Connect with us

Svijet

VIŠE ILI MANJE SUKOBA? Kako će izgledati svijet 2035. godine

Nedavna anketa sprovedena među 357 političkih stratega i stručnjaka za geopolitiku pružila je uvid u vjerovatnu budućnost čovječanstva, a četiri od deset ispitanika (40,5 odsto) smatra da će veliki rat koji uključuje sile poput SAD, Kine ili Rusije izbiti do 2035. godine, prenosi “Dejli Mejl”.

Većina onih koji vjeruju da je treći svjetski rat neizbježan smatra da će on vjerovatno uključivati nuklearno oružje i borbe u svemiru. Najistaknutiji primjer koji je naveo ispitanike da predviđaju ovu mogućnost je uspostava američki Svemirskih snaga 2019. godine od strane Donalda Trampa, tokom njegovog prvog mandata u Bijeloj kući.

Nova vojna grana Pentagona navodi na svojoj veb stranici da, “Svemirske snage reaguju, razvijaju se i pružaju borbene sposobnosti u, iz i prema svemiru, što omogućava SAD i našim saveznicima da odvraćaju i, ako bude potrebno, pobijede bilo koju prijetnju američkim svemirskim sposobnostima”.

Druga najveća prijetnja svijetu 2035. godine biće klimatske promjene, prema mišljenju tri od deset stručnjaka. Samo 1,7 odsto ispitanika smatra da će nova pandemija biti najvažnija kriza koja će pogoditi globalnu populaciju, a samo 5,1 odsto smatra da će rastući finansijski dug oslabiti svijet do 2035.

Anketu je sproveo Atlantski Savjet, tink-tank za globalna pitanja sa sjedištem u Vašingtonu, koji se fokusira na međunarodnu sigurnost i globalan ekonomski prosperitet. Grupa je analizirala trenutna dešavanja, predviđajući kako će određeni zakoni, regulative i vojni potezi uticati na svijet 2035.

Tramp je u petak rekao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da se “kocka sa trećim svjetskim ratom” nastavljajući rat sa Rusijom.

U narednih deset godina, politički strategisti takođe predviđaju da rat neće dobro završiti za Ukrajince, da će ekonomska i diplomatska dominacija SAD opadati i da će globalne demokratije nastaviti da opadaju, ulazeći u “demokratsku depresiju”.

“Mračnije prognoze bile su u skladu sa pesimističkim globalnim pogledima, sa 62 odsto ispitanika koji očekuju da će svijet za deset godina biti lošiji nego sada, dok samo 38 odsto predviđa da će biti bolji,” navodi tim Atlantskog Saveta.

Klimatske promjene

Iako je anketa pokazala da je globalni nuklearni rat velika briga za mnoge, više stručnjaka i dalje smatra da je klimatska nužda najhitniji problem. Tri od deset ispitanika (29,9 odsto) rangirali su klimatske promjene kao najveću prijetnju globalnom prosperitetu između 2025. i 2035. godine. To je samo malo nadmašilo rat među velikim svjetskim silama (27,6 odsto).

Trenutno, ogromna većina studija se slaže da je čovjek glavni uzročnik globalnog zagrijavanja. Zagovarači klimatskih promjena okrivljuju promjenjive vremenske obrasce za nedavne katastrofe, uključujući jače uragane u Atlantskom okeanu i razorne šumske požare u Kaliforniji.

Iako grupa stručnjaka nije davala specifična predviđanja o tome kako će klimatske promjene uništiti planetu, većina (51 odsto) vjeruje da će do 2035. godine doći do veće globalne saradnje kako bi se zaustavila ova kriza. Kako svijet ulazi u budućnost, raste strah da će roboti oduzeti sve više poslova običnim ljudima.

Zanimljivo je da je uspon napredne vještačke inteligencije široko dočekan pozitivno, a većina stručnjaka ne strahuje od gubitka radnih mjesta zbog automatizacije.

“Nisu sve prognoze bile pesimistične. Na primjer, 58 odsto onih koji su učestvovali u našem istraživanju Global Forsajt 2025 smatra da će vještačka inteligencija, u cjelini, imati pozitivan uticaj na globalne događaje u narednih deset godina”, navodi Atlantski Savjet.

