Saobraćaj preko starog mosta u Gradišci na granici sa Hrvatskom neće biti uspostavljen jer su rezultati probnog ispitivanja pokazali da je bezbjednost odvijanja saobraćaja za vozila do tri i po tone i autobuse na samoj granici, tvrde iz “Puteva Republike Srpske”.

Direktor ovog javnog preduzeća tvrdi da je zbog toga donesena odluka da most ostane zatvoren sve dok se ne završi kompletna rekonstrukcija dva nadvožnjaka preko kojih se pristupa mostu.

“Pripremamo tehničku dokumentaciju, a uradili smo i presvlačenje asfaltnih kolovoznih slojeva skroz do samog mosta u Gradišci, odnosno u dužini od graničnog prelaza, gdje bude carina i policija pa do samog mosta, u dužini nekih 300 metara. Preduzimamo i korake u vezi sa zamjenom ograde, ali opet ne možemo da uradimo prave kvalitetne radove dok se ne uradi projektna dokumentacija”, rekao je Janković za “Glas Srpske” i dodao da ranije nisu mogli da obave testiranje nadvožnjaka zbog ogromnog obima saobraćaja preko mosta, ali da nakon urađenog testa sada imaju jasan uvid šta i kako treba raditi.

U plan poslovanja “Puteva Republike Srpske” već je uvrštena izrada projektne dokumentacije za spomenute nadvožnjake. Prema njegovim riječima, nakon što plan usvoji Nadzorni odbor na sjednici, raspisivanje javne nabavke za izradu projektne dokumentacije očekuje se već iduće sedmice. S obzirom na zakonske procedure i obaveze koje propisuje Zakon o javnim nabavkama, proces neće biti brz, a nakon izbora projektanta uslijediće i tender za izbor izvođača konkretnih radova.

Janković napominje da saobraćaj neće skoro biti uspostavljen i zbog činjenice da će na terenu biti prisutne građevinske firme, a u takvim uslovima odvijanje saobraćaja je jednostavno nemoguće.

Prema procjenama “Puteva RS”, za kvalitetnu rekonstrukciju koja bi omogućila odvijanje saobraćaja u punom kapacitetu potrebno je oko 1,5 miliona KM, a trenutno se radi i precizna procjena koliko je tačno novca potrebno za rekonstruisanje dva nadvožnjaka i samog mosta. Sporazum o finansiranju i održavanju ovog međudržavnog mosta preko rijeke Save potpisalo je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH sa nadležnim ministarstvom Republike Hrvatske, pa je samim tim resorno ministarstvo iz Sarajeva dužno da finansira ove radove.

Međutim, Janković ističe da ovo ministarstvo do sada nije doznačilo nijednu marku. Nadležni resor u Sarajevu ranije je donio odluku da doznači svega 24.000 KM, što prema ocjeni “Puteva RS” nije dovoljno ni za farbanje trećine ograde na mostu, ali čak ni taj obećani novac do danas nije uplaćen. Svi podaci o procjeni troškova biće proslijeđeni na adresu Ministarstva transporta i komunikacija BiH čim kompletna procjena bude završena.

Nestašica citostatika 5-Fluorouracil u Republici Srpskoj, ali i BiH, prisutna je već duže vrijeme, a onkološki pacijenti su prinuđeni da se snalaze sami i o svom trošku putuju u zemlje regiona da bi nabavili pomenuti lijek.

Pacijenti lijek nabavljaju u inostranstvu
Ovaj lijek se nabavlja iz Indije, te ga je, kako je rečeno za “Nezavisne novine”, u našu zemlju teško dobaviti.

Kako je ispričao jedan onkološki pacijent (ime poznato redakciji), koji se liječi već nekoliko mjeseci u UKC RS, odnosno koristi ovaj lijek, on svakog mjeseca ide po njega u Hrvatsku.

“Fond zdravstvenog osiguranja RS refundira trošak za lijek, ali ne i za put. Svi znamo koliko sad košta odlazak, kako vremenski, tako i finansijski, do Zagreba ili nekog drugog grada u Hrvatskoj”, priča ovaj pacijent.

Refundacija za lijek postoji, ali ne i za putne troškove
Otkad se on liječi, prema njegovim riječima, pomenutog lijeka nema na našem tržištu.

“Svaki put kad dobijem recept od naših ljekara, onda tražim po Hrvatskoj gdje ga ima. I to nije jedini lijek, jer neke čekam i po šest mjeseci, a recimo takav je slučaj sa lijekom Cetuksimab”, navodi ovaj pacijent.

FZO RS: Nabavka je pokrenuta, isporuka se očekuje
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS za “Nezavisne novine” potvrđuju da je trenutno nestašica navedenog lijeka, tj. citostatika 5-Fluorouracil.

“Riječ je o lijeku koji nije registrovan na tržištu Bosne i Hercegovine, a nabavlja se iz Indije. Upravo zbog složenih procedura uvoza, transporta, carinskih procedura i globalnih poremećaja u lancima snabdijevanja, do ovog lijeka je već duži period teško doći”, kažu iz FZO RS.

Navode da Fond nije u mogućnosti da utiče na proizvodnju, dostupnost i uvoz lijeka, već isključivo obezbjeđuje sredstva za njegovu nabavku.

“Kada je u pitanju nabavka, Fond je pokrenuo nabavku navedenog lijeka te se isporuka očekuje u narednom periodu. Do tada, osigurana lica koja kupe lijek u inostranstvu mogu refundirati troškove u skladu sa važećim procedurama Fonda”, navode iz Fonda.

A što se tiče putnih troškova, kako su pojasnili, obavezno zdravstveno osiguranje ne refundira putne troškove.

“Svjesni smo značaja i hitnosti obezbjeđivanja ovog lijeka za pacijente kojima je neophodan u liječenju. Zbog toga Fond, u okviru svojih mogućnosti, preduzima sve raspoložive aktivnosti kako bi se postupak nabavke i isporuke realizovao u što kraćem roku”, istakli su iz FZO RS.

Nestašice citostatika problem i u drugim dijelovima BiH
No, ovo nije prvi slučaj da se onkološki pacijenti žale da nedostaje lijekova u RS, ali i u BiH. Tako se s vremena na vrijeme može čuti da nedostaju pojedini citostatici u određenim bolnicama.

Nedavno su i federalni mediji prenijeli da je nestašica citostatika ponovo postala gorući problem u bolnicama širom FBiH, te da Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i Univerzitetski klinički centar Tuzla bilježe ozbiljne nedostatke ključnih lijekova za liječenje malignih oboljenja.

Predsjednik Saveza Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je da je zbog prekomjernog uvoza mesa, cijena mesa svinja značajno niska, čak ispod proizvođačke.
On kaže da velike farme svinja ne mogu prodati prasad i tovljenike, jer je tržište prezasićeno uvozom mesa iz EU ili trećih zemalja i ne mogu konkurisati tim cijenama.

Marinković je podsjetio da je cijena prasića žive vage oko sedam KM po kilogramu, a što se tiče teladi, nema ih dovoljno na našem tržištu, te telad uvoze za dalji tov.

“U mesnicama cijene su vezane za uvoznu teletinu, uvoznu junetinu. Čast pojedinim mesnicama koje sarađuju sa domaćim farmerima i otkupljuju od njih bikove, što za sada ide normalnim tokom. Međutim taj prekomjerni uvoz mesa i akcijske cijene koje prave pojedini marketi i tržni centri su nešto sa čime mi ne možemo da se nosimo”, rekao je Marinković.

Marinković dodaje da je slična situacija sa mlijekom koje, i pored smanjene cijene otkupa, mljekari ne mogu plasirati na tržište usljed prekomjernog uvoza, te dodaje da bi poljoprivredni prizvođači bez subvencija definitivno propali.

“Nažalost naši apeli da se uvedu zaštitne mjere nisu urodili plodom. Svi se ograđuju i plaše se da primjene odredbe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Cefta, koji dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera, ali kod nas, nažalost, nema političke volje da se to dovede do kraja”, rekao je Marinković.

(Srna)