Politika
VLADA DIŽE MINIMALAC ekonomisti upozorili na posljedice
Kao što se i očekivalo, na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske nije postignut dogovor o iznosu najniže plate za ovu godinu i konačnu odluku, kao i prethodnih nekoliko puta, donijeće Vlada Republike Srpske.
Prijedlog poslovne zajednice u Republici Srpskoj je da najniža plata u ovoj godini bude 673 KM, jer tako pokazuju ekonomski parametri, istovremeno naglašavajući da plata nije administrativna već ekonomska mjera, te da se minimalna zarada radnika ne može određivati potezom pera.
S druge strane, zahtjev Saveza sindikata Republike Srpske je da minimalna plata bude 800 KM, što bi po mišljenju nekih ekonomista moglo ugroziti brojna radna mjesta u Republici Srpskoj.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, rekao je da neke branše ne mogu podnijeti povećanje minimalne cijene rada, jer bi to dovelo do gašenja pojedinih preduzeća ili većeg dijela te privredne grane, te da ako bi i došlo do nametanja minimalca, tim branšama treba pomoći kroz dodatna poreska rasterećenja ili slične mjere.
“Prilikom donošenja odluka o nametanju iznosa minimalnih plata treba uzeti u obzir da različite privredne grane imaju i različit nivo marži i uopšte mogućnosti takozvane margine poslovanja, jer imate niskoakumulativne grane poput proizvodnje obuće, te dijelova trgovine i tako dalje, gdje je ta margina jako mala i minimalna povećanja cijene rada mogu dovesti do gašenja pojedinih privrednih subjekata ili većeg dijela te privredne grane”, rekao je Grabovac.
I Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta na Palama, nedavno je rekao da plate treba da rastu, ali da se ne može glavom kroza zid, te da su minimalne plate u odnosu na nivo razvoja u Republici Srpskoj najveće u regionu, možda i u Evropi.
“Treba dizati minimalnu platu, ali onda Vlada treba da izdvoji 100 miliona KM za podizanje tehnološkog nivoa i kao pomoć privredi. Ako minimalna plata dođe do 800 KM, a ne bude nekog drastičnog povećanja tražnje, tekstilna industrija, koja zapošljava sedam do osam hiljada ljudi, biće uhašena”, upozorio je nedavno Đogo.
Ono što za poslovnu zajednicu u Republici Srpskoj predstavlja problem je i to što je bruto minimalac u Republici Srpskoj veći nego u Federaciji BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, pa čak i u Bugarskoj, koja je već 15 godina članica Evropske unije. U Republici Srpskoj, najniža bruto plata, u odnosu na Federaciju BiH, veća je za čak 156,4 KM, u odnosu na Srbiju za 31 KM, dok je u odnosu na Sjevernu Makedoniju veća za 85 KM, a u odnosu na Bugarsku 21 KM.
Što se tiče juče održane sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, njoj su prisustvovali Siniša Karan, v.d. ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Zora Vidović, ministar finansija, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, te predstavnici Unije poslodavaca Republike Srpske.
Dejan Mijić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je da su sindikat i poslodavci iznijeli svoje prijedloge sa obrazloženjima i da je bilo razgovora, ali da su svi ostali pri svojim prijedlozima.
“Nakon što Vlada analizira pokazatelje, donijeće i konačnu odluku”, kazao je Mijić, naglašavajući da je prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata iznosi 673 KM.
S druge strane, Mišićeva kaže da je 800 KM najniži iznos minimalne plate koji bi bio prihvatljiv za Savez sindikata, ističući da se najniža plata isplaćuje za 70.000 radnika.
“Nažalost, nismo imali podršku poslodavaca, a ni predstavnici Vlade nisu imali svoj stav. Oni kažu da će to reći kasnije, odnosno da će na sjednici Vlade donijeti odluku o iznosu najniže plate”, rekla je Mišićeva.
Politika
(NE)NAMJERAN AUTOGOL Da li se Dodik i SNSD zaista bore za ODLAZAK OHR iz BiH
Pokušaj aktuelnog ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staše Košarca da ispadne duhovit ili vispren, šaljući na poklon Kristijanu Šmitu nacistički šljem iz Drugog svjetskog rata, “zacementirao” je odluku Zapada da je BiH i dalje potreban OHR. vo tvrde predstavnici opozicije u Srpskoj, ali i stručnjaci za međunarodne odnose koji su Košarčev “poklon” Šmitu ocijenili kao još jedan spoljnopolitički “autogol” u režiji SNSD.
Inače, vrijedi podsjetiti da se priča o ukidanju OHR u BiH, manje ili više otvoreno, povlači već skoro 20 godina, odnosno od odlaska Pedija Ešdauna s pozicije visokog predstavnika u januaru 2006. godine.
Slučajno ili ne, upravo su te 2006. Milorad Dodik i SNSD preuzeli sve konce vlasti u Republici Srpskoj, a najave zatvaranja OHR, koje su počele nedugo nakon što je Kristijan Švarc Šiling zamijenio Ešdauna na mjestu šefa OHR, gotovo po pravilu su prestajale nakon “eksplozivnih” izjava i političkih postupaka lidera SNSD.
Bilo da je riječ o bezbrojnim najavama skore nezavisnosti Republike Srpske, prijetnjama o ukidanju nadležnosti institucija BiH na teritoriji Srpske, obećanjima o raspisivanju raznih referenduma… – Okidač za veću međunarodnu podršku Kristijanu Šmitu, uključujući SAD, bilo je slanje nacističkog šljema – izjavio je juče šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, koji inače boravi u višednevnoj posjeti SAD. Između ostalog, on je naveo da je nakon Košarčevog postupka na Zapadu naglo porasla podrška Šmitu da ostane u BiH.
– Svi važni glavni gradovi su reagovali, ocijenili to uvredom i zatražili homogenizaciju podrške Šmitu. Očigledno, ne baš pametan potez – istakao je Crnadak.
Inače uz nacistički šljem Košarac je Šmitu, podsjećamo, poslao i pismo koje je nazvao “Pismo okupatoru”. Da li je slučajno ili ne to što već skoro 20 godina, odnosno svaki put kada se u međunarodnim krugovima povede ozbiljna rasprava o potrebi ukidanja OHR, Milorad Dodik ili neko od najviših funkcionera njegove stranke napravi nešto što isprovocira ostanak Kancelarije visokog predstavnika u BiH, pitali smo za mišljenje stručnjaka za međunarodne odnose iz Beograda, Srećka Đukića. On tvrdi da je zaista prilično indikativno to što aktuelna vlast u Srpskoj, uprkos svemu što se desilo u odnosima s SAD i nedavnog skidanja sankcija, pokušava da novim provokacijama obezbijedi sebi neku perspektivu.
– I vrapcima na grani je jasno da će OHR iz BiH otići onda kada to dozvole unutrašnje prilike, a unutrašnje prilike u BiH već skoro dvije decenije diktira Milorad Dodik – kaže Đukić za Srpskinfo. Već dugo je, dodaje on, uvjeren u to da Dodik i njegovi saradnici “pucaju u pogrešnu metu”, ne bi li pokolebali međunarodnu zajednicu i pridobili je na svoju stranu.
– To je potpuno pogrešan prilaz i stav. Jedino što Dodik time dobija jeste da radikalizuje situaciju i gura Republiku Srpsku na ivicu provalije, ako ona već nije iznad provalije. Ne znam ko Republiku Srpsku danas podržava u svijetu? Zapad je ne podržava, a vidjeli smo i kako se Rusija ponašala kada je trebalo da se produži mandat pojedinim međunarodnim faktorima. Očigledno je da Dodik ne shvata da on i Republika Srpska nisu nikakav faktor u međunarodnim odnosima da bi mogli nekog da ucjenjuju ili prave provokacije, kao što je ta s nacističkim šljemom – ističe Đukić.
To je, tvrdi on, kopanje po ranama koje Srpskoj ne može nikako da se vrati dobrim.
– Iznenađuje me da nema više zdravih snaga u Republici Srpskoj koje se bore za njen opstanak i međunarodni ugled. Ako nema ugleda, Republika Srpska ne može ni opstati – zaključuje Đukić.
Srpskainfo
Politika
STEVANDIĆ OTPUTOVAO U FRANCUSKU! Približavanje EU
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić boraviće od danas do 10. decembra u posjeti Francuskoj, gdje su planirani susreti u više institucija i organizacija značajnih za parlamentarnu saradnju i evropske integracije.
Politika
KRESOJEVIĆ “Još jedan anti–BANJALUKA ZAKON, šta je sljedeće?”
Najavljene izmjene Zakona o građenju, prema kojima bi nadležnost za izdavanje građevinskih dozvola za objekte veće od 2.500 kvadrata prešla sa lokalnog na republički nivo, izazvale su snažne reakcije u Banjoj Luci. U gradu koji se najbrže razvija i najviše gradi, ovaj potez tumači se kao direktan udar na samostalnost lokalne zajednice.
Mnogi smatraju da se time nastavlja trend centralizacije i oduzimanja ključnih prihoda i ovlaštenja gradovima. Nakon prošlogodišnjeg slučaja sa PDV-om u Banjoj Luci i Bijeljini, sada se, tvrde kritičari, ide korak dalje – preuzimanjem procesa izdavanja građevinskih dozvola na republičkom nivou.
Svoj stav iznio je Bojan Kresojević, član Pokreta Sigurna Srpska, koji ističe da je zakon politički motivisan:
„Ovo su izmjene koje imaju samo jedan cilj – da se razvlasti Banja Luka i oduzme pravo da sami odlučujemo o razvoju našeg grada. Ovaj zakon je još jedan u nizu očajničkih poteza vlasti da se obračunaju sa građanima Banjaluke, zato što već godinama SNSD ne zna za pobjedu u najvećem gradu. Prošle godine smo vidjeli oduzimanje PDV-a Banjoj Luci i Bijeljini, a sada se nadležnost za izdavanje građevinskih dozvola prenosi na ministarstvo. Šta je sljedeće?“
Kresojević upozorava i na širi problem pokušaja koncentracije moći:
„Vlast bi željela da sve poluge moći budu u rukama jednog čovjeka i da se vlast prenosi sa oca na sina, ali Srpska nije monarhija! Srpska je republika, a ne monarhija! Zato se lokalne zajednice moraju razvijati u punom kapacitetu, u interesu građana, bez blokada i razvlašćivanja.“
Najavljene izmjene svakako će otvoriti burnu raspravu, posebno u gradovima koji insistiraju na jačanju lokalne autonomije kao osnovi ravnomjernog razvoja.
-
Svijet2 dana ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Politika3 dana agoKRIŠTO PROZVALA HELEZA “On potkopava vrijednosti demokratskog društva”
-
Hronika3 dana agoPonovo uhapšen Zmaj od Šipova, BJEŽAO OD POLICIJE!
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
-
Zanimljivosti2 dana agoLUKAS O DODIKOVIM PRIJETNJAMA: “Kaže mi da ne idem predaleko, KO JE KOGA PRVI NAPAO?”
-
Svijet2 dana agoUPOZORENJE IZ BUDIMPEŠTE: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu
-
Politika2 dana agoSLUČAJ “ĐAJIĆ I DROGA U UKC RS”: Da li bi se narodni poslanici testirali na drogu?
-
Svijet23 sata agoFON DER LAJEN: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata
