne procesne jedinice” koje bi mozak mogao apsorbirati i koristiti za obnovu nakon ozljede.

Dr. Serena Barral, predavačica razvojne neurologije na UCL-u, koja nije bila uključena u rad, opisala ga je kao “nevjerovatnu” demonstraciju čiste prilagodljivosti neurona.

“Postoji mnogo informacija koje se nalaze u samoj DNK i koje omogućuju neuronima da rade gdje god se nalazili, bilo da su u plastičnoj kutiji u laboratoriju ili u mozgu”, rekla je.

Dodala je da će u budućim kliničkim primjenama stepen do kojeg se mozak može popraviti vjerojatno ovisiti o tome koje su funkcije izgubljene.

“Vizualni korteks je jednostavniji, ali ako razmišljate o zamjeni područja koja su važna za govor, matematičke izračune, razmišljanje to bi moglo biti malo teže jer postoji mnogo sposobnosti mozga koje se razvijaju iskustvom”, dodala je Barral.

Related Topics:

Zanimljivosti

STIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa

Kreatori na Fejsbuku dobijaju novi alat koji treba da im pomogne da zaštite svoj rad. Novi alat je predstavljen ove nedjelje i dizajniran je da otkrije kada se originalni snimci objave bez dozvole kreatora.
Ovaj alat će upozoriti kreatore da je neko podijelio njegov Reels a kreator će moći da blokira ovu podjelu ili da doda linkove za pozivanje korisnika na svoj profil.

Kreatori će moći da upravljaju dijeljenjem svojih sadržaja i da plasiraju sopstven nalog.

Meta kaže da je dodavanje funkcije zaštite sadržaja samo jedan dio od novih funkcija koji će se pojaviti sa ciljem da zaštite kreatore, prenosi “PCpres”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

BIO DUG I DO 8 METARA: U Australiji pronađeni ostaci praistorijskog morskog psa

Ostaci praistorijskog morskog psa pronađeni su na jednoj plaži u Australiji, a naučnici procjenjuju da je bio dug do osam metara i znatno teži od današnjih velikih bijelih pasa.

Otkriće sugeriše na to da su moderni morski psi dostigli divovske proporcije mnogo ranije nego što se dosad mislilo, piše portal “Diskaver vajld lajf”.

Pronađeno je pet pršljenova starih 115 miliona godina koji su pripadali drevnom lamniformnom morskom psu, redu koji obuhvata i današnje vrste poput velike bijele ajkule.

Iako su pronađeni pršljenovi na obali u blizini grada Darvin na sjeveru Australije bili skoro identični kao kod velike bijele ajkule, postojala je razlika u njihovoj veličini.

Pršljenovi današnjih velikih bijelih ajkula su oko osam centimetara, a pronađeni kod Darvina bili su veći od 12 centimetara, analize su studije objavljene u naučnom časopisu “Komunikejšn biolodži”.

Na osnovu veličine pršljenova, stručnjaci procjenjuju da je životinja bila duga između šest i osam metara i da je bila težila više od tri tone.

Vjeruje se da fosili pripadaju izumrloj vrsti divovskih grabljivih morskih pasa, koji su vladali svjetskim okeanima prije otprilike 100 miliona godina.

Primjerak iz Darvina je 15 miliona godina stariji od svih dosad poznatih pripadnika ove vrste.

(Srna)

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KAKO SE NAJBOLJE UČI SRPSKI? Korejac dao praktičan savjet, a kad vidite šta predlaže smijaćete se cijeli dan!

Mladić iz Koreje, koji se doselio u Srbiju, suočio se sa problemom svakog stranca – učenjem srpskog jezika. Iako je počeo sa standardnim udžbenikom, ubrzo je shvatio da se između književnog i kolokvijalnog jezika krije ponor, a njegov urnebesni zaključak o najboljoj metodi učenja nasmijao je celu regiju.

Korejac je na društvenim mrežama podijelio svoje muke, dajući dva klasična primjera koja najbolje ilustruju razliku između teorije i prakse srpskog jezika.

U udžbeniku piše: “Dobar dan gospodine, kako ste?”

“To Srbi nikada tako neće reći,” konstatovao je kroz smijeh, a potom otkrio kako stvarnost zvuči: “De si tebra moj, ajmo na fuka!”

Drugi primjer ticao se opisivanja lijepih djevojaka, gdje se razlika između formalnog i kolokvijalnog govora još više produbljuje.

U udžbeniku piše: “Vau, ovo je lijepa djevojka”.

“Ali stvarno Srbi, da li vi stvarno pričate tako? Ja sam čuo ovako: ‘Jaoooooj eeee vidi vidi vidi, kakva je ribaaa!’”, objasnio je on, savršeno oponašajući tipičan uzvik oduševljenja.

Ovakvi primjeri, osim čuvenih padeža, objašnjavaju zašto je srpski često noćna mora za strance – prevelika je razlika između standardnog i nestandardnog govora. Ipak, Korejac je ponudio rješenje, i to vrlo… praktično.

Umjesto da se fokusira na udžbenike, Korejac je ponudio revolucionarnu metodu za savladavanje srpskog jezika.

“Najbolji način da naučite srpski nije da se fokusiramo na knjigu ovako, nego da se fokusiramo na rakiju. Onda pijemo svakog dana rakiju sa Srbima i onda je to to. To ti je život, to je udžbenik srpskog jezika,” zaključio je on, izazivajući lavinu oduševljenih komentara.

Njegova teza o neformalnom pristupu i “rakijskoj metodi” naišla je na potpunu podršku Srba.

“Ne zovemo džabe kafanu biblioteka,” poručio je jedan korisnik.

“Bravo, ništa bez rakije, aj živjeli,” dodao je drugi, uz opasku: “Rakija spaja ljude!”

Komentari o njegovom izgovoru su se samo nizali: “Pa ti bolje pričaš nego ja”, “Fenomenalno pričaš Srpski… prosto nevjerovatno…”, a najviše pohvala dobio je upravo za svoj duhoviti, ali precizni, zaključak, prenosi “Telegraf”.

Korejac je, sudeći po reakcijama, pronašao ne samo najbolji udžbenik srpskog jezika, već i ključ za srpski mentalitet. A taj ključ je, naravno, u čašici!

Nastavi čitati

Aktuelno