Advokat Marc Zell, predsjednik Republikanske stranke u Izraelu, nedavno se registrovao kao lobista u ime Republike Srpske

Protiv Dodika je Sud BiH izdao nalog za raspisivanje međunarodne potjernice dok je boravio u Izraelu na konferenciji o antisemitizmu koju je organizovalo Ministarstvo za dijasporu te zemlje.

Jedan od ciljeva Zellovog lobiranja je ukidanje američkih sankcija koje su uvedene Dodiku, predsjedniku “proruske i secesionistički orijentisane Republike Srpske” navodi se u tekstu.

Prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA), svaki američki državljanin ili firma koja zastupa strane interese mora prethodno prijaviti takve aktivnosti. Prema dokumentaciji iz januara, Zellova firma „Zell & Associates International Advocates“ registrovana je kao lobista za Republiku Srpsku.

Zell, koji živi u izraelskom naselju Kfar Etzion na Zapadnoj obali, naveo je tu adresu u registraciji. Njegova firma ima kancelarije u New Yorku, Washingtonu, Torontu, Moskvi i Amanu. Prema ugovoru, Zell bi za svoje usluge trebao dobiti 840.000 dolara.

U prijavi je uključen i puni tekst ugovora između Zellove firme i šefa kabineta Milorada Dodika, koji je postupao u ime Predsjedništva Republike Srpske. U dokumentu je jasno naznačeno da je cilj lobiranja uspostavljanje i promovisanje dijaloga između Republike Srpske i nadolazeće Trampove administracije s ciljem poboljšanja odnosa sa SAD-om.

Taj pokušaj zbližavanja obrazložen je „promjenjivim geopolitičkim okolnostima na Zapadnom Balkanu i u Istočnoj Evropi, izazvanim, između ostalog, ratom između Rusije i Ukrajine“.

Registracija je upisana 13. januara – svega sedmicu dana prije najavljenog povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, a znatno prije bilo kakvih razgovora nove administracije s Rusijom ili Ukrajinom.

Zell, čija firma nudi međunarodne pravne usluge i već je zastupala Izraelce u sličnim pravnim situacijama, rekao je za Haaretz: „Informacije koje ste mi dostavili su nepotpune, netačne i stoga obmanjujuće. Osim toga, nemam komentar.“

Dodik (66) je politički lider srpskog entiteta u BiH, poznat po svojoj secesionističkoj i proruskoj retorici. Više puta je pozivao na otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Zbog tih stavova, pod američkim i britanskim je sankcijama, ali uživa snažnu podršku iz Moskve navodi Haaretz.

Ugovor sa Zellom odražava Dodikovu ambiciju da odvoji Republiku Srpsku od ostatka države. Dokument jasno navodi da će Zell lobirati kod američke administracije i Kongresa kako bi preispitali Dejtonski sporazum.

Ugovorom se predviđa i lobiranje za ukidanje ličnih sankcija protiv Dodika i njegove porodice, kao i protiv bivše predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, sadašnje članice Predsjedništva BiH. Zell će dobiti dodatni bonus ako uspije u tom cilju.

Potjernica izdata tokom posjete Izraelu

Prošlog četvrtka Sud BiH izdao je zahtjev Interpolu za raspisivanje crvene potjernice za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. U februaru je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Dodik je tu presudu odbacio kao nelegitimnu i nastavio aktivnosti u javnosti. Nakon presude, pojavio se na skupu u Srbiji sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, a potom otputovao u Izrael na konferenciju Ministarstva za dijasporu, gdje su učestvovali i predstavnici evropske krajnje desnice i bivši predsjednik Paragvaja, koji je takođe pod američkim sankcijama zbog veza s Hezbolahom.

Na pitanje o potjernici, Dodik je rekao da je to „ništa novo“, te je optužio pravosudni sistem BiH za zloupotrebu i izjavio da je BiH „propala država“.

