Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine nije uspio održati sjednicu, a razlog je, između ostalog, i raspodjela prihoda od PDV-a, tačnije poravnanje kojeg nije bilo od 2023. godine, i ako je suditi po stavovima Republike Srpske i Federacije BiH, neće ga biti još zadugo.

Prema tom, posljednjem “prvom privremenom poravnanju” iz 2023. godine, Federacija BiH je trebala Republici Srpskoj da isplati 14,5 miliona KM, tako da je za poravnanje ostala kompletna 2023, 2024. i 2025. godina.

Komplikovan sistem
Inače, sistem poravnanja poprilično je komplikovan, i njega radi jedno kompletno odjeljenje. Nakon što se novac od PDV-a prikupi na jedinstven račun, on se, nakon što se odvojio novac za institucije BiH i vraćanje ino-duga, raspoređuje po ranije utvrđenim fiksnim koeficijentima, i to Federaciji BiH pripada 62 odsto, Republici Srpskoj 34,4 odsto, a Brčko distriktu 3,55.

Krajnja potrošnja
Nakon toga računa se krajnja potrošnja, odnosno gdje je i koliko uplaćeno PDV-a, a na osnovu podataka od te krajnje potrošnje vrše se poravnanja.

I ranije, zbog nemogućnosti dogovora ta poravnanja nisu vršena godinama, ali su pod pritiskom MMF-a ipak uspijevali naći zajednički jezik jer je jedan od uslova za aranžman bio upravo dogovor o poravnanju.

Prvo privremeno poravnanje
Procedura je takva da se prvo ide na “prvo privremeno poravnanje”, poslije toga postoji i “drugo privremeno poravnanje”, a nakon toga i konačno poravnanje.

Riječ stručnjaka
Stručnjaci sa kojima smo razgovarali kažu da je to poprilično komplikovan proces, prije svega matematički, i da ga politika samo dodatno komplikuje.

“Nedolaskom članovi UO stopirali su i donošenje odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda i poravnanja. Mi već dugo nemamo poravnanje. Imamo dug iz 2010. godine, koji je trebalo da se riješi 2017, ali se svake godine odgađa izvršenje i mi smo preduzeli sve što smo mogli. Taj je dug od 30 i nešto miliona. Tražićemo reviziju da se to pregleda. Teško je funkcionisati u tom odboru, i vrlo teško se mi možemo dogovoriti”, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija u Vladi Republike Srpske.

Inače, Vidovićeva misli na poravnanje još iz 2009. i 2010. godine. Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH, Federacija BiH je dužna Republici Srpskoj 30 miliona KM. Te 2009. i 2010. godine Federaciji je raspoređeno više prihoda nego što joj pripada, i to na račun Republike Srpske, međutim taj dug u Federaciji BiH danas i ne spominju, a Sud BiH svake godine odlaže izvršenje presude. Da li će opet odgoditi izvršenje presude znaće se već 11. juna.

U Federaciji BiH smatraju da su zakinuti
U Federaciji BiH smatraju da su zakinuti za više od 170 miliona KM jer je Republika Srpska u posljednje najmanje tri godine, kako tvrde, dobijala više novca od PDV-a nego što joj pripada.

“Federacija BiH je, prema raspoloživim podacima, oštećena za ukupan iznos od 151.859.033 KM po osnovu više raspoređenih prihoda Republici Srpskoj u odnosu na pripadajući iznos. Sa zateznim kamatama dug iznosi preko 171 milion KM”, rekao je nedavno Toni Kraljević, ministar finansija i trezora Federacije BiH.

Zbog ovog duga Federacija BiH još ranije je tužila Republiku Srpsku i ročište se očekuje već u julu. S obzirom na to da Republika Srpska čeka izvršenje presude još iz 2016. ili 2017. godine koje se odnosi na poravnanja iz 2009. i 2010. godine, pitanje je mogu li sudovi uopšte riješiti problem.

“Federalno ministarstvo finansija ne može prejudicirati odluku suda, ali očekuje da se ovaj epilog završi u korist Federacije”, rekao je Kraljević.

Inače, na poravnanjima i isplati novca Federaciji BiH insistira i Zijad Krnjić, član UO UIO iz Federacije BiH, koji je nekoliko puta na sjednicama rušio sve odluke i zbog poravnanja nije želio dati saglasnost za otvaranje novog mosta u Gradišci.

Ipak, taj most na kraju je otvoren, i danas je u funkciji.

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurno Srpska, Draško Stanivuković poručio je gostujući na BN televiziji da Republika Srpska ima sve preduslove da bude uređena, razvijena i ekonomski stabilna zemlja, ali da su za to neophodne suštinske političke promjene i drugačiji pristup vlasti.

Stanivuković je istakao da ga najviše motivišu ljudi, njihove životne priče i želja da se problemi rješavaju, a ne prikrivaju.

„LJudi mi daju energiju. I lijepe priče i teške životne sudbine motivišu me da radim više i da se borim da Republika Srpska bude bolje mjesto za život. Ne vidim nijedan razlog da LJubljana bude bolja od Banjaluke ili da Švajcarska može nešto što mi ne možemo“, poručio je Stanivuković.

Govoreći o rezultatima u Banjaluci, naveo je da je u proteklih pet godina realizovan veliki broj projekata koji su godinama bili samo obećanja.

„Izgradili smo nove parkove, šetališta, most u Česmi, škole, vrtiće, pokrenuli izgradnju javne garaže i rješavali višedecenijske probleme vodosnabdijevanja. To su stvari koje ostavljaju trajan pečat i pokazuju da promjene jesu moguće“, rekao je on.

Stanivuković je poručio da Banjaluka nije imala podršku institucija Republike Srpske kakvu zaslužuje, navodeći da se, kako kaže, razvojni projekti često blokiraju isključivo iz političkih razloga.

„Dok je SNSD na vlasti, Banjaluka nema tretman koji imaju drugi gradovi. Imamo situaciju da manje opštine dobijaju višestruko više sredstava od najvećeg grada Srpske“, kazao je Stanivuković.

Posebno je kritikovao politiku PDV-a na lijekove i ortopedska pomagala, ističući da je nedopustivo da se isti porez plaća i na osnovne životne potrebe i na luksuz.

„Ne mogu da prihvatim da penzioner koji kupuje lijekove ili ratni vojni invalid koji kupuje protezu plaćaju isti PDV kao neko ko kupuje luksuzne satove ili nakit. To nije socijalno odgovorna politika“, poručio je Stanivuković.

On je dodao da je cilj Pokreta Sigurno Srpska uvođenje nižih stopa PDV-a na lijekove, ortopedska pomagala i osnovne životne namirnice, kao i vraćanje PDV-a mladima pri kupovini prve nekretnine.

Govoreći o opoziciji i predstojećim izborima, Stanivuković je poručio da je neophodno jedinstvo kako bi došlo do promjena u Republici Srpskoj. Prema njegovim riječima, najveći problem političke scene jesu lični interesi pojedinaca koji često budu ispred opšteg interesa.

„Kada neko lični interes stavi ispred opšte šanse za promjene, onda se gubi povjerenje naroda i ruši mogućnost za zajedničku pobjedu“, zaključio je Stanivuković.

Iako se ovih dana u medijima uveliko spekuliše ko su kandidati za novog visokog predstavnika, čini se da niko još nema jasnu sliku o tome ko bi mogao biti predložen

Hoće li biti dovoljno vremena
Po svemu sudeći, čeka se sjednica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira naredne sedmice, kako bi se vidjelo kakvo je raspoloženje među zemljama članicama u vezi sa potencijalnim kandidatima, ali nije izvjesno da će biti dovoljno vremena da se donese odluka.

Ko je najbolji kandidat
Kako saznajemo, SAD i dalje misle da bi najbolji kandidat bio Italijan Antonio Zanardi Landi, međutim čini se da su Evropljani skeptični posebno jer smatraju da je ušao u poslovne aranžmane u Americi.

Britanci, kako izgleda, nemaju preferenciju, osim da kandidat mora da bude zajednički dogovor s obje strane Atlantika.

Kako saznajemo, oni neće predlagati kandidata, ali su ga spremni ponuditi ako ne bude bilo dogovora, da se razriješi eventualna pat situacija koja bi mogla nastati.

Dio evropskih zemalja smatra da ne treba žuriti s imenovanjem novog visokog predstavnika bez dobre analize, razgovora unutar EU i s ostalim saveznicima kako bi naredni visoki predstavnik izbjegao probleme koji su se pojavili pred Kristijanom Šmitom.

Amerikancima se žuri
Amerikancima se, kako saznajemo, žuri da se posao završi do kraja juna jer se ne želi ući u situaciju da se o novom visokom predstavniku odlučuje u istom trenutku kada se bude produžavao mandat EUFOR-a u BiH.

Ono u vezi sa čim se svi slažu jeste da izbor neće ići u Savjet bezbjednosti UN na potvrdu, što traže Rusija i lideri Republike Srpske, kao što smo već pisali.

Tu bi mogao nastati poseban problem jer Amerikanci insistiraju na tome da naredni visoki predstavnik mora imati prostor za manevar, a da bi to mogao mora imati komunikaciju sa svim stranama u BiH. Ako bi RS sprovela svoju politiku o neprihvatanju visokog predstavnika bez odobrenja u UN, ta osoba bi se mogla suočiti sa sličnim problemima koje je imao Šmit.

Koga predlažu Amerikanci
Čak se spominje mogućnost da bi Amerikanci mogli predložiti “superteškaša”, nekog poznatog američkog diplomatu, ne zato što bi željeli da se nametnu Evropljanima, nego da izbjegnu pokazivanje nepoštovanja ili ponižavanja institucije OHR-a. Sarajevski portal Politicki.ba tvrdi da se Amerikanci spremaju da ovu funkciju ponude američkom diplomati Vilijamu Rugeru, ali to nismo uspjeli da potvrdimo.

Međutim, u razgovorima koje smo proteklih dana imali s nekoliko evropskih diplomata, postoji ljutnja jer se smatra da Amerika želi da ponizi Evropu time što joj prvo propisuje da sadašnji visoki predstavnik mora da napusti funkciju, a onda još nameće svog kandidata.

Smatraju da je Tejmi Brus, američka zamjenica šefa Misije UN, ponizila Evropu na sjednici Savjeta bezbjednosti UN kada je rekla da će Amerika imati kandidata ako ne bude bilo moguće postići dogovor. To je shvaćeno kao poruka da Evropljani mogu da pričaju koliko hoće, ali da se zna ko će na kraju presjeći.

Problem za Evropu
Kao što smo već pisali, problem za Evropu je da nema jedinstven spoljnopolitički nastup pa se američko brzo i odlučno djelovanje često shvata kao američko nametanje, a ne evropsko kolebanje i neodlučnost, bez obzira na to da li je to stvarna namjera.

Sve u svemu, za BiH se počinje ostvarivati vrlo nepovoljan i opasan scenario u kojem saveznici koji su zajedno zaključili Dejton pokazuju sve veće strateške razlike o tome kako vide politiku prema ovoj zemlji. S obzirom na to da je BiH istorijski zemlja koja u velikoj mjeri ovisi o odnosu regionalnih, evropskih i globalnih aktera, bilo kakvo ozbiljnije neslaganje moglo bi BiH baciti u još dublju i težu krizu, s teško sagledivim posljedicama.

Jedino dugoročno stabilno rješenje za BiH se čini nastavak evropskog puta uz ubrzano sprovođenje reformi, ali sve više ponestaje motivacije kod domaćih političara da se na tome radi.