Connect with us

Svijet

VIŠE NIJE SMIJEŠNO: U šta Zelenski pretvara Ukrajinu?

Nacionalizacija „Ukrnjefta“ i „Ukrtatnjefta“ pogodila je ne samo oligarha Igora Kolomojskog, nego i ceo oligarhijski sistem koji je u Ukrajini nastao posle Evromajdana. Ako uskoro obeščašćeni biznismen ne bude pronašao alternativne izvore finansiranja, moraće da odustane i od medijske imperije.

Prema riječima predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog, nacionalizacija je uslovljena „vojnim razlozima“. Pored aktiva Kolomojskog, ukrajinske vlasti su oduzele još nekoliko fabrika: „Motor sič“ od Vjačeslava Boguslajeva, koji je uhapšen zbog navodne saradnje s Rusijom, „Zaporožtransformator“ od Konstantina Grigorišina i holding „Avtokraz“ od Konstantina Ževaga.

Zelenski je naglasio da neke od tih fabrika skoro da nisu ni radile, a da će sada biti iskorišćene „za odbrambene potrebe“. On nije isključio mogućnost nacionalizacije još nekih preduzeća.

U opis Zelenskog se u potpunosti uklapaju i kompanije Grigorišina i Ževaga. Fabrika prvog je bankrotirala, ali još može da proizvodi transformatore neophodne za obnavljanje energetskog sistema zemlje.

Drugi je proizvodio teretnjake koji su potrebni vojsci, iako je tokom posljednjih nekoliko godina s proizvodne trake pušteno svega nekoliko desetina vozila.

Ževago je od 2020. u bjekstvu zbog optužbi da je ukrao 2,5 milijarde grivni iz sopstvene banke. Što se tiče Boguslajeva, njegov „Motor Sič“ je dugo bio jabuka razdora među kineskim kupcima, koji su bili vlasnici 56 procenata akcija, i SAD, koje su bile protiv širenja sfere uticaja Pekinga. Specijalnost te fabrike su proizvodnja i remont avijacionih motora.

Kolomojski, koji je zbog nacionalizacije ostao bez osnovnog izvora prihoda, vjerovatno će morati da zatvori medijski holding „1+1“, koji neće moći da plaća. Sada će „Ukrnjeft“ i „Ukrtatnjeft“ biti potpuno prebačeni na snabdijevanje Oružanih snaga Ukrajine gorivom i mazivom. Sekretar Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Aleksej Danilov je saopštio da će svim oduzetim aktivima upravljati Ministarstvo odbrane Ukrajine.
Presušeni izvor
Ekonomista Mihail Belajev u nacionalizaciji vidi očajnički pokušaj Zelenskog da preuzme kontrolu nad velikim finansijskim tokovima u zemlji, kako bi ih preusmerio na ono što mu je potrebno.

„Obično se takvim metodama pribegava u uslovima revolucije. Nove vlasti proglašavaju vlasnika nekog preduzeća neprijateljem naroda i preuzimaju njegovu imovinu. U ovom slučaju, međutim, Zelenski ide protiv sopstvenih zakona, pošto oseća da bi Zapad uskoro mogao da smanji finansijsku pomoć njegovom režimu“, smatra ekspert.

Spoljnopolitička situacija zaista ne ide na ruku Kijevu. S jedne strane, u SAD su se na izborima za Kongres utvrdili predstavnici Republikanske partije, koji su protiv nekontrolisanog davanja novca Ukrajini.
S druge strane, izvršni potpredsednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis je priznao da do kraja ove godine Evropska unija neće moći da isplati Ukrajini obećane tri milijarde evra. Prema navodima Blumberga, Mađarska je spremna da blokira plan EU za izdvajanje 18 milijardi evra kijevskim vlastima tokom 2023. godine.

Šalu na stranu

Kolomojski je 2019. otvoreno podržao predsedničke ambicije Zelenskog, nadajući se da će se zahvaljujući tome ne samo vratiti u domovinu, nego i da će se razračunati s prethodnim predsjednikom države Petrom Porošenkom, zbog kog je pobjegao u Izrael.

Bivši šoumen Zelenski, ipak, nikada nije krio da mu je neophodna potpuna vlast da bi „realizovao radikalne reforme“, uz pomoć kojih se nada da će uvesti Ukrajinu u Evropsku uniju i NATO.

Zelenski je prvo preuzeo potpunu kontrolu nad Vrhovnom radom. Na prevremenim parlamentarnim izborima njegova partija „Sluga naroda“ je dobila 254 od 423 mandata. Za ustavnu većinu falilo je 46 glasova, ali je predsednik uspeo lično da formira vladu i sa čistom savešću je krenuo na oligarhe.

Jedna od prvih žrtava kijevskog režima bio je lider najveće opozicione partije Viktor Medvedčuk, koji je optužen za veleizdaju zbog kupovine uglja u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici 2014. i 2015. godine. Prošle godine su ugašena tri televizijska kanala koja su bila povezana s njim, a sam Medvedčuk je uhapšen. On je ove godine iz zatvora izjavio da je celu shemu nadgledao Petro Porošenko.

Upravo u to vrijeme je od svoje medijske imperije odustao i Rinat Ahmetov, poznat po sposobnosti da se prilagodi svakom režimu. On je odluku objasnio time što, kao prvo, želi da poštuje zakon o borbi protiv oligarha, prema kojem veliki biznismeni ne smiju da imaju medije.

Kao drugo, biznismen je priznao da su borbena dejstva ugrozila njegovo finansijsko stanje i da sada nema novac za izdržavanje 4.000 novinara.

Napuštanje televizijskih kanala nije imalo nikakvog smisla. Od kraja februara ukrajinske vlasti su potpuno preuzele kontrolu nad informativnim prostorom u zemlji, uključujući televizijski maraton koji se emituje na svim glavnim političkim kanalima.

Zabranjene su sve političke partije koje su bilo kad ispoljile simpatije prema Rusiji, a samim tim je u Ukrajini likvidiran glavni deo legalne opozicije.

Iz demokratije u diktaturu

U julu je Kijevski međunarodni institut za sociologiju saopštio da je 58 Ukrajinaca uvjereno da je potrebna čvrsta ruka u toj zemlji, dok se za demokratiju izjasnilo samo 27 odsto njih. Šezdeset dva procenta ispitanika smatra da je tokom borbenih dejstava nedopustiva čak i konstruktivna kritika šefa države, dok 48 procenata smata da vlasti radi pobede mogu da narušavaju sopstvene zakone.

Sociološka grupa „Rejting“ u oktobru je pitala Ukrajince koje sunarodnike smatraju najvećim predstavnicima svoje nacije. Na čelu spiska je Taras Ševčenko (za kog je glasalo 60 odsto ispitanika), a na drugom mestu je Vladimir Zelenski (30 procenata). Aktuelnog predsednika podržava oko 90 odsto građana.

– Zapad takođe neće biti protiv preobražaja Zelenskog iz formalno demokratskog lidera u diktatora. U posljednjih 50 godina sveijt je vidio mnogo takvih oprimera, kako Evropska unija i SAD sarađuju s tiranima i pritom ih ne kritikuju. Geopolitička isplativost je iznad svega. Ako Ukrajina na takav način jača svoje pozicije u borbi protiv Rusije, Zapad će na to zatvoriti oči“, kaže direktor Insituta za mirovne inicijative i konfliktologiju Denis Denisov.

On objašnjava da je „Ukrnjeft“ ionako formalno pripadao državi, ali da je profit dobijao Kolomojski koji je imao 40 odsto akcija.

– Sada Zelenski zatvara tu nišu, pretvarajući oligarhijsku republiku u državnu korporaciju – naglašava Denisov, koji ne sumnja da je reforma pogodna jedino za okruženje ukrajinskog predsjednika koje će preuzeti kontrolu nad jednim od glavnih izvora prihoda u zemlji.

(Sputnjik)

Svijet

JEZIVO! Detalji UBISTVA SRBA u BOLIVIJI izlaze na vidjelo

Tri osobe, navodno srpskog porijekla, pronađene mrtve u Santa Cruz de la Sieri u Boliviji, brutalno su ubijene – vatrenim oružjem i udarcima tupim predmetima, prenose lokalni mediji.

Četvoro osumnjičenih je uhapšeno i biće izvedeno pred istražnog sudiju, izvijestio je El Deber.

Tijela su otkrivena u utorak uveče u unutrašnjosti jedne kuće na aveniji Beni, između drugog i trećeg prstena. Prema riječima Gustava Astille, direktora departmanske Specijalne jedinice za borbu protiv kriminala (FELCC) iz Santa Kruza, prizor je ukazivao na ekstremno nasilje – žrtve su bile umotane u plastiku, s višestrukim povredama, a jedna je imala prostrelnu ranu glave. Druge dvije imale su prelome, hematome i tragove dugotrajnog mučenja.

Policija je zatražila od konzularnih predstavništava Srbije i Bugarske informacije o sudskim, policijskim i migracionim dosijeima ubijenih. Treća žrtva, bez dokumenata, identifikuje se putem otisaka prstiju i forenzičkih analiza. Na osnovu tetovaža, ne isključuje se mogućnost da je i ona stranac i dio međunarodnog kriminalnog miljea.

Rezultati obdukcija pokazali su da je jedan ubijen prostrijelnim hicem u glavu, dok su druga dvojica preminula od teških povreda glave i višestrukih trauma izazvanih tupim predmetima. Tužilac Herland Rodrigez potvrdio je da tragovi ukazuju na mučenje.

Obavještajni izvori povezuju slučaj s međunarodnim kriminalnim mrežama. Spominje se i moguća veza s “Prvom komandom prijestonice” (PCC), najvećom kriminalnom organizacijom u Brazilu, koja je aktivna i u Boliviji. Prema zvaničnim podacima, PCC u toj zemlji ima najmanje 146 identifikovanih članova, uključujući i one na slobodi.

Policija vjeruje da su osumnjičeni planirali tijela prebaciti u ruralno područje i zakopati ih u masovnu grobnicu. Za transport su već obezbijedili kamion-hladnjaču.

Zbog brutalnosti i mogućih veza s trgovinom drogom, ovo trostruko ubistvo već se svrstava među najnasilnije zločine u Boliviji ove godine. Istraga se nastavlja u saradnji s Interpolom i evropskim bezbjednosnim službama, dok se čeka potvrda identiteta treće žrtve, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

RATNI DOGOVORI NA VRHU SVIJETA! Trampu se na Aljasci pridružuju visoki vojni zvaničnici SAD i NATO

Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu na samitu na Aljasci pridružiće se američki ministar odbrane Pit Hegset, predsjednikov glavni vojni savjetnik general Den Kejn i komandant NATO i američkih snaga u Evropi, general Aleksus Grinkevič.

Kako je za ABC News izjavio visoki vojni zvaničnik NATO, Grinkevič i Kejn, koji predsjedava Združenim generalštabom biti prisutni na samitu na Aljasci kako bi Trampu pružili vojnu podršku u trenutku kada američki lider “nastoji da ovaj rat privede mirnom kraju”.

General Grinkevič ima ključnu ulogu u koordinaciji novog paketa vojne pomoći Ukrajini, čija ukupna vrijednost trenutno iznosi 1,5 milijardi dolara, prenosi Tanjug.

Prema planu koji je Tramp odobrio, pet evropskih saveznika-Nizozemska, Norveška, Danska, Švedska i Njemačka složilo se da kupe sisteme protivvazdušne odbrane, rakete, artiljeriju i municiju od američkih kompanija, kako bi ih potom isporučili Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

ALJASKA POD OPSADOM! Putin stiže u najčuvaniju tvrđavu na planeti, ni muva ne može da proleti!

Zbog istorijske posjete Vladimira Putina, Aljaska se pretvara u najzaštićeniju tačku na planeti – neprobojnu tvrđavu pod punom kontrolom ruskih i američkih službi.

Ruski predsjednik postaje najčuvaniji čovjek na svijetu, okružen nevidljivim štitom od stotina sistema odbrane, tajnih agenata, satelita i vojski na kopnu, u vazduhu, moru i pod vodom.

On će biti zaštićeniji i od Trampa, jer će ga zajedno sa ruskim bezbjednjacima čuvati i američka tajna služba i specijalci.

Za bezbjednost ruskog lidera odgovorna je Federalna služba obezbjeđenja (FSO). Njeni pripadnici čuvaju predsjednika u zemlji, prate ga na svim putovanjima, uključujući i ona u inostranstvu.

Armija tjelohranitelja prati svaki korak predsjednika i spremna je da u svakom trenutku reaguje kako bi zaštitila njegov život. Svako kretanje je unapred isplanirano, svaka ruta obezbjeđena, svaka prostorija kontrolisana, a svaki potencijalni rizik eliminisan.

Bezbjednost je organizovana u više prstenova zaštite — od ličnog obezbjeđenja, preko specijalizovanih jedinica koje kontrolišu okolinu i okruženje, do tehnoloških sistema koji nadgledaju vazdušni prostor, komunikacije i moguće prijetnje. Ovaj kompleksni sistem obezbjeđenja osigurava da ruski predsjednik bude zaštićen od svih potencijalnih opasnosti, bez obzira na mjesto gdje se nalazi.

“Krenimo od toga da je Vladimir Putin predsjednik Ruske Federacije i prema međunarodnim zakonima on je nedodirljiva ličnost u bilo kakvim okolnostima i situacijama. Smatram da su mu Sjedinjene Države garantovale apsolutnu bezbjednost tokom boravka na njihovoj teritoriji. S vojne tačke gledišta — vjerujem da je danas ruska Ratna mornarica, koja se nalazi u Beringovom moru, u punoj borbenoj gotovosti za izvršavanje borbenih zadataka u cilju sprečavanja nasilnih scenarija. To je povezano sa prijetnjom nuklearnog udara po teritoriji na kojoj se nalazi naš predsjednik”, kaže za “Sputnjik” ruski vojni ekspert, pukovnik u penziji Anatolij Matvijučuk.

Ruski eksperti su sigurni da će iznad mjesta sastanka Putina i Trampa biti raspoređena najgušća protivvazduhoplovna odbrana u istoriji diplomatskih susreta, a ocjene su i da će borbena gotovost ruske nuklearne trijade dostići razmjere kakve nisu viđene od Kubanske raketne krize.

Pored toga, dodaje Matvijčuk, Rusija je na Dalekom istoku angažovala strateške bombardere i izviđačke avione koji aktivno prate situaciju u regionu Aljaske.

“I naravno, naša kosmička grupacija je u potpunosti spremna da spreči obavještajne aktivnosti Sjedinjenih Američkih Država i da naruši sistem internet komunikacija nad tim regionom. U suštini, političko-administrativni, diplomatski napori i napori vojne moći Rusije predstavljaju garanciju bezbjednosti našeg predsjednika”, podvukao je pukovnik.

Zašto je Aljaska izabrana za mjesto susreta

Izbor Aljaske za istorijski susret lidera dvije supersile, Putina i Trampa, između ostalog, zasnovan je na izuzetnim bezbjednosnim i logističkim prednostima.

Američka baza Elmendorf-Ričardson izabrana je za mjesto sastanka dva lidera, jer pruža najviši nivo kontrole i zaštite. Riječ je o visoko utvrđenom vojnom objektu sa najsavremenijom infrastrukturom, gdje su prisutne elitne jedinice američke vojske, obavještajne službe i logistički timovi, spremni da reaguju na svaku prijetnju – bilo na diverziju, špijunažu ili bilo kakav napad.

To je najveća vojna baza na Aljasci, čija je misija da štiti interese Amerike u Azijsko-pacifičkom regionu. Tokom Hladnog rata imala je poseban strateški značaj jer je predstavljala najbližu tačku između Aljaske i Rusije.

Aljasku i Rusiju deli tek 88 kilometara Beringovog prolaza, ali let iz Moskve do Ankoridža, najvećeg grada Aljaske, traje oko devet sati. To znači da će avion ruskog predsjednika iz ruskog vazdušnog prostora direktno preći u američki, zaobilazeći treće, neprijateljske zemlje, pa se ta ruta smatra najbezbjednijom.

“Smatram da je to veoma mudar potez predsjednika Trampa, koji je ustupio zajedničku kopnenu i avijacionu bazu za boravak našeg predsjednika, jer nijedna razumna zemlja, nijedan zdravomisleći lider neće dozvoliti teroristički akt na američkoj vojnoj bazi. Takav čin ne bi bio samo stvorio prijetnju od ruskog kontraudara, već bi to bila i direktna prijetnja po bezbjednost same Amerike ako, recimo, Služba bezbjednosti Ukrajine pokuša da izvede neke radnje na teritoriji baze. Baza je čuvana, baza je apsolutno neprobojna. To znači da će naš predsjednik biti tamo kao u svemirskom brodu i neće biti izložen prijetnjama”, ocjenjuje ruski pukovnik.

Fizička zaštita ruskog predsjednika pokrivaće radijus od najmanje 15 kilometara. U tom prostoru biće potpuna kontrola – neće moći čak ni muva da proleti, ističe Matvijčuk.

“A radijusi vojne zaštite imaju svoje nivoe — i po visini, i po daljini. Mislim da će u radijusu od 250 kilometara postojati čvrsta zona protivraketne i protivvazdušne odbrane”, navodi Matvijčuk.

Zajedno sa predsjednikom Putinom na Aljasku je otputovao čitav tim stručnjaka i službi neophodnih za njegovo funkcionisanje – specijalci, stručnjaci za fizičku zaštitu, profesionalni vozači, stručnjaci za hemijsko i elektronsko oružje, ljekari, kuvari, šifranti, protokolarna služba i obezbjeđenje. Sve službe predviđene državnim protokolom nalaze se uz njega, podvlači pukovnik.

Oni provjeravaju i eliminišu opasnosti od trovanja hranom, pićem, aparatima za klimu, dodirom s predmetima.

Bunker na točkovima, nuklearni kofer i armija tjelohranitelja

Kremlj shvata bezbjednost Vladimira Putina izuzetno ozbiljno. Osim što je zaštićen vojskom vidljivih i nevidljivih tjelohranitelja, bezbjednost ishrane predsjednika je dio vojne logistike – bez prostora za greške.

Svi Putinovi kuvari su pripadnici Federalne službe obezbeđenja. Hrana koja treba da se nađe na stolu ruskog predshednika prolazi kroz postupak stroge kontrole u specijalizovanim laboratorijama. Priprema se pod nadzorom bezbhednosnog tima, bilo da je spremaju Putinovi kuvari ili kuvari zemlje domaćina. Svaki sastojak i svako jelo detaljno se testiraju prije nego što se posluže. Čak se i posuđe, escajg i čaše koje predsjednik koristi provjeravaju prije upotrebe, kako bi se eliminisala i najmanja mogućnost ugrožavanja njegove bezbjednosti.

Bezbjednjaci obavezno analiziraju i sve rute Putinovog kretanja, a tokom posjete Aljasci, ruski predsjednik će najvjerovatnije koristiti svoj službeni aurus, možda najmoćniji i najbezbjedniji automobil na svuhetu, koga su neki nazvali “bunker na točkovima”. Vozilo je, prema navodima pojedinih ruskih medija, na Aljasku već dopremljeno specijalnim transportnim avionom Il-76.

Putin, kao predshednik i vrhovni komandant Oružanih snaga, na Aljasku na samit sa Donaldom Trampom stiže i sa čuvenim nuklearnim koferom, poznatim pod nazivom “čeget”.

“Nuklearni ‘koferčić’ je uvijek s njim. Postoji specijalni oficir koji taj kofer drži kod sebe. On se od njega ne razdvaja ni na minut. Treba da znamo da je ‘nuklearni kofer’ samo jedan ustaljen izraz, koji se ukorijenio zbog oblika tog uređaja, ali to nije ništa drugo nego element šifrovane komunikacije sa izvršnim strukturama nuklearnih snaga države”, objašnjava Matvijčuk.

Vladimir Putin će postati prvi ruski predsjednik koji će posjetiti Aljasku, teritoriju koja je danas najveća američka država, a koja je nekada bila u vlasništvu Rusije.

“Znate, time što je otputovao tamo, na Aljasku, on je cijelom svetu pokazao da je predsjednik najmoćnije, najveće države na svijetu. Ne plaši se nikakvih prijetnji. A time što je ukazao povjerenje Trampovim riječima, jasno je naglasio spremnost za bilateralne dogovore, primirje i mogućnost uspostavljanja globalnog mira”, zaključio je pukovnik.

Nastavi čitati

Aktuelno