Dok AI možda neće zamijeniti sve zaposlene u većini američkih kancelarija, stručnjaci su i dalje zabrinuti zbog opadanja Amerike kao domaćina ekonomske moći i tehnoloških inovacija. U poređenju sa istraživanjem Global Forsajt 2024. godine, manji broj ispitanika vjeruje da će SAD i dalje biti dominantna ekonomska sila svijeta do 2035. godine – opao je sa 52 na 49 odsto.

BRIKS, Grupa sedam, Bliski istok…

Stručnjaci za globalna pitanja upozoravaju i na nove globalne saveze u narednih 10 godina koji bi mogli ugroziti SAD i NATO. Gotovo polovina ispitanika (47,4 odsto) vjeruje da će Kina predvoditi novi savez koji će je zvanično povezati sa Rusijom, Iranom i Sjevernom Korejom. Kina, Rusija i Iran su već dio međuvladine organizacije poznate kao BRIKS, koja se sastoji od 10 nacija.

Strategisti se plaše da bi ovaj savez mogao uskoro rival Grupi sedam (G7), koja čine Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD.

Što se tiče glavnih igrača u ovom novom savezu, istraživanje otkriva da skoro 65 odsto ispitanika djelimično ili u potpunosti slaže da će Kina pokušati da izvrši invaziju na Tajvan. To je skok od 15 odsto u odnosu na prošlogodišnje istraživanje. U međuvremenu, 45 odsto stručnjaka smatra da će Rusija ući u oružani sukob sa NATO u narednih deset godina.

“Među ispitanicima koji očekuju još jedan svjetski rat u narednoj deceniji, 69 odsto predviđa direktan sukob između Rusije i NATO“, otkriva tink tank.

Do 2025. godine, postoji devet zemalja koje imaju pristup nuklearnom oružju, prema Uniji zabrinutih naučnika. Na tom spisku su Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Kina, Velika Britanija, Pakistan, Indija, Izrael i Sjeverna Koreja.

Na Bliskom istoku, novo istraživanje prikazuje složenu sliku u vezi sa Izraelom i njihovim trenutnim konfliktima u tom regionu. Većina stručnjaka (62,5 odsto) predviđa da će situacija sa Palestincima ostati ista u narednih 10 godina, da će Izrael i dalje okupirati palestinske teritorije.

Međutim, više od polovine ispitanika (56 odsto) smatra da će Izrael imati normalizovane diplomatske odnose sa Saudijskom Arabijom do 2035. Samo 17 odsto vjeruje da će svijet vidjeti suverenu, nezavisnu palestinsku državu u narednoj deceniji, a manje od 10 odsto smatra da će Izrael postići prijateljske odnose sa Iranom do tada, prenosi “Telegraf”.

Svijet

ŠTA STOJI IZA REORGANIZACIJE NATO: Rute na udaru kritičara da ispunjava Trampove prioritete, da li tu ima istine?

Mark Rute se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom” i nešto što ide na ruku Donaldu Trampu.

Generalni sekretar NATO, Mark Rute, uspješno je obezbedio širok konsenzus za značajno povećanje budžeta za odbranu, uz velike pohvale predsjedniku SAD, Donaldu Trampu. Ovo je mnogima donelo olakšanje i nadu da je američki lider ponovo pokazao poštovanje prema Sjevernoatlantskom savezu.

Međutim, Ruteov povratak iz Haga nije dočekan kao trijumf za sve, on se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom”.

Iako bi se u drugim okolnostima ovaj proces mogao posmatrati kao uobičajena administrativna promena u strukturi i funkcijama, u trenutnoj političkoj atmosferi transatlantskih odnosa mnogi skeptici smatraju da je riječ o pokušaju prilagođavanja NATO prioriteta zahtjevima Bijele kuće. Takav pristup, prema kritikama, ugrožava dugoročne interese saveza i njegovo strateško jedinstvo, piše DW.

Dr Gerlinde Nijhus, koja je tokom 26 godina obavljala brojne funkcije u NATO, preuzela je vodeću ulogu među kritičarima aktuelnih promena. Otišla je toliko daleko da je Ruteovo djelovanje uporedila s kontroverznom “optimizacijom” koju je Ilon Mask sproveo u odjeljenju “Department of Government Efficiency” (DOGE).

“Potezi, koji su inspirisani loše osmišljenom američkom DOGE-inicijativom (reorganizacijom), u suštini su ulizivanje u skladu s politikom Make America Great Again”, napisala je Nijhus na LinkedInu, a potom svoje stavove potvrdila i u izjavi za DW.

“Pod krinkom i izgovorom ’efikasnosti’, funkcije u centrali NATO, koje bi mogle da budu na meti Trampovog besa zbog njihove navodne ’woke agende’ ili ’nebitnosti’, degradiraju se, minimizuju ili ukidaju,” izjavila je.

Nijhus se posebno osvrće na dve promjene koje smatra naročito problematičnim: izdvajanje i premještanje kancelarije Specijalne predstavnice NATO za žene, mir i bezbednost (WPS) iz kabineta generalnog sekretara, kao i spajanje Odeljenja za klimatsku i energetsku bezbjednost sa Odjeljenjem za politiku i planiranje odbrane.

Ona smatra da su te promjene napravljene kako bi se “smanjila vidljivost” tih tema. U Vašingtonu je ministar odbrane Pit Hegset skoro u potpunosti ukinuo WPS-programe u Pentagonu, dok je Tramp poznat po svom preziru prema klimatskoj politici.

Ukinuto Odjeljenje za javnu diplomatiju
Možda će najvidljivija promjena biti gašenje Odeljenja za javnu diplomatiju (PDD), koje je tradicionalno upravljalo odnosima s medijima, sufinansiranjem projekata kao što je društvena otpornost, interakcijom sa studentima i drugim grupama, i kontaktima s građanima. Mnogi iz PDD moraće da potraže nova radna mjesta. Neke funkcije biće premeštene u druge odjeljenja. Pres-služba će biti direktno podređena generalnom sekretaru i njegovom portparolu.

Takođe se ukida i Odeljenje za izvršno upravljanje, koje je obavljalo razne zadatke: od zapošljavanja i programa praksi, do arhiviranja.

Izvori iz NATO tvrde da broj ukinutih pozicija nije veliki — možda oko 40, ali da će istovremeno biti otvorene i nove. Trenutno postoji oko 300 upražnjenih mesta.

Javna diplomatija prelazi u stratešku komunikaciju
Nijhus, koja je godinama radila u Odeljenju za javnu diplomatiju, smatra da je ukidanje PDD i preraspodela osoblja iz tog odeljenja teško razumljiva, posebno u trenutku kada smatra da bi alijansa trebalo da uloži dodatne napore da “podstakne informativne diskusije o NATO i širim bezbjednosnim pitanjima u društvu”.

Ona takođe strahuje da će programi sufinansiranja i davanja bespovratnih sredstava za trustove mozgova, univerzitete i druge inicijative civilnog društva, “naići na potpuni zastoj”. Ti programi dobili su na važnosti s obzirom na to da je američka vlada ukinula humanitarnu organizaciju USAID, koja je delovala globalno i finansirala mnoge od tih aktivnosti.

Može li Evropa da se brani bez pomoći SAD?
Visoki zvaničnik NATO, kaže, međutim, da neće doći do smanjenja aktivnosti u pogledu komunikacije s javnošću, već da se PDD samo “transformiše u Kancelariju za stratešku komunikaciju” i da će raditi “fokusiranije”. Dodaje da i ostale promene “idu u istom pravcu — ka boljoj usklađenosti, kako bismo mogli efikasno obavljati ključne zadatke saveza”.

Program sponzorisanja u vidu bespovratnih sredstava neće biti ukinut, kažu iz NATO, iako može doći do privremene pauze dok se ne sprovedu administrativne promjene.

Bivši diplomata američkog Stejt departmenta, koji je želeo da ostane anoniman, slaže se s kritičarima koji smatraju da reorganizacija može da nosi rizike ako se smanje sredstva ili osoblje za komunikaciju i kontakte s javnošću. On upozorava da bi promjene u SAD i NATO mogle dodatno da povećaju otuđenost od građana, kako u zemljama-članicama saveza, tako i van njega.

