Connect with us

Politika

VLADA DIŽE MINIMALAC ekonomisti upozorili na posljedice

Kao što se i očekivalo, na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske nije postignut dogovor o iznosu najniže plate za ovu godinu i konačnu odluku, kao i prethodnih nekoliko puta, donijeće Vlada Republike Srpske.

Prijedlog poslovne zajednice u Republici Srpskoj je da najniža plata u ovoj godini bude 673 KM, jer tako pokazuju ekonomski parametri, istovremeno naglašavajući da plata nije administrativna već ekonomska mjera, te da se minimalna zarada radnika ne može određivati potezom pera.

S druge strane, zahtjev Saveza sindikata Republike Srpske je da minimalna plata bude 800 KM, što bi po mišljenju nekih ekonomista moglo ugroziti brojna radna mjesta u Republici Srpskoj.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, rekao je da neke branše ne mogu podnijeti povećanje minimalne cijene rada, jer bi to dovelo do gašenja pojedinih preduzeća ili većeg dijela te privredne grane, te da ako bi i došlo do nametanja minimalca, tim branšama treba pomoći kroz dodatna poreska rasterećenja ili slične mjere.

“Prilikom donošenja odluka o nametanju iznosa minimalnih plata treba uzeti u obzir da različite privredne grane imaju i različit nivo marži i uopšte mogućnosti takozvane margine poslovanja, jer imate niskoakumulativne grane poput proizvodnje obuće, te dijelova trgovine i tako dalje, gdje je ta margina jako mala i minimalna povećanja cijene rada mogu dovesti do gašenja pojedinih privrednih subjekata ili većeg dijela te privredne grane”, rekao je Grabovac.

I Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta na Palama, nedavno je rekao da plate treba da rastu, ali da se ne može glavom kroza zid, te da su minimalne plate u odnosu na nivo razvoja u Republici Srpskoj najveće u regionu, možda i u Evropi.

“Treba dizati minimalnu platu, ali onda Vlada treba da izdvoji 100 miliona KM za podizanje tehnološkog nivoa i kao pomoć privredi. Ako minimalna plata dođe do 800 KM, a ne bude nekog drastičnog povećanja tražnje, tekstilna industrija, koja zapošljava sedam do osam hiljada ljudi, biće uhašena”, upozorio je nedavno Đogo.

Ono što za poslovnu zajednicu u Republici Srpskoj predstavlja problem je i to što je bruto minimalac u Republici Srpskoj veći nego u Federaciji BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, pa čak i u Bugarskoj, koja je već 15 godina članica Evropske unije. U Republici Srpskoj, najniža bruto plata, u odnosu na Federaciju BiH, veća je za čak 156,4 KM, u odnosu na Srbiju za 31 KM, dok je u odnosu na Sjevernu Makedoniju veća za 85 KM, a u odnosu na Bugarsku 21 KM.

Što se tiče juče održane sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, njoj su prisustvovali Siniša Karan, v.d. ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Zora Vidović, ministar finansija, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, te predstavnici Unije poslodavaca Republike Srpske.

Dejan Mijić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je da su sindikat i poslodavci iznijeli svoje prijedloge sa obrazloženjima i da je bilo razgovora, ali da su svi ostali pri svojim prijedlozima.

“Nakon što Vlada analizira pokazatelje, donijeće i konačnu odluku”, kazao je Mijić, naglašavajući da je prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata iznosi 673 KM.

S druge strane, Mišićeva kaže da je 800 KM najniži iznos minimalne plate koji bi bio prihvatljiv za Savez sindikata, ističući da se najniža plata isplaćuje za 70.000 radnika.

“Nažalost, nismo imali podršku poslodavaca, a ni predstavnici Vlade nisu imali svoj stav. Oni kažu da će to reći kasnije, odnosno da će na sjednici Vlade donijeti odluku o iznosu najniže plate”, rekla je Mišićeva.

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVIMA POKRIVAJU DUGOVE! Vlada Srpske se zadužila za novih 58,8 miliona maraka

– Republika Srpska zadužila se danas posredstvom Banjalučke berze za 58,8 miliona maraka, odnosno za 18,8 miliona ili 46,9 odsto više nego što je to prvobitno planirano. Naime, 81. emisijom obveznica je bilo u planu da se proda 40.000 obveznica u vrijednosti od po 1.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zainteresovanost investitora i prihvatila sve ponude te se zadužila daleko iznad plana.

Zakon joj je omogućio da se zadužuje do 50 odsto iznad plana, što je više puta u toku ove godine iskorišteno.

Na kraju je prodato 58.762 obveznica uz kamatnu stopu od 5,5 odsto.

U naredne četiri godine Vlada će plaćati kamatu dok glavnica dolazi na naplatu 2030. godine.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “FIJASKO VLASTI NA EVROPSKOM PUTU!” Nova SNSD blokada zaustavila rad SAVJETA MINISTARA BiH

Današnja blokada rada Savjeta ministara BiH, koju je ponovo izazvao SNSD, predstavlja još jedan ozbiljan udarac na evropski put Bosne i Hercegovine i potvrdu da aktuelna izvršna vlast nema kapacitet da zemlju vodi naprijed. Prema ocjenama opozicije, jasno je da je čitav proces integracija zaustavljen političkim igrama vladajućih stranaka.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, oštro je reagovao, naglasivši da je stanje alarmantno i da građani više ne mogu trpjeti posljedice ovakvog ponašanja vlasti.

„Današnji fijasko vladajuće koalicije na evropskom putu BiH kroz novu SNSD blokadu rada Savjeta ministara BiH je još jedan pokazatelj da izvršna vlast u BiH nema evropski kapacitet.
Jasno deklarisano i sto puta potvrđeno antievropsko lice SNSD-a, ali i veoma čudno, nelogično ponašanje HDZ-a tokom cijele godine, dodatno isključuje Savjet ministara BiH iz procesa zakonskog i kadrovskog ispunjavanja evropskih uslova. Zato nema napretka, zastoj je evidentan, gubimo sredstva iz Plana rasta, reforme su na klimavim nogama, korupcija uzima danak, trpe ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, gdje su, zbog neodgovorne SNSD vlasti, milijarde maraka blokiranih infrastrukturnih projekata iz EU fondova.“

Borenović dodaje da se u ovom trenutku postavlja pitanje da li će uopšte biti dovoljno političke volje da se situacija popravi u zakonodavnoj vlasti.

„Vidjećemo da li će biti dovoljno političke mudrosti, spremnosti i odgovornosti da Parlamentarna skupština BiH, posebno Predstavnički dom, ponovo spašavaju evropsku perspektivu ove zemlje kroz usvajanje dva evropska zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što i jeste definisana parlamentarna uloga.“

Istovremeno, on ističe apsurd da Savjet ministara, uprkos blokadama i neispunjavanju ključnih evropskih obaveza, nastavlja da funkcioniše u komforu najvećeg budžeta do sada.

„Ali zato ‘krnji’ Savjet ministara BiH zna ‘uživati’ u svojim privilegijama i trošenju rekordnog budžeta od 1,5 milijardi KM.“

Prema riječima opozicije, BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti, dok ključne reforme stoje, a evropski put sve više zavisi od parlamenta, a sve manje od izvršne vlasti koja bi trebalo da ga nosi.

Nastavi čitati

Aktuelno