Vrijeme je da vladajuća koalicija prestane da obesmišljava i zloupotrebljava instituciju referenduma kao suvereno, ustavno i zakonsko pravo građana Republike Srpske i da, umjesto što o toj temi trguje sa pojedinim političkim krugovima iz Sarajeva i dijelom stranih moćnika, konačno odredi datum za održavanje zakazanog, pa više puta odlaganog referenduma o tzv. „Šmitovim odlukama“ – poručio je potpredsjednik Pokreta Svojim putem i član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska dr Milan Grubor.

On zahtijeva od predsjednika Republike Srpske, ma ko to bio, da iskoristi svoj ustavni kapacitet i politički legitimitet i spriječi dalju praksu opstrukcije referenduma.

Grubor podsjeća da su, među prvima iz opozicije, tražili da se od ideje referenduma — koji je NSRS prvobitno zakazala za 25. oktobar, pa pomjerila na 23. novembar, a zatim najavila 9. januar — ne odustaje, jer bi to, kako kaže, značilo ne samo delegitimizaciju referenduma kao najvišeg oblika neposrednog izjašnjavanja građana, već i poništavanje same Narodne skupštine kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela u Srpskoj.

„Zašto je vlast, nakon prihvatanja američkog dogovora, iznenada zaćutala o referendumu koji je do tada nazivala ‘kapitalnim političkim događajem za Srpsku’? Da li se vlast uplašila onoga što bi, prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi, bila obavezna da uradi ako bi na referendum izašla natpolovična većina upisanih birača i većinski izglasala nepriznavanje Šmitovih odluka?“ – upitao je Grubor.

On je naglasio da bi, u tom slučaju, „nadležni organ imao obavezu da, u skladu sa Ustavom i zakonima Srpske, donese odgovarajući akt koji bi odražavao na referendumu izraženu volju naroda“.

Nakon godina političkih previranja i institucionalnih blokada, iz PSS-a poručuju da je krajnje vrijeme da novo rukovodstvo Gradskog odbora SNSD-a promijeni kurs i počne da djeluje u interesu grada, a ne protiv njega.

Mirna Savić Banjac, član Predsjedništva PSS, ističe da Banjaluka više ne smije biti taoc ličnih i stranačkih obračuna, te da se očekuje odgovoran pristup onih koji obavljaju javne funkcije.

– Godinama su, svjesno i sistematski, nastojali da uskrate građanima ono što im pripada i da Banjaluku drže u blokadi, koristeći institucije kao sredstvo pritiska, a ne kao mogućnost razvoja i napretka, poručila je Savić Banjac.

Prema njenim riječima, najave novog rukovodstva da će Skupština grada konačno početi da se održava redovno mogle bi predstavljati pozitivan signal, ali iskustvo pokazuje da je potreban oprez.

– Kao što v.d. predsjednika GO SNSD-a osuđuje ponašanje gradonačelnika zbog zaključavanja kabineta predsjednika Skupštine grada, isto tako je dužan da osudi višegodišnje ponašanje Gradskog odbora SNSD-a i skupštinskog rukovodstva koji su činili sve da unazade Banjaluku, istakla je ona.

Dodaje da građani očekuju da prestanu blokade, da institucije funkcionišu i da se grad konačno posveti razvoju, projektima i rezultatima koji će se osjetiti na terenu.

– Mi smo, kao i do sada, potpuno posvećeni saradnji, razvoju i konkretnim rezultatima. I upravo naši rezultati najbolje pokazuju razliku: za Banjaluku smo uradili više u nekoliko godina nego što su oni uradili u decenijama svoje vlasti, naglasila je Savić Banjac.

Poručuje i da je obaveza svih političkih aktera da Banjaluci obezbijede stabilan rad Skupštine, jer je to minimum koji građani zaslužuju.

– Još jednom pozdravljamo najave da će Skupština da počne da radi i pozivamo ih da sve ne ostane samo neispunjeno obećanje na kakva smo navikli. Banjaluka to zaslužuje, zaključila je Savić Banjac.

“Na svim predizbornim skupovima koji su se dešavali širom Republike Srpske je rečeno, nećete imati jednog Dodika, sada ćete imati dva, ali evo izgleda da su i to prevarili stanovnike Republike Srpske. U ovom periodu imamo tri Dodika”, rekao je za N1 visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović. Centralna izborna komisija BiH je na jučerašnjoj sjednici donijela naredbu kojom se nalaže Glavnom centru za brojanje da izvrši ponovno kontrolno brojanje glasačkih listića sa redovnih biračkih mjesta i utvrdi rezultate izbora u osnovnim izbornim jedinicama. Međutim, riječ je o svega nekoliko glasačkih mjesta. Kako komentarišete odluku CIK-a?

Ono što je Centralna izborna komisija donijela u ovom momentu neće uticati na ono što je bilo prekrajanje volje birača na velikom broju biračkih mjesta u tri grada koja su apostrofirana kao mjesta gdje su se desile najveće krađe. I prosto možemo konstatovati da ono što će se sada tim kontrolnim brojanjem prebrojati i utvrditi će vjerovatno odgovarati onome što je i napisano u zapisnicima.

Međutim, to nije suštinska krađa koja se je desila na ovim izborima i na svim prethodnim izborima sudeći po onome što mi sada možemo da zaključimo, jer prosto izbori se pokradu u toku izbornog dana na način što ljudi, koji nemaju taj identitet, izlaze na biračka mjesta, glasaju uime ljudi koji ne izlaze, lažno se potpisuju i suštinski da bi došli do toga da se ispita da li je na neko mjesto došlo do izbornih prevara, trebalo bi utvrditi da li potpisi ljudi koji su izašli na izbore odgovaraju autentičnim grafoskopskim dešifratima onih ljudi koji su tu stvarno.

Ja odgovorno tvrdim da bi veliki broj potpisa u ova tri grada, Doboj, Zvornik i Laktaši, bio različit u odnosu na one autentične potpise ljudi koji su stvarno ti koji su registrovani na tim biračkim mjestima, a prosto bi došlo do toga da i ono što se desilo na izborima u Doboju kada su oni ponavljani, da se utvrdi da imamo prevare koje se dešavaju u toku izbornog dana kada se kutije zatvore, odnosno kada se vreće zatvore, a oni koji to rade se pobrinu da sve što se nalazi unutra odgovara i po broju.

Šta konkretno SDS preduzima kada je riječ o osporavanju izbornih rezultata?

Da se dođe do onoga što bi trebalo da osigura da volja birača, svih birača u Republici Srpskoj, ne bude izobličena, da se dođe do onoga što bi trebalo da osigura da volja birača svih birača u Republici Srpskoj ne bude izobličena, da ne bude prekrojena. Kad imamo samo jedan ukraden glas to je dovoljan argument da se na neki način promijeni volja birača i da se na neki način usmjeri izborni proces u jednom potpuno drugom pravcu.

Ako pratimo trendove, ako posmatramo kako se to obezbijeđuje da bude provođenje izbora u skladu sa zakonom, da bude provođenje izbora onako kako bi to zaista trebalo da bude u skladu sa demokratijom, onda možemo da zaključimo da i broj izašlih birača koji su na ovim biračkim mjestima odudara od onog prosječnog i na ostalim biračkim mjestima u okviru tih gradova, a daleko odudara od broja birača koji su izašli na izborima u cijeloj Republici Srpskoj.

Stiče se utisak da ni opozicija nije uspjela motivisati građane da u dovoljnom broju izađu na izbore?

Dakle, da bi se izlaznost na izbore na neki način podigla na jedan nivo koji je zadovoljavajući, koji može da donese promjene, pored one medijske kampanje koja se vodi, potrebno je voditi i organizacionu kampanju kroz strukture političkih partija, u ovom slučaju Srpske demokratske stranke, koja je nažalost i ovaj put pokazala svoje manjkavosti u jako velikom broju odbora.

Da bi mi mogli da pričamo o nekim stvarima koje treba drugi da urade, prije svega moramo pogledati sebe u lice i reći šta je to do nas, šta je to do našeg samog izbornog štaba i naše organizacije, koja je na određenim mjestima nije dala odgovore na pitanja koja su se trebala postaviti prije samog izbornog procesa i dati adekvatne odgovore.

Ja sam potpuno siguran da postoji dovoljan broj i stranačkih, a i nestranačkih ljudi koji bi bili spremni da se uhvate u koštac i bore za izbornu volju i na taj način osiguramo da naši kandidati, u ovom slučaju naš kandidat pobjedi, nešto bolja organizacija, u ovom slučaju opozicije bila. Ja sam potpuno siguran da bi se u najmanje 50 jedinica lokalne samouprave obezbijedilo da izađe na izbore minimalno po 300 ljudi i to je u jednom zbiru, odnosno minimalno 15.000 ljudi i onda pored svih krađa koje su se desile, ja sam potpuno siguran da nas u tom slučaju ne bi mogli ukrasti.

Kako se izlaznost varira od grada do grada, zavisno od toga da li Srpska demokratska stranka i ostatak opozicije imaju dobru organizaciju u okviru tih gradova, ili su birači prepušteni sami sebi, odnosno svojoj volji da izlaze na izbore, ili ih sama stranačka organizacija na neki način motiviše, mobiliše i skreće im pažnju o bitnosti ovih izbora.

U međuvremenu Republika Srpska, kao i BiH ima tročlano predsjedništvo. Kako to komentarišete?

Vidjeli smo onu posjetu u Mađarskoj gdje idu i Milorad Dodik, gospođa Trišić Babić i Siniša Karan. Pa to je jedna zaista smiješna situacija. To je jedna nakaradna situacija koja priliči, evo mora da kažem, samo nama. I mi imamo opet tu situaciju koju bez obzira ko bio predsjednik, jedna osoba u cijeloj Republici Srpskoj se pita, ona je odgovorna za sve.

Pitaju se i građani, pa se pitaju kako to Milorad Dodik i dalje koristi privilegije nekoga ko je entitetski predsjednik?

O tom treba da se pozabave svi oni organi u Republici Srpskoj koji treba da vode računa da li neko zloupotrebljava položaj, da li se neko lažno predstavlja, da li koristi neke resurse kojima ne može, na osnovu funkcije koju trenutno ima, biti na raspolaganju. Jer to je prosto diskriminacija.

Ukoliko to može da dobije kao neko ko je obični stanovnik Republike Srpske i predsjednik jedne političke partije i koristi sve resurse Republike Srpske-a od helikopterskog servisa, pratnji i svega ostalog, zašto to ne mogu ostali stanovnici? Što su oni manje važni ili predsjednici nekih drugih političkih partija? Mi smo mogli da pretpostavimo da će to biti tako.

Uostalom, na svim predizbornim skupovima koji su se dešavali širom Republike Srpske je rečeno, nećete imati jednog Dodika, sada ćete imati dva, ali evo izgleda da su i to prevarili stanovnike Republike Srpske. U ovom periodu imamo tri Dodika.

(N1)