To se pokazuje u praksi, kaže diplomata, koji kao mentor, jednom nedeljno vodi razgovore s američkom koleginicom koja radi u jednoj azijskoj zemlji.

U sjedištu NATO, bez obzira na to da li je to zvanično naređenje ili ne, neki službenici zaposleni u odjeljenjima “Žene, mir i bezbjednost” i “Klima” podstiču se da te segmente svog posla ne izlažu previše javnosti. Nekoliko njih to je i lično podelilo sa DW.

Nastavi čitati

Svijet

“OVO SU MRAČNI DANI”: Bajden optužuje Trampa za urušavanje temelja Amerike

Bivši predsjednik SAD Džozef Bajden oštro je kritikovao administraciju Donalda Trampa, optužujući je da urušava vladavinu prava, poništava slobode i pokušava da izbriše istinu.

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden izrazio je zabrinutost zbog napada na vladavinu prava i prijetnji građanskim pravima pod predsjednikom Donaldom Trampom ističući da su to mračni dani, piše američki portal Politiko.

Obraćajući se u četvrtak Nacionalnoj advokatskoj asocijaciji u Čikagu, Bajden nije pomenuo Trampa imenom, ali je bilo jasno da je on bio meta njegovih primjedbi koje su trajale oko 20 minuta, navodi američki portal. Izjave su barem u tonu odražavale neke od njegovih ranijih komentara o Trampu, prikazujući ga kao prijetnju demokratiji i vladavini prava, naveo je portal.

“Ne možete to da uljepšavate. Ovo su mračni dani. Po mom mišljenju, nalazimo se u takvom trenutku američke istorije, što se ogleda u svakom surovom izvršnom činu, svakom ukidanju osnovnih sloboda, svakom urušavanju dugogodišnjih, uspostavljenih presedana”, rekao je Bajden pred gotovo 1.100 članova pretežno Afroameričke pravne organizacije.

Bajden je, takođe, kritikovao administraciju što pokušava da “izbriše istinu” i okrivio Kongres što “posmatra sa strane” i ne uspijeva da ograniči vlast izvršne vlasti.

“Prijatelji moji, moramo da se suočimo sa surovom istinom o ovoj administraciji, a to je da je njen cilj da poništi sve ono što smo postigli tokom moje administracije”, istakao je Bajden.

Prema njegovim riječima, ona briše istoriju umjesto da je stvara, briše pravičnost, jednakost, samu pravdu i to nije pretjerivanje, to je činjenica. Nazvavši Trampovu administraciju “okrutnom”, Bajden je ukazao na “imigrante koji se nalaze u zemlji legalno, a odvode ih u lisicama”. Takođe je kritikovao napade administracije na advokatske kancelarije i medijske kuće.

“Džo Bajden je između spavanja na plaži i predaje predsjedništva autopenom (automatizovani potpis), proveo dane gledajući kako njegovi pomagači razaraju naš Ustav pomoću autopena kroz pravne bitke, invaziju južne granice i prodaju naše zemlje ostatku sveta. On je posljednja osoba koja bi trebalo da govori o tome kako se vodi ova zemlja, s obzirom na to da ju je on uništio”, naveo je portparol Bijele kuće Harison Filds, u odgovoru na Bajdenovo obraćanje, prenio je Politiko.

Nastavi čitati

Svijet

UŽAS U AMERICI: U baru u pucnjavi ubijene 4 osobe

Nekoliko ljudi je ubijeno u pucnjavi u baru u gradu Anakonda u američkoj državi Montana, saopštio je Američki biro za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

ATF nastavlja da radi zajedno sa lokalnim partnerima za sprovođenje zakona na ovoj istrazi u kojoj je potvrđeno više žrtava u baru, saopšteno je iz ATF-a, odjeljenje u Denveru.

Ranije je ATF naveo na platformi “Iks” da je više ljudi upucano u jednom preduzeću u Anakondi, u državi Montana.

En-Bi-Si njuz objavio je ranije da su u pucnjavi poginule četiri osobe.

Policija u okrugu Dir Lodž saopštila je da je osumnjičeni i dalje na slobodi i vjeruje se da je naoružan i opasan.

Istraga je u toku.

Nastavi čitati

Aktuelno