“Ne vjerujem da će dogovori koje je postigao Milorad Dodik i ukidanje zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske donijeti bilo šta dobro Srpskoj, a kolika će šteta biti, to još niko ne zna.

Srbovanje je balon koji pukao jer nije bilo iskreno nego je služilo samo za prikupljanje političkih poena“, rekao je pisac i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović u emisiji „MAT“ BN televizije.

– Bosanski lonac kuva, i u Banjaluci i u Sarajevu. Nakon tvrdnji da je Milorad Dodik pristao da BiH uđe u NATO, a da se imovina Srpske upiše u centralni registar i u katastar BiH, njegovih dogovora i povlačenja zakona usvojenih u Narodnoj skupštini, ne vjerujem da je to, kako se predstavlja, strateški dugo planirani politički potez, koji će donijeti dobro Srpskoj, tvrdi Dmitrović.

„99 % mislim da će BiH ubrzano krenuti u članstvo ka NATO. Što se tiče imovine, to je na neki način nagoviješteno i potezima u zadnjih 20-ak dana i nekim odlukama, a ovo oko NATO dodatno dovodi u ne baš zavisnu situaciju Republiku Srbiju“, smatra Dmitrović.

Na pitanje da li je poslije toga došlo do šumova između Dodika i zvaničnog Beograda, te da li je Dodik kamen oko vrata predsjedniku Vučiću, Dmitrović kaže da je Vučić sigirno bio pod pritiskom.

„Vučić je sigurno bio izložen pritiscima spolja, ja bih mogao da kažem i Amerikanaca, kad se Dodik ponašao onako kako se ponašao. On je tu ne balansirao, nego mislim da je uspio da smiri te strasti i da je njegova politika, konkretno o Republici Srpskoj, bila najbolja moguća u tom trenutku. On to radio sjajno. Ne vidim sad da Dodik može njemu više nešto da šteti“, mišljenja je Dmitrović.

– Srbovanje Milorada Dodika je puklo kao vašarski balon, a istinskog srbovanja nije ni bilo nego glume za velike pare, rekao je ranije Dmitrović koji, kako kaže, ne prihvata da neko odjednom može da promijeni političku poziciju i ubjeđenja i od anacionalnog političara postane nacionalista.

„Taj preokret u životu jednog političara ne mogu da prihvatim da je iskren i mislim da je kalkulantski zbog toga što se ispostavljalo da to srbovanje donosi političke poene, širenje biračkog tijela, i da je on, što je legitimno, rekao „dobro, ovo je ovako sad uredu“. Ne kažem da ne vjerujem Dodiku ništa, ali ne vjerujem ljudima koji mogu to da urade“, kategoričan je Dmitrović.

Govoreći o kampanji SNSD-a za prijevremene predsjedničke izbore, Dmitrović kaže da nikad do sada nije vidio kampanju u kojoj su se, umjesto samog kandidata, slikali i bivši predsjednici.

„Kad sam prvi put vidio plakat na kom je u centru Siniša Karan, a sa jedne i druge strane Milorad Dodik i Željka Cvijanović, mislio da je to neka montaža protiv Karana. Međutim, vidio da je to službeni plakat i da na njemu piše „Za Karana, za Dodika“. Ne znam zašto za Dodika.

Ako Siniša Karan sam po sebi nema nikakvu preporuku, ako sebe ne preporučuje nekim svojim prošlim životom, sposobnošću, potencijalima, a preporučuju ga Dodik i Cvijanovićka, onda to ne govori ništa dobro ni o njemu, a ni o njima“, jasan je Dmitrović.

– Ne bi bilo loše da kandidat SDS-a za predsjednika Srpske Branko Blanuša dobije šansu kao što su je i drugi dobijali, smatra Dmitrović.

„Ne mislim da bi to bilo loše. Mislim da bi bilo dobro, ako ništa drugo, da se promijeni stanje, jer ovo što je do sada bilo u Republici Srpskoj nije dobro. ‘Ajde bar nešto da se promijeni, da vidimo da li će da bude bolje“, kaže Dmitrović.

Kada je riječ o odnosima Srbije i Hrvatske, Dmitrović kaže da je službeni odnos Beograda i Zagreba drugačiji, ali da je odnos značajnog dijela hrvatske javnosti nakon prodora ustaštva i ulaska Domovinskog pokreta u Vladu Hrvatske, prema Srbiji na nivou s početka 90-ih godina.

„Što je najgore, vrlo mali broj se protivi tome. U Hrvatskoj u ovom trenutku, a vrlo dobro znam šta pričam, ponos biti proustaški nastrojen. Ostale su male snage na čelu sa ne SDP-om, bivšim komunistima nego sa ovom grupacijom „Možemo“ i nekoliko žena koje se bore protiv toga. Muškarci ćute sem dvojilce ili trojice istoričara. Ustaštvo tutnji Hrvatskom i to je zaista zabrinjavajuće“, ističe Dmitrović.

– Govorio sam da će, kad više Srba ne bude u Hrvatskoj ili ih bude toliko da neće predstavljati problem čak ni ekstremistima, oni krenuti jedni na druge. To se sad događa jer se Hrvati žestoko kače između sebe“, zaključio je Dmitrović.

Bosna i Hercegovina zauzima visoko šesto mjesto u Evropi prema izvještaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala za 2025. godinu. Prema ovom Indeksu, BiH je zauzela 56. mjesto od ukupno 193 države u svijetu.

Novi izvještaj je pokazao da se BiH suočava sa duboko ukorijenjenim problemima organizovanog kriminala i korupcije. Korupcija je, kako navode, rasprostranjena na svim nivoima vlasti, a pojedini visoki politički i službeni zvaničnici direktno su umiješani u trgovinu drogom, finansijske malverzacije i nezakonitu eksploataciju prirodnih resursa.

Prema izvještaju, BiH funkcioniše kao izvor, tranzitna tačka i odredište za žrtve trgovine ljudima. Žene i djevojke iz BiH se trguju radi seksualne eksploatacije kako u državi, tako i u inostranstvu, dok su romska djeca izložena prisilnom prosjačenju i kućnom ropstvu.

U izvještaju se navodi i da kriminalne mreže koriste korupciju unutar državnih institucija, pri čemu su pojedini službenici u državnim institucijama bili umiješani u izdavanje lažnih dokumenata kako bi se olakšala trgovina ljudima.

Kako se navodi, iznude i reketiranje su sveprisutni i usmjereni na ugostiteljski sektor, mala preduzeća i kreditne poslove. Zelenaši nameću previsoke kamate, a u većim gradovima poput Sarajeva i Banjaluke uobičajeno je i nasilje povezano sa iznudom.

Pored toga, BiH i dalje služi kao izvor i tranzitna zemlja za ilegalno oružje. Vatreno oružje se krijumčari rastavljeno u dijelovima, a dio završava na ratnim područjima, uključujući Ukrajinu. Iako su vlasti pokrenule kampanje javne bezbjednosti i programe uništavanja kako bi se ublažilo prisustvo ilegalnog oružja, tržište je i dalje otporno, a ilegalno oružje se često krijumčari u Zapadnu Evropu.

Veliki problem za Bosnu i Hercegovinu predstavlja i tržište falsifikovane robe i to najviše odjeće, obuće i lijekova iz Turske i Kine. U ovim operacijama, kako navode u izvještaju, učestvuju i korumpirani carinski službenici, koji olakšavaju promet takve robe. Zapljene su i dalje niske u poređenju sa zemljama u okruženju.

U izvještaju upozoravaju i da ilegalna trgovina akciznim proizvodima, posebno duvanom ostaje značajan izazov za BiH, koja služi i kao izvor, i kao tranzitna zemlja za krijumčarene cigarete sa kriminalnim mrežama koje koriste slabu kontrolu na granicama i korupciju u bezbjednosnim agencijama.

U izvještaju se navodi da su nedavne istrage otkrile umiješanost visokih policijskih zvaničnika u krijumčarenje akciznih proizvoda.

(Srpskainfo)

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske raspisao je novi javni poziv za nabavku hardvera i softvera, ovog puta vrijedan 1,4 miliona maraka. Zamjena zastarjelog Poslovnog informacionog sistema Fonda zdravstvenog osiguranja, koštaće 1,4 miliona maraka.

Kupuju se serveri, uređaji za skladištenje podataka, mrežni uređaji i prateća oprema, a zatim i server potreban da bi sistem funkcionisao, kao i godišnje održavanje.

I sve bi to bilo dobro da u sistem Fonda nije uloženo već preko 30 miliona maraka samo u posljednjih nekoliko godina.

„U zadnjih 20 godina šta je za informatiku utrošeno u čitavom zdravstvenom sistemu „NASA“ bi nam pozavidjela, a ustvari najbolji izvještaj domova zdravlja govori da im postojeći sistemi više ometaju u radu, nego što im pri tom pomažu.

Ovde što se tiče ovog konkretnog slučaja, nemamo uvid u tendersku dokumentaciju, ali već na prvi pogled, da se traži da sve isporuči i uradi jedan vendor i što se traži da on izvši kompletnu instalaciju i sve drugo i da se ide tzv sistemo ključ u ruke, već to nam govori da potoji mogućnost da već ima unapred ciljani izvođač radova i time se u potpunosti onemogućava da recimo neko ponudi povoljniji softver, neko povoljniji hardver, neko povoljniju instalaciju“, smatra bivši ministar zdravlja Slobodan Stanić.

Poslovni informacioni sistem od 2018. godine održavala je firma Prointer, preduzeće koje se dovodi u vezu sa porodicom Dodik, a koje ugašeno zbog sankcija.

Pored njega, Integrisani zdravstveni informacioni sistem koji je plaćen najmanje 26 miliona maraka, pratili su problemi u radu, a kulminirali su zadnjeg dana 2023. godine kada je sistem hakovan.

„Tu je poenta da se raspiše javna nabavka za nekog ponuđača, kroz softver se najbolje pare obrnu, da tako kažem. Izvuče se novac praktično ni za šta, tako da očekujem da oni to duvaju dalje i dalje, sa nekom tezom digitalizacije svega i svačega, ali to postaje zaista paradoksalno, sve što su uveli, samo je teretilo radnike, nije im olakšavalo posao, a evo imamo i vraćanje Prointera, skidanje sa sankcija, tako da idemo novi krug jahanja Prointera po državnim jaslama, budžetima, narodnim novcem, tako da živimo u zemlji u kojoj je to sve postalo normalno“, smatra predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić.

„Kad su u pitanju nabavke posljednjih godina, pogotovo iz IT sektora, mi imamo opravdane sumnje da se radi o izvlačenju novca, posebno kada je u pitanju FZO, o čije poslovanju dovoljno govori to da su oni dužni preko 220 miliona maraka, a puno toga govore i ranije nabavke, pogotovo korona nabavke, kojima se evo sad već izvijesno je, izvlačio novac i napuhavale cijene koje nisu bile realne.

Isto tako je i sa IT sektorom gdje se ne može baš tačno odrediti vrijednost usluge i tih ponuda, pa se ostavlja mnogo prostora za manipulaciju. Svjedoci smo da je preko Prointera proteklih godina najviše novca izvučeno kroz nabavke softvera i sličnih programa“, kaže narodni poslanik Tanja Vukomanović.

Fond zdravstvenog osiguranja dužan je građanima da obezbijedi kvalitetan sistem, međutim svih proteklih godina vidjeli smo da nije bilo ni jedne javne nabavke ispod milion maraka, a da rad sistema prate mnogobrojni problemi, kao i potencijalna zloupotreba podataka građana, nakon hakerskog napada.

(BN) Foto: BN