Connect with us

Uncategorized

VIŠE OD 9.000 VOJNIKA, 70 VAZDUHOPLOVA, ORKESTAR OD 1.100 MUZIČARA: Evo koliko košta Parada pobjede u Moskvi

Na Paradi pobjede u Moskvi, 9. maja, vidjećemo moćnu rusku armiju, ali i najsavremeniju vojnu opremu.

Parada pobjede u Moskvi, koja se svake godine održava 9. maja na Crvenom trgu, predstavlja jedno od najznačajnijih državnih okupljanja u Rusiji.

Iako zvanični podaci o troškovima parade nisu uvijek javno dostupni, dostupni izvori pružaju uvid u obim i troškove organizacije ovog događaja.

Hiljade vojnika, na stotinu vojne opreme
Parada obuhvata prolazak više od 9.000 vojnika, 110 komada teške vojne opreme, 70 vazduhoplova i helikoptera, uz pratnju vojnog orkestra od 1.100 muzičara. Pripreme za paradu uključuju obuku jedinica u trajanju od gotovo dva mjeseca u Alabinu, 50 kilometara jugozapadno od Moskve, gdje se nalazi replika Crvenog trga.

Takođe, potrebno je izvršiti popravke na pločnicima Crvenog trga i okolnim područjima, kao i pripremiti puteve za dolazak vojnih vozila. Dodatno, angažovani su gradski radnici za čišćenje velikih sovjetskih simbola, poput crvene i zlatne zvijezde, koja se postavlja iznad GUM robne kuće za ovu priliku, prenosi sajt Džejms taun.

Troškovi parade
Prema dostupnim podacima, trošak organizacije parade 2025. godine procjenjuje se na oko 205 miliona rubalja (približno 6,3 miliona američkih dolara). Ovaj iznos pokriva različite aspekte organizacije, uključujući pripreme, logistiku i popravke infrastrukture. Za poređenje, trošak parade 2019. godine premašio je 450 miliona rubalja, podaci su sajta Statista.

Primjeri troškova:
2019. godina – za obilježavanje Dana pobjede potrošeno je više od 450 miliona rubalja.
2013. godina – troškovi priprema, uključujući popravku Crvenog trga i razbijanje oblaka, iznosili su oko 3,4 miliona dolara.
2009. godina – ukupna cijena pripreme parade bila je oko 205 miliona rubalja (približno 6,1 milion dolara po tadašnjem kursu).
2015. godina – popravka Manježnog trga nakon prolaska tenkova koštala je oko 4 miliona rubalja.

Dodatni troškovi:
Troškovi razbijanja oblaka – godišnje se kreću između 50 i 100 miliona rubalja.
Šteta na infrastrukturi, npr. od gusjenica tenkova, zahtijeva dodatne radove na popravci.
Ekonomski efekat:
Parada može uticati i na ukupnu ekonomiju zbog:

dodatnih neradnih dana,
zatvaranja saobraćaja u centru Moskve,
mogućih troškova za obezbjeđenje.
Problemi sa mobilnom vezom tokom parade
Cijene taksi usluga u Moskvi su naglo porasle zbog manjka slobodnih vozila, kako izvještava agencija RIA Novosti. Ova situacija je dodatno pogoršana problemima sa mobilnom vezom i internetom, što je stvorilo dodatne poteškoće u funkcionisanju taksi servisa.

Na primjer, u aplikaciji “Yandex Go” za neke rute su privremeno nedostupni određeni tarifni paketi, što je uslovljeno nedostatkom slobodnih vozača. Koeficijent povećanog potražnje dostigao je 1,6 puta veću cenu od osnovne vrijednosti vožnje.

Dodatno, od 7. do 9. maja Moskvu očekuju i problemi sa mobilnom vezom. O operaterima, bankama i online servisima već je obaviješteno da mogu doći do poteškoća u vezi, pa stručnjaci preporučuju korišćenje Wi-Fi mreža u tim danima.

Prethodno je, takođe, saopšteno da će 7. i 9. maja biti uvedena privremena ograničenja u radu servisa za iznajmljivanje, kao što su električni trotineti, bicikli, car-sharing i taksi. Kako je objasnio zamjenik gradonačelnika Moskve, Maksim Liksutov, ove mjere su povezane sa pripremama i održavanjem događanja povodom 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Parada pobjede u Moskvi predstavlja značajan događaj koji zahtijeva značajna ulaganja u pripreme i organizaciju. Iako se troškovi mogu činiti visokim, oni odražavaju obim i značaj ovog događaja za Rusiju, koji je itekako značajan.

Uncategorized

ORBAN: Tramp potpuno izuzeo Mađarsku od sankcija SAD za KORIŠTENJE RUSKIH ENERGENATA

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u Vašingtonu da je Budimpešta postigla dogovor sa Sjedinjenim Državama kojim je, kako tvrdi, Mađarska dobila potpuno i neograničeno izuzimanje od sankcija za korištenje ruskih energenata preko Turskog toka i naftovoda Družba. Prema njegovim riječima, time je “spašena” mađarska politika smanjenih režijskih troškova.

Orban se u američkoj prijestonici sastao s predsjednikom SAD Donaldom Trampom, nakon čega je održao zajedničku konferenciju sa šefom mađarske diplomatije Peterom Sijartom.

Orban je objasnio da su ruskom energijom obuhvaćena dva režima sankcija – američki i onaj Evropske unije.

“Iz američkog sankcionog sistema sada smo se uspjeli izvući, a s evropskim sankcijama tek moramo voditi borbu”, rekao je.

Prema Orbanovim riječima, Mađarska više ne mora strahovati da bi se najavljene američke mjere protiv ruskog energenta primijenile i na nju.

Sijarto je potvrdio da su i druge države pokušale izdejstvovati isto.

“Ne samo mi, nego i druge države tražile su izuzimanje. Da su sankcije stupile na snagu, režijski troškovi snažno bi porasli. Nakon današnjeg sastanka to više ne prijeti Mađarskoj”, rekao je premijer.

Jedan od ključnih elemenata dogovora odnosi se na Turski tok i naftovod Družba, preko kojih Mađarska uvozi ruski gas i naftu.

“Turski tok i Družba dobili su izuzeće bez vremenskog ograničenja”, izjavio je Orban, ocijenivši da je time Mađarska “uspjela odbraniti politiku nižih režijskih cijena”.

Upitan šta ovaj sporazum znači za mađarska domaćinstva, premijer je rekao:

“Da ovaj dogovor danas nije postignut, u decembru bi režije bile dvostruko veće. Od te nevolje smo se danas spasili.”

Orban je takođe poručio da SAD više nemaju nikakve prigovore u vezi s izgradnjom nuklearne elektrane Paks 2.

“U vezi dovršetka Paks 2 nema daljnjih američkih dilema. Takve sankcije i ubuduće neće biti na snazi”, izjavio je.

Prema mađarskoj strani, Vašington je potvrdio da neće održavati niti uvoditi sankcije koje bi mogle spriječiti gradnju elektrane.

Za razliku od američkih, evropske sankcije ostaju, a Orban je rekao da predstoji “borba u Briselu”.

Podsjetio je da se Mađarska protivi planu EU da se do kraja 2027. postepeno izbace ruski energenti, ističući da je riječ o odluci koja se može donijeti kvalifikovanom većinom.

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je pitanje snabdijevanja ruskom naftom u Evropi.

“U Evropi više zemalja nema taj problem koji ima Mađarska, a ipak, po mom mišljenju, kupuju puno ruske nafte. To mi više smeta”, rekao je Tramp.

Orban je ponovio da je za Mađarsku pitanje snabdijevanja “geografska činjenica”, navodeći da alternative, poput uvoza iz Hrvatske, imaju premali kapacitet da bi pokrile potrebe zemlje, prenosi index.hr.

Nastavi čitati

Uncategorized

DRAMA U OVALNOJ SOBI! Muškarac se onesvijestio pred Trampom dok je najavljivao niže cijene lijekova

Tokom sastanka predstavnika administracije američkog predsjednika Donalda Trampa sa predstavnicima farmaceutskih kompanija Novo Nordisk i Eli Lilly u Bijeloj kući, s ciljem obezbjeđivanja lijekova za mršavljenje po nižoj cijeni, jednom od prisutnih je iznenada pozlilo, te su mu pomogli da legne pored stola za kojim je sjedio predsjednik SAD.

Muškarac je prisustvovao događaju na kojem je Tramp objavio svoj plan smanjenja troškova lijekova za mršavljenje. Na snimku koji je objavljen vidi se kako je muškarcu pozlilo, što su primijetili ljudi pored kojih je stajao, koji su ga pridržali kada je počeo padati.

Kada je vidio da je muškarcu loše, predsjednik SAD je ustao da vidi šta se dešava, ali mu nije prilazio, dok su se oko njega već bili okupili prisutni. Na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari kako je predsjednik u tom trenutku izgledao nonšalantno, pak i iznervirano, prenosi Index.hr.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karolina Livit izjavila je u saopštenju da je čovjek “predstavljao” jednu od kompanija koje su bile uključene u dogovor.

– Medicinski odjel Bijele kuće brzo je reagovao i gospodin je dobro – navela je u saopštenju.

Kada su novinari kasnije ušli u prostoriju Trump im je rekao da je čovjek dobro.

– Osoba koja se onesvijestila u Ovalnoj sobi bila je jedan od gostiju Eli Lillyja i sada se osjeća odlično – rekao je izvršni direktor kompanije.

– Ako ste ikada bili u Ovalnoj sobi, dugo stojite i toplo je. Drago mi je da mogu da je medicinsko osoblje Bijele kuće odradilo odličan posao i da se on osjeća odlično, tako da nema razloga za brigu. Hvala na brizi – rekao je Dejvid Riks, predsjedavajući i izvršni direktor Eli Lillyja.

U aprilu je događaj u toj prostoriji sa dr Mehmetom Ozom prekinut nakon što se činilo da se njegova unuka onesvijestila.

Nastavi čitati

Uncategorized

“IZJAVA BEZ DODIRA SA STVARNOŠĆU!” Dodik tvrdi da Srpska zaslužuje Nobela za ekonomiju, EKONOMISTI GA DEMANTOVALI!

Svi su više zaduženi nego što to evropski standardi nalažu. Mi se zadužujemo u skladu sa evropskim standardima. Mi treba da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, mi, koji vodimo Republiku Srpsku, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD i izazvao šok mnogih koji prate stanje ekonomije u Srpskoj

To bi bila nagrada kao onoj što dadoše Nobelovu nagradu za mir, a ona traži bombardovanje, rekla je ekonomista Svetlana Cenić.

– Mislim da je trebao sebi da prvo izmjeri temperaturu tog jutra, da vidi da mu neko nešto nije sipao u hranu, je li dobar s mozgom kad tako priča!? Drugo zaista ne znam šta bih komentarisala. To veze sa životom nema i ljudi se samo grohotom smiju, ali njemu je to potpuno svejedno, njemu je bitno da priča – naglasila je Svetlana Cenić.

Na pitanje kako ocjenjuje stanje ekonomije odgovorila je: „Loše, jako loše, ništa se ne dešava, praktično sve su paušalne, populističke mjere“.

– Na prvom mjestu nema ulaganja u proizvodnju, u inovacije. Trend je i evo ako ste gledali članke analize i knjige, zašto je njemačka ekonomija došla u krizu, a kineska nije i slične stvari – zbog inovacija, zbog novih tehnologija, jer treba stalno razvijati nove tehnologije – naglasila je ona.

Istakla je da to kod nas ne postoji, jer ovdje se ne cijeni, ni znanje, ni nove tehnologije, ni ti bilo šta, a čak se i ne cijeni se ni ono što postoji.

– I sad čovjek koji kaže da treba Nobelovu nagradu da dobije, a njemu Šume u minusu. Znači 20 godina vlada, Šume u minusu, Elektroprivreda, ne postoji jedno javno i državno preduzeće koje nije u deficitu, koje nije u minusu, koje ne pravi gubitke. I za to Vlada zaslužuje Nobelovu nagradu za ekonomiju.

– On treba da dobije Nobelovu nagradu za ekonomiju ali za to kako je izvarao sve ove ljude, pa sklopio dil sa onim Serdarovim, pa kako je od gotovine pravio veresiju i na Biraču i na koječemu, kako je on postao tako bogat i profitirao, a mi nismo i slične stvari. Treba da dobije Nobelovu nagradu, kako je izvarao stanovnike, građane, naciju – rekla je ona.

Ekonomista Milenko Stanić smatra prvo treba postaviti pitanje da li se Milorad Dodik šalio ili nije, a ako nije šala u pitanje, onda je takva izjava neodgovorna i nerazumna.

Istakao je da podaci koje je iznio Dodik ne odgovaraju istini, a je u pitanju i potcjenjivanje građana i njihovog zdravog razuma.

– Te podatke koje je iznio gospodin Dodik, da je broj zaposlenih 293.000, po zadnjim podacima statistike iz marta ove godine broj je 289.000, broj penzionera je veći od broja zaposlenih jer je zapravo broj penzionera 293.000. Tako da je to netačan podatak – objasnio je Stanić.

Prema njegovim riječima deficit budžeta je takođe veći u odnosu na ono što je saoštio Dodik.

– Konsolidovani izveštaj revizije budžeta za 2023. koji smo imali objavljen, jer za 2024. nisu još objavljeni rezultati konsolidovanog izveštaja o budžetu, deficit je bio 320 miliona, znači 2% BDP koliko znam Dodik je govorio o 0,3%-0,4% deficita budžeta u odnosu na BDP – naveo je Stanić.

Dodao je da ni rast nije iznad 2%, napominjući da je samo za dva kvartala objavljen rast BDP i to 1,5% u prvom i 1,9% u drugom, tako da je prosjek 1,7%, pa ni taj podatak nije tačan.

– Pitanje dugova takođe je dosta sporno. Apsolutno iznos duga je u stalnom porastu, ali sam iznos duga i poređenje duga u odnosu na BDP nije bitan i važan pokazatelj. Mnogo je važnije učešće duga u otplatnim ratama i tu je naš problem što moramo svake godine da izdvajamo veći iznos budžeta i plaćamo glavnice duga i kamatne stope. U idućoj godini ćemo 1,6 milijardi morati izdvojiti za otplatu duga, glavnice i kamata – istakao je Stanić.

On smatra da kad se zna da je izvorni prihod u budžetu oko 6 milijardi to je stravičan udar na budžet.

– Nema ni jednog parametra o kome je govorio Dodik i koji je saopštio koji je dobar i koji pokazuje zdravlje jedne ekonomije. Njegova tvrdnja da zaslužuju nagradu oni koji su upravljali, vodili ekonomiju apsolutno je ovo nerazumna i po osnovu rezultata više zaslužuju kaznu, svakako kaznu od birača da ne biraju takvu vlast – dodao je Stanić, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno