Connect with us

Politika

„VIADUCT“ DNEVNO „ZARAĐUJE“ 19.000 KM: Staša Košarac do sada Srpsku koštao više od 4 miliona KM

Jedan glas „protiv“ Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine tokom 57. sjednice Savjeta ministara održane 31. jula prošle godine do sada nas je koštao više od 4 miliona KM.

Naime, odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH je obavezana da slovenačkoj firmi “Viaduct” isplati 110 miliona KM odštete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Ugovor o dodjeli koncesije sa „HES Vrbas“, koje je u vlasništvu „Viaducta“ potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila izgradnju HE „Krupa“. Na čelu Vlade RS u tom trenutku je bio Milorad Dodik.

Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić rekao je da je tužba stigla 2016. godine, kada je on bio pravobranilac BiH, i upozoravao da će ovaj slučaj biti izgubljen.

– Slovenci su bili zainteresovani da se plati milion evra i da povuku tužbu i to bi se završilo. Međutim, ni to nije Vlada odobrila, tada je vodila Željka Cvijanović – naglasio je Mandić.

Istakao je da je isključen iz tog postupka, a 2017. godine je sklopljen Ugovor između Savjeta ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom i Vlade Republike Srpske koju je u tom trenutku vodila Željka Cvijanović po kojem Republika Srpska preuzima obaveze plaćanja.

Konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH obavezana da “Viaductu” isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. BiH je taj spor izgubila još 2022. godine, a odluka je pravosnažna.

– Na dan našeg prvog obraćanja Savjeta ministara BiH 8. maja 2024. godine, potraživanje je iznosilo 52.858.813,59 evra, gotovo za 3 milona evra manje u odnosu na 1. mart ove godine – rekao je pravni zastupnik slovenačkog preduzeća „Viaduct“ Predrag Baroš.

Prema njegovim riječima, prošle godine Savjet ministara je razmatrao prijedlog Pravobranilaštva za rješenje ovog pitanja 31. jula 2024. godine, kada je u prvom krugu glasanja bilo 6 glasova „za“ i jedan „protiv“. Protiv je glasao ministar Staša Košarac.

U drugom krugu glasanja protiv su bili ministri iz reda srpskog naroda Staša Košarac, Srđan Amidžić, Nenad Nešić, te i Ognjen Janjić, kao zamjenik ministra Edina Forte.

– Ovaj prijedlog je bio u potpunosti korektan i racionalno je predložen rok od 15 dana za postupanje Vlade Republike Srpske, iz razloga što je Vlada Republike Srpske zaključila sa Savjetom ministara sporazum iz 2017. godine, o kojem se puno pisalo, a u slučaju nepostupanja da se zaduži Ministarstvo finansija i trezora BiH za plaćanje presude, a sve u cilju izbjegavanja nastupanja daljnjih štetnih posljedica – rekao je Baroš.

Na dan održavanja 57. sjednice Savjeta ministara, kada nije usvojen Prijedlog Pravobranilaštva BiH, potraživanje je iznosilo 53.629.943,31 evra, oko 2.225.000 evra manje u odnosu na 1. mart.

Osim toga od 18. aprila 2022. godine dug je sa 46,6 miliona evra povećan na 55,8 miliona koliko je iznosio 1. marta.

On je pojasnio da trenutno Savjet ministara očekuje stav i prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH koji treba da dostave u roku od 15 dana od 27. marta.

– U cilju postizanja sporazuma svoje potraživanje smo stopirali na datum 1. mart, ali pod uslovom da sporazum bude zaključen do 31. marta. Sporazum nije zaključen, tako da postoji dalja mogućnost da se kamata obračunava, sve zavisi od prijedloga Ministarstva finansija. Ukoliko bi to bio neki korektan prijedlog sa kratkim rokovima postupanja, niko ne bi gledao da li je to potraživanje zaključno sa 1. martom, ukoliko se to izmiri na adekvatan način u prihvatljivim rokovima – rekao je Baroš.

Naglasio je ukoliko budu dostavili prijedlog izmirenja koji nije prihatljiv kamata i dalje svakodnevno teče.

Prema riječima Baroša dnevna kamata je 9.570 evra (oko 18.600 KM) dok ne bude izmiren dug.

– Godišnja kamata koja se obračunava u predmetu je iznad 20 odsto, ona po presudi inicijalno iznosi 7,1 odsto ali složeni način obračuna, što znači da se kamata dodaje na glavnicu na koju se opet obračunava kamata i tako u krug. S obzirom na iznos glavnice koji je dosuđen Presudom i iznos godišnje kamate od oko 7.000.000 KM, evidentno je da kamata na godišnjem nivou prelazi 20 odsto – istakao je Baroš.

Staša Košarac i Srđan Amidžić nisu se javljali na naše telefonske pozive.

Politika

ZORAN SAVANOVIĆ: SNSD ponovo pokazao nedosljednost i vođenje „ad-hok“ politike

Član Predsjedništva PDP-a Zoran Savanović ocijenio je da je SNSD još jednom pokazao da vodi isključivo „ad-hok“ politiku, bez jasne strategije i dosljednosti.

– Gaze svoje riječi. Vijest bi, zapravo, bila da SNSD nije slagao ili prevario građane. Do juče su govorili da ne priznaju odluke Kristijana Šmita i da neće učestvovati na izborima, a već danas imaju svog kandidata i punom parom se spremaju za te iste izbore – naglasio je Savanović gostujući u jutarnjem programu BN televizije.

On je podsjetio da je tim postupkom SNSD direktno prekršio zaključke Narodne skupštine Republike Srpske koje je i sam izglasao.

– Za razliku od SNSD-a, PDP je ostao dosljedan svojim stavovima i jasan od prvoga dana – poručio je Savanović.

On je dodao da PDP obilazi svaki dio Republike Srpske promovišući politike i zdrave vrijednosti.

– Sve ono što je SNSD radio našem narodu – lagao, obmanjivao i iznevjerio, mi radimo suprotno. Ono što smo u Banjaluci uradili dobro, želimo da prenesemo u sve opštine i gradove širom Republike Srpske – kaže Savanović.

On je naglasio da se prije svega misli na besplatne udžbenike za djecu, police u školama, ali i na nove inicijative koje PDP predstavlja, kao što su udaljavanje kladionica od škola, zatamnjivanje rijaliti programa, uvođenje uniformi za učenike.

– Sve dobre stvari koje smo uradili u Banjaluci predstavljamo od Novog Grada, Kozarske Dubice, preko Milića i Šekovića, pa sve do Trebinja. Želimo da ljudi osjete da i u najmanjim mjestima može biti dobro, da promjene dođu svuda – poručio je.

Nastavi čitati

Politika

Savjet ministara BiH odbio prijedlog CIK-a, NIŠTA OD NOVIH RADNIKA

Savjet ministara BiH nije podržao Prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Centralne izborne komisije BiH tako da ova institucija BiH nije dobila saglasnost za novo zapošljavanje, koje je neophodno kako bi se nove tehnologije primijenile na izborima 2026. godine.

U CIK-u su u nekoliko navrata apelovali na nadležne da pravilnik bude usvojen te da im hronično nedostaje ljudi i za obavljanje trenutnih poslova, a kamoli za uvođenje novih tehnologija koje zahtijevaju veliki broj radnika, posebno stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija.

Međutim, na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH nije bilo sluha, a sami članovi CIK-a koji su prisustvovali toj sjednici rekli su da je pravilnik praktično odbijen bez bilo kakve rasprave uz poneki komentar u smjeru da “zapošljavaju ljude po ugovoru o djelu”.

“Nije bilo potrebne većine i naš, ne znam koji pokušaj, nije uspio. Kako ćemo prevladati nedostajući broj ljudi, ne znam. Očigledno je da izvršni organ nema sluha za aktivnost koja je pred nama”, rekao je Ahemt Šantić, član Centralne izborne komisije BiH.

Jedan od prijedloga CIK-a koji je iznio Suad Arnautović, član CIK-a, jeste i da se ide sa inicijativom prema “onom koje je i uveo dodatne obaveze CIK-u”, a misli se na visokog predstavnika.

Njegovim intervencijama CIK-u su dodijeljene nove nadležnosti poput novih tehnologija, ali i imenovanja predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

Zanimljivo, sve što je visoki predstavnik nametao u posljednje vrijeme bilo je isključivo po zahtjevima CIK-a.

“Treba da interveniše i on to može da izbriše odmah, dio rečenice ‘uz prethodnu saglasnost'”, rekao je Arnautović.