I Izrael i BiH potpisnice su Evropske konvencije o izručenju, prema kojoj su članice obavezne da izruče osumnjičene kada to druga država zatraži – uz određene izuzetke. Ministarstvo pravde Izraela odbilo je komentarisati da li je BiH uputila zahtjev za izručenje Dodika.

Izvor blizak organizaciji konferencije izjavio je za Haaretz da je Dodik napustio događaj ubrzo nakon dolaska: „Bio je tu jedva sat vremena i nije prisustvovao glavnim sesijama.“ Na pitanje da li je otišao sam ili je zamoljen da ode, izvor je rekao da je Dodiku „uljudno sugerisano“ da napusti događaj. Ministarstvo je kasnije potvrdilo da se vratio.

Prema FARA dokumentima i drugim izvorima, Zell je prethodno donirao kampanju američkog senatora Marca Rubija, koji sada obavlja funkciju državnog sekretara u Trampovoj administraciji.

Paradoksalno, Rubio je nedavno kritikovao upravo Zellovog klijenta: „Postupci predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika potkopavaju institucije BiH i ugrožavaju sigurnost i stabilnost zemlje“, napisao je na društvenim mrežama. Pozvao je partnere SAD-a u regionu da se „suprotstave ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju

N1

Krajnje vrijeme za ozbiljne rezove i odgovornost

Republika Srpska suočava se s alarmantnim finansijskim problemima, a dugovi javnih preduzeća i institucija dostižu vrtoglave iznose. Prema riječima predsjednika Gradskog odbora PDP-a, Mirne Savić Banjac, dugovanja Željeznica i Šuma Republike Srpske iznose oko 500 miliona maraka, dok Fond zdravstvenog osiguranja bilježi deficit veći od milijardu maraka.

– To su cifre koje običan građanin teško može da pojmi, a još teže da shvati kako je moguće da su nadležni godinama dopuštali da gubici rastu do ovih razmjera – upozorava Savić Banjac.

Dodatni problemi dolaze iz Investiciono-razvojne banke (IRB), koja, kako navodi, prodaje dugovanja za tek petinu njihove stvarne vrijednosti. Ovakvo stanje otvara ozbiljna pitanja o održivosti ekonomskog sistema Republike Srpske i ukazuje na neodgovorno upravljanje institucijama.

– Moramo da se zapitamo kako uopšte funkcionišemo i da se ne čudimo nesuvislim izjavama i potezima vlasti, jer su svjesni da su nas doveli do same ivice opstanka – ističe Savić Banjac.

Ona upozorava da je krajnje vrijeme za ozbiljne rezove i odgovornost onih koji su Republiku Srpsku doveli u ovakvu situaciju. Građani, dodaje, zaslužuju odgovore i konkretne poteze koji će zaustaviti dalju finansijsku propast Srpske.

Nakon vijesti da bi Srbija do kraja iduće sedmice trebalo da dobije prve uplate sredstava Evropske unije (EU) u okviru pretfinansiranja iz Plana rasta za zapadni Balkan, BiH je ostala jedina država u regionu koja još nije usvojila tu reformsku agendu.

Na taj način, nadležni u BiH nadalje su doveli u pitanje dobijanje više od milijardu evra sredstava iz tog programa, a koje bi trebalo da iskoriste za infrastrukturne, energetske i digitalizacijske projekte, poput izgradnje tunela Prenj, dijelova auto-puta na koridoru 5c, revitalizacije nekoliko hidroelektrana, interkonekcije s Hrvatskom.

Neusvojena reformska agenda u BiH, rezultat je, bez ikakve dileme, ogromne političke krize na nivou BiH, a svaka naredna blokada još više će udaljiti BiH od EU i razvojnih planova.

Tome u prilog govori činjenica da je iz Evropske komisije nedavno ponovo upozoreno da, ako BiH uskoro ne pošalje svoj plan i on ne bude odobren od strane Evropske komisije, postoji realna šansa da se sredstva iz tranše namijenjene za BiH preraspodijele ostalim državama iz regiona.

Međutim, kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako je BiH propustila brojne rokove i oglušila se na apele EU, čini se da Brisel i dalje ne odustaje od toga da je uključi u program.

Tada smo naveli da je EU spremna čak i da suspenduje neke od planiranih projekata koji bi trebalo da se provode u Republici Srpskoj, te da smatraju da je moguće da se do juna dogovore reforme i riješi trenutna krizna situacija.

U to vjeruje i Ranko Markuš, doktor ekonomskih nauka.

“Još nije kasno za usvajanje mjera iz Plana rasta, ali je način na koji se sada diskutuje o toj temi pomalo iscrpljujući. Konstantno se otvaraju stare teme koje su već ranije dogovorene”, ističe Markuš.

Suština je, dodaje on za “Nezavisne novine”, da se Plan rasta dogovori što je prije moguće i da ide na Savjet ministara BiH na usvajanje.

“Ono što mislim da je pozitivno vezano za Plan rasta jeste da je BiH pokazala kapacitet da ipak može da dogovori 99 odsto stvari. Zaista, stvari koje su nedogovorene su sitnice u ukupnom zbiru stvari koje su dogovorene”, poručio je Markuš.

Na tragu njegovog mišljenja, možemo podsjetiti da smo nedavno napisali da je tokom posjete Gerta Jana Kopmana, direktora za proširenje i istočno susjedstvo u Evropskoj komisiji, rečeno da je koalicija na državnom nivou postigla dogovor o konačnom tekstu reformi, a da je EU očekivala da će taj tekst biti usvojen na sjednici Savjeta ministara BiH, kako bi bio spreman za samit koji je trebalo da bude održan u Skoplju 17. i 18. marta.

Međutim, samit je u međuvremenu otkazan zbog tragedije u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji, a ubrzo je konstatovano da je i dogovor o Planu rasta propao, za šta je HDZ BiH optužio SDA da je u kantonima u FBiH, gdje imaju vlast, uložio veto.

Onda su, naravno, stigle i optužbe stranaka “trojke” da je HDZ sve namjerno blokirao, a usput je došlo praktično i do raspada saradnje između SNSD-a i “trojke”.

Situaciju je dodatno zakomplikovala i presuda Miloradu Dodiku, kao i usvojeni zakoni u parlamentu Srpske.

Ako se samo gledaju ovi politički odnosi, malo je onih koji će reći da je trenutno moguć dogovor SNSD – HDZ – “trojka”, pa dio njih priželjkuje ulazak opozicije iz Srpske u vlast umjesto SNSD-a.

Komentarišući navedeno, Draško Aćimović, ekonomista i bivši diplomata, poručuje da BiH na ovaj način ne može napredovati na evropskom putu i da se više ne mogu zatvarati oči pred problemima.

“Problem je da je sistem koji je trenutno na snazi nefunkcionalan. Da bi BiH krenula dalje, da bi se pridružila regionu, pod hitno treba napraviti jednu međunarodnu konferenciju na kojoj bi učestvovali svi i iz FBiH i Republike Srpske, i vlast i opozicija, uz pomoć naravno međunarodne zajednice. I da se napravi jedna funkcionalna država. Sve ostalo je u potpunosti nekonstruktivno. Mi sada možemo analizirati ovo, možemo nalaziti neke razloge, ali vidimo da je duboka kriza, koja traje godinama, eskalirala”, kaže Aćimović.

Uvjeren je da bi međunarodna konferencija riješila mnogo stvari u BiH.

“I kada se tražilo da se ispuni 14 prioriteta, iz Republike Srpske je bilo predloženo da se to usvoji sve u cjelini, ali nije naišlo ni na kakav odjek unutar drugih političkih faktora u BiH. To je bio put i velika šansa da se BiH transformiše i ujedno bi automatski već bila daleko na svom evropskom putu. Mislim da je ovo posljednji momenat kada treba da uradimo nešto na taj način”, kazao je Aćimović za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, iz Evropske komisije je poručeno da će države regije, uključujući BiH, morati implementirati sve reformske mjere Plana rasta do 2027. godine.