Connect with us

Društvo

Višegodišnji spor EGS-a i RiTE “Ugljevik” uskoro dobija sudski epilog: Na tasu 145 miliona evra

Arbitražni sud u Beogradu najkasnije do 15. juna trebalo bi da donese konačnu odluku da li je opravdan višemilionski tužbeni zahtjev “Elektrogospodarstva Slovenije” (EGS), te da li je RiTE “Ugljevik” prekršilo samoupravni sporazum iz 1989. godine i tako im pričinilo materijalnu štetu zbog neisporučivanja “ugovorenih količina električne energije”.

Kaže ovo za “Glas Srpske” rukovodilac Sektora za pravne i korporativne poslove u RiTE “Ugljevik” Branislav Đokić, navodeći kako je optimista te kako vjeruje u povoljan ishod ovog arbitražnog postupka, pogotovo jer je pomenuti sud do sada već odbio oko 98 odsto tužbenog zahtjeva EGS-a.

Kako je pojasnio, prvobitni zahtjev slovenačke strane bio je oko 770 miliona evra.

– Ovo je odbijeno u značajnom dijelu, ali je i odlučeno da je RiTE “Ugljevik” u obavezi da isporučuje trećinu električne energije dok ona radi po cijeni i uslovima koji će biti predmet usaglašavanja ugovornih strana u narednom periodu. Jedina tačka oko koje sud sada treba da se izjasni jeste da li je pričinjena eventualna šteta EGS-u na osnovu neisporuke jedne trećine električne energije proizvedene u RiTE “Ugljevik”, počev od 12. juna 2011. do 31. decembra 2021. godine. Vjerujem da će oni uzeti u obzir naše argumente. Kao prvo, ta struja nije bila besplatna i to treba uzeti u obzir, a prema pomenutom sporazumu slovenačka strana je bila dužna i da ulaže novac u održavanje postrojenja. Oni to nikada nisu uradili. EGS trenutno potražuje oko 145 miliona evra. Naša strana smatra da zbog svega navedenog nemamo nikakvih dugovanja prema njima – istakao je Đokić.

Slovenačka strana svojevremeno je pokrenula dva arbitražna postupka i to jedan još 2014. godine protiv RiTE “Ugljevik” pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu i drugi, prije par godina, pred arbitražnim sudom u Beogradu.

U oba ova slučaja EGS je tražio isplatu štete zbog kršenja samoupravnog Sporazuma o udruživanju rada i sredstava radi izgradnje i korištenja TE “Ugljevik” iz 1989. godine i neisporučivanja jedne trećine električne energije, što je pomenutim sporazumom bilo predviđeno.

Tužbeni zahtjev pred sudom Vašingtonu bio je “težak” oko 1,36 milijardi maraka, ali je prekinut do okončanja postupka u Beogradu. Prema riječima Đokića, ovaj postupak u Americi biće nastavljen samo ukoliko odluka u Beogradu ne bude utemeljenja “na sveobuhvatnom sagledavanju materijalnih dokaza i zakonskih propisa”.

– Ako sve bude ispoštovano vjerujem da se ovaj postupak u Vašingtonu neće ni nastaviti te da će ovaj tužbeni zahtjev protiv BiH biti odbačen u cijelosti – kaže Đokić.

Na pitanje da li je sa slovenačkom stranom bilo već razgovora oko obaveza RiTE “Ugljevik” da isporučuje trećinu električne energije EGS-u Đokić potvrdno odgovara, navodeći da su još u martu 2020. godine bili pokrenuti određeni neformalni razgovori o načinu realizacije i implementacije pomenutog samoupravnog sporazuma.

– I dalje smo otvoreni za sve razgovore i sve opcije pa i ovu. Ukoliko bi do toga došlo trebalo bi utvrditi po kojoj cijeni bi se ta struja prodavala Slovencima – poručio je Đokić.

RiTE “Gacko”

“Hrvatska elektroprivreda” (HEP) svojevremeno je najavljivala da će pokrenuti arbitražni postupak protiv RiTE “Gacko” po istom osnovu kao i slovenačka strana. Đokić kaže kako logika ukazuje da hrvatska strana vjerovatno čeka završetak arbitražnog postupka u Beogradu, kako bi na osnovu toga procijenila da li joj se isplati ulaziti u ovu avanturu.

HE “Dubrovnik”

Predstavnici “Elektroprivrede RS” planirali su svojevremeno da podnesu tužbu protiv HEP-a, odnosno HE “Dubrovnik” zbog neisporučene struje koju je ovo preduzeće imalo obavezu da isporučuje Srpskoj. Do prekida isporuka došlo je početkom 90-tih. Pomoćnik ministra za energetiku Milan Baštinac kaže kako mu nije poznato šta je po tom pitanju do sada urađeno.

– Znam samo da su vođeni određeni razgovori s hrvatskom stranom. Najbolja adresa za to su nadležni iz ERS – poručio je Baštinac.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Aktuelno