Inače, ta prethodna saglasnost odnosi se na Savjet ministara BiH, koji po sadašnjem zakonu daje saglasnost na pravilnik koji predloži CIK. U CIK-u smatraju da su oni nezavisna institucija kao DERK, RAK, Glavna služba za reviziju, i da im ne treba ničija saglasnost za takve stvari.

Trenutno je u CIK-u zaposlen 61 radnik, a novim pravilnikom predviđa se zapošljavanje još tolikog broja radnika, s tim da i u samom CIK-u kažu da to ne mora biti odmah i da za početak treba popuniti radna mjesta koja su neophodna. Ilustrujući kakva je situacija u CIK-u, Irena Hadžiabdić, član CIK-a, rekla je da je Pravni odjel, koji ima pet zaposlenih, za prošle izbore imao 3.000 žalbi te da su tri osobe zadužene za komunikaciju i obradu više od 12.000 predmeta koji se odnose na imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora i da samo dva čovjeka komuniciraju sa 143 opštinske i gradske izborne komisije.

“Ovdje se očigledno stvara situacija da se ovoj instituciji onemogući rad i to su moji dojmovi”, rekla je Hadžiabdićeva.

I Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a, rekla je da je odnos Savjeta ministara BiH neprihvatljiv i da je jasno da se pokušava onemogućiti rad CIK-a.

“Ogorčena sam i očekujem reakciju Parlamentarne skupštine BiH. Mi suštinsku reformu trebamo proći sa pet ljudi u pravnom sektoru”, rekla je Bjelica Prutina.

Iz rasprave na sjednici CIK-a moglo se zaključiti da će nove tehnologije na izborima 2026. godine biti vrlo teško uvesti bez dodatnog zapošljavanja te da će najveći problem biti sa IT sektorom. Kako je istaknuto, za uvođenje novih tehnologija neophodno je ispuniti tri preduslova, a to su novac, skladište i inženjeri. Dva od tri su već ispunjena, novac je obezbijeđen, a postupak nabavke skladišta za nove tehnologije je otpočeo, međutim pitanje je gdje naći i zaposliti inženjere.

“Nama trebaju IT inženjeri, sposobni IT stručnjaci, i to nije uzmi sa biroa, to su eksperti. Ti ljudi moraju biti ovdje i raditi”, rekao je Arnautović.

Nastavi čitati

Politika

PUTIN PONOVO SA DODIKOM: Situacija teška u Srpskoj i BiH

“Veoma mi je drago što vas ponovo srećem, ovog puta na marginama Valdaj kluba u Sočiju. Nedavno ste proslavili Dan srpskog jedinstva, 15. septembra. Želeo sam da vam čestitam. Znam da je situacija u vašoj zemlji izuzetno izazovna, moglo bi se reći čak i komplikovana”, istakao je Putin u četvrtak, prenose RIA Novosti.

Ruski predsednik Vladimir Putin, tokom sastanka sa Miloradom Dodikom opisao je situaciju u Republici Srpskoj i BiH kao tešku.

“Veoma mi je drago što vas ponovo srećem, ovog puta na marginama Valdaj kluba u Sočiju. Nedavno ste proslavili Dan srpskog jedinstva, 15. septembra. Želeo sam da vam čestitam. Znam da je situacija u vašoj zemlji izuzetno izazovna, moglo bi se reći čak i komplikovana”, istakao je Putin u četvrtak, prenose RIA Novosti.

On je dodao da bi bio zainteresovan da čuje Dodikovu procenu.

Takođe je naglasio da njegov sagovornik mnogo čini na izgradnji odnosa sa Rusijom.

Dodik je rekao da je zadovoljan što ima priliku da razgovara o “dobrim, stabilnim i strateški važnim bilateralnim odnosima”.
Saglasio se sa Putinovom procenom situacije u Republici Srpskoj .

“Slažem se sa vama da je naša situacija teška”, primetio je Dodik.

Zahvalio se Putinu na prilici da učestvuje na sastanku Valdajskog kluba u Sočiju.

“Veliko mi je zadovoljstvo da vidim napredak u Rusiji. Imao sam priliku da prisustvujem paradi povodom Dana pobede 9. maja. Bilo je impresivno”, poručio je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno