– Evropska unija je od 1. januara ove godine počela naplaćivati penale za “prljavu energiju” na proizvode iz BiH, ali i ostalih zemalja koje nisu članice EU, što bi, smatraju stručnjaci, moglo dovesti do novih poskupljenja, ali domaće vlasti to očigledno ne dotiče, pa još uvijek niko nije ponudio konkretne mjere niti se oglašavao o načinima na koje bi mogli pomoći privrednicima. Konkrento, od početka ove godine u BiH je počela primjena Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granici (CBAM), a prema riječima stručnjaka to bi svakako moglo smanjiti konkurentnost domaćih kompanija koje izvoze u EU, ali i dovesti do otpuštanja, smanjenja plata, ali i poskupljenja.

Pojednostavljeno rečeno, ovo znači da EU uvodi carinu na CO2 za robu koja dolazi iz zemalja van EU, ako je proizvedena uz puno zagađenje.

Ovo se, za sada odnosi na preduzeća koja se bave proizvodnjom cementa, željeza i čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodonika, a kasnije će se širiti i na druge sektore.

Ekonomista Admir Čavalić ističe da primjena CBAM-a očekivano najveći uticaj ima na izvoznike iz BiH koji se nisu uspjeli organizovati u prelaznom periodu da pređu na alternativne, energetski prihvatljive izvore pri osnovnom baznom kreiranju vlastitog proizvoda.

„To znači u završnici za izvozni sektor BiH, manju konkurentnost proizvoda koji idu prema EU, što je zabrinjavajuće ako uzmemo u obzir da se 70 odsto spoljno- trgovinske razmjene veže za EU“, kazao je Čavalić za CAPITAL.

Dodaje da ovo znači povećanje transakcionih troškova, transportnih troškova, administrativnih troškova i generalno administrativnih poslova vezanih za izvoz.

„Sve to u konačnici poskupljuje cijene i zato su manje konkurenti naši proizvodi na EU tržištu. To za posljedicu može imati slabiji industrijski rast, pad izvoza, probleme sa izvozom i svakako to se onda reflektuje na domaću privredu da može doći do pada zaposlenosti u tim sektorima , manjeg rasta plata i slično“, naglasio je Čavalić.

Smatra da će primjena CBAM-a svakako imati uticaja da se radi energetska i zelena transformacija, a, kako kaže, sam CBAM kao sistem daje podsticaje za promjenu ponašanja kompanija na način da vrše potpunu transformaciju vlastitih poslovnih modela u smislu zelene tranzicije.

Navodi da će se prilagođavanje vršiti na način da se više investira u odgovarajuću tehnologiju.

„Ono što najviše treba da brine jeste pad konkurentnosti kompanija koje se nisu na vrijeme prilagodile“, upozorio je on.

Ekonomista Igor Gavran pojašnjava da CBAM, prije svega, pogađa izvoznike u određenim sektorima i njima umanjuje konkurentnost.

„Ukoliko su imali dovoljno visok profit ranije da mogu umanjiti izvozne cijene do te mjere da im to umanjenje kompenzira novu naknadu ili njihovi uvoznici imaju dovoljno razloga da preferiraju bas njihove proizvode da učine isto sa svojim profitom, konačni efekat bi bio tek smanjenje njihovog profita i ne bi trebalo biti drugih efekata“, kaže Gavran za CAPITAL.

S druge strane, kako dodaje, to je malo vjerovatno za sve i izglednije je da bar neki u ovom slučaju moraju smanjiti cijene ispod prihvatljivog nivoa odnosno ostvarivati gubitak na izvozu ili će morati prestati s izvozom u EU jer im cijene više neće biti konkurentne.

„Ako pronađu alternativno tržište izvan EU, to može bit rješenje, ali opet nije vjerovatno za sve. Oni koji istovremeno prodaju svoje proizvode i na domaćem tržištu će vjerovatno povećati cijene za domaće kupce, ukoliko im konkurencija dozvoli, što bi na kraju mogli osjetiti i krajnji kupci“, smatra Gavran.

Ističe da je moguće rješenje i prelazak na snabdijevanje električnom energijom iz izvora koji se smatraju obnovljivim.

„Tako je moguće osloboditi se djelimično ili potpuno plaćanja takse. Ako ništa od ovoga nije moguće i izvoznici nemaju načina da premoste ove pritiske za smanjenje cijena i počnu ostvarivati gubitke, onda bi najteže efekte mogli osjetiti njihovi radnici i njihove porodice ukoliko dođe do otpuštanja ili smanjenja plata“, rekao je Gavran.

SKOKO: NE OČEKUJEM POSKUPLJENJA U OVOJ GODINI

Direktor Rudnika i termoelektrane (RiTE) Gacko Maksim Skoko kazao je za CAPITAL da u 2026. godini ne očekuje poskupljenja jer je to još uvijek godina prilagođavanja CBAM-u, te da puna implementacija počinje tek 2027. godine.

„Od izuzetne važnosti je da donosioci odluka, zakonodavci, ministarstva, parlamenti donesu odgovarajuće odluke koje se tiču domaćeg sistema za trgovinu emisijama takozvanog ITS sistema preko kojeg bi se omogućilo da sve takse ne idu prema Briselu, nego da ostanu unutar države da bi se iz tih sredstava mogle finansirati aktivnosti koje podrazumijevaju tranziciju“, izjavio je Skoko.

Dodao je da se ne može naglo preći na ovaj sistem i da cijeli taj proces podrazumijeva jednu dobro osmišljenu politiku od strane donosilaca odluka.

„U 2026. godini ne bi trebalo doći do poskupljenja jer je ovo godina obaveza nekog suštinskog karaktera, ona je u stvari neka prekretnica da bi se u 2027. godini ušlo sa punom implementacijom“, zaključio je Skoko.

(Capital)