Tradicionalne žitne molitve u Bukvaleku održane su i ove godine, peti put zaredom, uz prisustvo velikog broja mještana i gostiju koji su se okupili kako bi zajedno njegovali vjeru, tradiciju i zajedništvo.

Ovom događaju prisustvovao je i generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić, koji je istakao da Bukvalek danas postaje jedno od važnijih mjesta narodnog okupljanja u Banjoj Luci.

– Tradicionalno, petu godinu zaredom, prisustvovao sam žitnim molitvama u Bukvaleku, mjestu koje danas okuplja sve više ljudi i pokazuje koliko je važno čuvati našu tradiciju, vjeru i zajedništvo. Još 2021. godine inicirao sam izgradnju asfalta u ovom dijelu Banje Luke, a gradonačelnik Draško Stanivuković je to realizovao. Tada smo znali da ovo mjesto ima potencijal da postane važno mjesto narodnog okupljanja, a danas to potvrđuje više od 200 ljudi okupljenih u Bukvaleku – poručio je Drinić.

On je naglasio da posebnu zahvalnost zaslužuje čovjek koji je donirao zemljište kako bi ovaj prostor bio uređen i stavljen u službu naroda i zajedničkog okupljanja.

– Takva djela ostaju i pamte se. Mještani su zajedničkim snagama uradili mnogo, a sada su u planu pecana i parking. Sigurno je da ćemo pomoći da se sve to realizuje – istakao je Drinić.

Žitne molitve u Bukvaleku i ove godine protekle su u duhu sloge, druženja i očuvanja običaja, uz poruku da su upravo ovakva okupljanja najbolji primjer zajedništva i međusobne podrške naroda.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine nije uspio održati sjednicu, a razlog je, između ostalog, i raspodjela prihoda od PDV-a, tačnije poravnanje kojeg nije bilo od 2023. godine, i ako je suditi po stavovima Republike Srpske i Federacije BiH, neće ga biti još zadugo.

Prema tom, posljednjem “prvom privremenom poravnanju” iz 2023. godine, Federacija BiH je trebala Republici Srpskoj da isplati 14,5 miliona KM, tako da je za poravnanje ostala kompletna 2023, 2024. i 2025. godina.

Komplikovan sistem
Inače, sistem poravnanja poprilično je komplikovan, i njega radi jedno kompletno odjeljenje. Nakon što se novac od PDV-a prikupi na jedinstven račun, on se, nakon što se odvojio novac za institucije BiH i vraćanje ino-duga, raspoređuje po ranije utvrđenim fiksnim koeficijentima, i to Federaciji BiH pripada 62 odsto, Republici Srpskoj 34,4 odsto, a Brčko distriktu 3,55.

Krajnja potrošnja
Nakon toga računa se krajnja potrošnja, odnosno gdje je i koliko uplaćeno PDV-a, a na osnovu podataka od te krajnje potrošnje vrše se poravnanja.

I ranije, zbog nemogućnosti dogovora ta poravnanja nisu vršena godinama, ali su pod pritiskom MMF-a ipak uspijevali naći zajednički jezik jer je jedan od uslova za aranžman bio upravo dogovor o poravnanju.

Prvo privremeno poravnanje
Procedura je takva da se prvo ide na “prvo privremeno poravnanje”, poslije toga postoji i “drugo privremeno poravnanje”, a nakon toga i konačno poravnanje.

Riječ stručnjaka
Stručnjaci sa kojima smo razgovarali kažu da je to poprilično komplikovan proces, prije svega matematički, i da ga politika samo dodatno komplikuje.

“Nedolaskom članovi UO stopirali su i donošenje odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda i poravnanja. Mi već dugo nemamo poravnanje. Imamo dug iz 2010. godine, koji je trebalo da se riješi 2017, ali se svake godine odgađa izvršenje i mi smo preduzeli sve što smo mogli. Taj je dug od 30 i nešto miliona. Tražićemo reviziju da se to pregleda. Teško je funkcionisati u tom odboru, i vrlo teško se mi možemo dogovoriti”, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija u Vladi Republike Srpske.

Inače, Vidovićeva misli na poravnanje još iz 2009. i 2010. godine. Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH, Federacija BiH je dužna Republici Srpskoj 30 miliona KM. Te 2009. i 2010. godine Federaciji je raspoređeno više prihoda nego što joj pripada, i to na račun Republike Srpske, međutim taj dug u Federaciji BiH danas i ne spominju, a Sud BiH svake godine odlaže izvršenje presude. Da li će opet odgoditi izvršenje presude znaće se već 11. juna.

U Federaciji BiH smatraju da su zakinuti
U Federaciji BiH smatraju da su zakinuti za više od 170 miliona KM jer je Republika Srpska u posljednje najmanje tri godine, kako tvrde, dobijala više novca od PDV-a nego što joj pripada.

“Federacija BiH je, prema raspoloživim podacima, oštećena za ukupan iznos od 151.859.033 KM po osnovu više raspoređenih prihoda Republici Srpskoj u odnosu na pripadajući iznos. Sa zateznim kamatama dug iznosi preko 171 milion KM”, rekao je nedavno Toni Kraljević, ministar finansija i trezora Federacije BiH.

Zbog ovog duga Federacija BiH još ranije je tužila Republiku Srpsku i ročište se očekuje već u julu. S obzirom na to da Republika Srpska čeka izvršenje presude još iz 2016. ili 2017. godine koje se odnosi na poravnanja iz 2009. i 2010. godine, pitanje je mogu li sudovi uopšte riješiti problem.

“Federalno ministarstvo finansija ne može prejudicirati odluku suda, ali očekuje da se ovaj epilog završi u korist Federacije”, rekao je Kraljević.

Inače, na poravnanjima i isplati novca Federaciji BiH insistira i Zijad Krnjić, član UO UIO iz Federacije BiH, koji je nekoliko puta na sjednicama rušio sve odluke i zbog poravnanja nije želio dati saglasnost za otvaranje novog mosta u Gradišci.

Ipak, taj most na kraju je otvoren, i danas je u funkciji.

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurno Srpska, Draško Stanivuković poručio je gostujući na BN televiziji da Republika Srpska ima sve preduslove da bude uređena, razvijena i ekonomski stabilna zemlja, ali da su za to neophodne suštinske političke promjene i drugačiji pristup vlasti.

Stanivuković je istakao da ga najviše motivišu ljudi, njihove životne priče i želja da se problemi rješavaju, a ne prikrivaju.

„LJudi mi daju energiju. I lijepe priče i teške životne sudbine motivišu me da radim više i da se borim da Republika Srpska bude bolje mjesto za život. Ne vidim nijedan razlog da LJubljana bude bolja od Banjaluke ili da Švajcarska može nešto što mi ne možemo“, poručio je Stanivuković.

Govoreći o rezultatima u Banjaluci, naveo je da je u proteklih pet godina realizovan veliki broj projekata koji su godinama bili samo obećanja.

„Izgradili smo nove parkove, šetališta, most u Česmi, škole, vrtiće, pokrenuli izgradnju javne garaže i rješavali višedecenijske probleme vodosnabdijevanja. To su stvari koje ostavljaju trajan pečat i pokazuju da promjene jesu moguće“, rekao je on.

Stanivuković je poručio da Banjaluka nije imala podršku institucija Republike Srpske kakvu zaslužuje, navodeći da se, kako kaže, razvojni projekti često blokiraju isključivo iz političkih razloga.

„Dok je SNSD na vlasti, Banjaluka nema tretman koji imaju drugi gradovi. Imamo situaciju da manje opštine dobijaju višestruko više sredstava od najvećeg grada Srpske“, kazao je Stanivuković.

Posebno je kritikovao politiku PDV-a na lijekove i ortopedska pomagala, ističući da je nedopustivo da se isti porez plaća i na osnovne životne potrebe i na luksuz.

„Ne mogu da prihvatim da penzioner koji kupuje lijekove ili ratni vojni invalid koji kupuje protezu plaćaju isti PDV kao neko ko kupuje luksuzne satove ili nakit. To nije socijalno odgovorna politika“, poručio je Stanivuković.

On je dodao da je cilj Pokreta Sigurno Srpska uvođenje nižih stopa PDV-a na lijekove, ortopedska pomagala i osnovne životne namirnice, kao i vraćanje PDV-a mladima pri kupovini prve nekretnine.

Govoreći o opoziciji i predstojećim izborima, Stanivuković je poručio da je neophodno jedinstvo kako bi došlo do promjena u Republici Srpskoj. Prema njegovim riječima, najveći problem političke scene jesu lični interesi pojedinaca koji često budu ispred opšteg interesa.

„Kada neko lični interes stavi ispred opšte šanse za promjene, onda se gubi povjerenje naroda i ruši mogućnost za zajedničku pobjedu“, zaključio je Stanivuković.