Connect with us

Politika

VLADA DIŽE MINIMALAC ekonomisti upozorili na posljedice

Kao što se i očekivalo, na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske nije postignut dogovor o iznosu najniže plate za ovu godinu i konačnu odluku, kao i prethodnih nekoliko puta, donijeće Vlada Republike Srpske.

Prijedlog poslovne zajednice u Republici Srpskoj je da najniža plata u ovoj godini bude 673 KM, jer tako pokazuju ekonomski parametri, istovremeno naglašavajući da plata nije administrativna već ekonomska mjera, te da se minimalna zarada radnika ne može određivati potezom pera.

S druge strane, zahtjev Saveza sindikata Republike Srpske je da minimalna plata bude 800 KM, što bi po mišljenju nekih ekonomista moglo ugroziti brojna radna mjesta u Republici Srpskoj.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, rekao je da neke branše ne mogu podnijeti povećanje minimalne cijene rada, jer bi to dovelo do gašenja pojedinih preduzeća ili većeg dijela te privredne grane, te da ako bi i došlo do nametanja minimalca, tim branšama treba pomoći kroz dodatna poreska rasterećenja ili slične mjere.

“Prilikom donošenja odluka o nametanju iznosa minimalnih plata treba uzeti u obzir da različite privredne grane imaju i različit nivo marži i uopšte mogućnosti takozvane margine poslovanja, jer imate niskoakumulativne grane poput proizvodnje obuće, te dijelova trgovine i tako dalje, gdje je ta margina jako mala i minimalna povećanja cijene rada mogu dovesti do gašenja pojedinih privrednih subjekata ili većeg dijela te privredne grane”, rekao je Grabovac.

I Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta na Palama, nedavno je rekao da plate treba da rastu, ali da se ne može glavom kroza zid, te da su minimalne plate u odnosu na nivo razvoja u Republici Srpskoj najveće u regionu, možda i u Evropi.

“Treba dizati minimalnu platu, ali onda Vlada treba da izdvoji 100 miliona KM za podizanje tehnološkog nivoa i kao pomoć privredi. Ako minimalna plata dođe do 800 KM, a ne bude nekog drastičnog povećanja tražnje, tekstilna industrija, koja zapošljava sedam do osam hiljada ljudi, biće uhašena”, upozorio je nedavno Đogo.

Ono što za poslovnu zajednicu u Republici Srpskoj predstavlja problem je i to što je bruto minimalac u Republici Srpskoj veći nego u Federaciji BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, pa čak i u Bugarskoj, koja je već 15 godina članica Evropske unije. U Republici Srpskoj, najniža bruto plata, u odnosu na Federaciju BiH, veća je za čak 156,4 KM, u odnosu na Srbiju za 31 KM, dok je u odnosu na Sjevernu Makedoniju veća za 85 KM, a u odnosu na Bugarsku 21 KM.

Što se tiče juče održane sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, njoj su prisustvovali Siniša Karan, v.d. ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Zora Vidović, ministar finansija, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, te predstavnici Unije poslodavaca Republike Srpske.

Dejan Mijić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je da su sindikat i poslodavci iznijeli svoje prijedloge sa obrazloženjima i da je bilo razgovora, ali da su svi ostali pri svojim prijedlozima.

“Nakon što Vlada analizira pokazatelje, donijeće i konačnu odluku”, kazao je Mijić, naglašavajući da je prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata iznosi 673 KM.

S druge strane, Mišićeva kaže da je 800 KM najniži iznos minimalne plate koji bi bio prihvatljiv za Savez sindikata, ističući da se najniža plata isplaćuje za 70.000 radnika.

“Nažalost, nismo imali podršku poslodavaca, a ni predstavnici Vlade nisu imali svoj stav. Oni kažu da će to reći kasnije, odnosno da će na sjednici Vlade donijeti odluku o iznosu najniže plate”, rekla je Mišićeva.

Politika

BASARA “Hapšenje profesora PEDOFILA iz Laktaša otkriva TRULEŽ SISTEMA koji godinama pušta ovakve ljude među našu djecu”

U Laktašima je uhapšen profesor srednje škole koji je, prema dostupnim informacijama, godinama zlostavljao djevojčicu preko društvenih mreža, ali i uživo. Ovaj slučaj izazvao je šok u javnosti, posebno zbog činjenice da je isti čovjek redovno prisustvovao skupovima SNSD-a u Banjaluci, gdje je bio vidljiva i dobrodošla figura.

Adriana Basara, član PSS, oštro je reagovala na ovu temu, postavljajući pitanje odgovornosti institucija, ali i organizatora političkih okupljanja na kojima je profesor bio prisutan.

„U Laktašima je uhapšen profesor srednje škole koji je godinama zlostavljao djevojčicu preko društvenih mreža i uživo! Dok je to radio, isti taj čovjek je bio redovan gost i vidljiva figura na skupovima SNSD-a u Banjaluci. Slikao se, aplauzirao, bio dio ‘porodice’ koja nam svaki dan priča o ‘tradicionalnim vrijednostima’“, poručila je Basara.

Ona ističe da je ovo pitanje koje posebno zabrinjava roditelje, nastavnike i čitavu zajednicu.

„Pitanje za sve nas, a posebno za one koji ga tamo dovode i tolerišu – ko je provjeravao koga puštate među nas i među našu djecu? Kako je uopšte moguće da takva osoba godinama prolazi sve filtere – od pedagoških fakulteta, preko komisija za prijem u radni odnos, do periodičnih zdravstvenih pregleda i ‘provjera podobnosti’? Kako to da niko ništa nije primijetio? Ni kolege, ni roditelji, ni direktori, ni inspekcije? Ili je neko i primijetio – pa zaćutao?“ navodi ona.

Basara naglašava da ovaj slučaj prevazilazi pojedinačnu krivicu i otvara veliko pitanje stanja u društvu i institucijama.

„Ovo nije samo priča o jednom monstrumu. Ovo je priča o sistemu koji je toliko truo da neko takav može mirno da predaje đacima, da se slika na javnim događajima sa javnim i uglednim ličnostima. Dok se mnogi bave samo trivijalnim političkim prepucavanjima, naša djeca su ostala nezaštićena ispod radara. I to je poraz cijelog društva!“, zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

PREKRETNICA: Hoće li SDS birati predsjednika ili će Radulović ostati u v.d. mandatu?

Izborni rezultat Branka Blanuše i iščekivanje šta će Centralna izborna komisija (CIK) BiH odlučiti na žalbe SDS-a o, kako tvrde, brojnim malverzacijama na prijevremenim biralištima, drže na okupu najveću opozicionu stranku u Republici Srpskoj, ali kad se taj posao okonča, pred SDS-om je još važniji, a to je izbor novog predsjednika stranke, jer je aktuelni Jovica Radulović u v.d. mandatu već mjesecima.

Ipak, sudeći po porukama iz SDS-a, izbor novog predsjednika mogao bi da bude vrlo škakljiva tema, jer su jedni uvjerenja da nema potrebe da se bira novo rukovodstvo, dok drugi zastupaju stav da unutarstranački izbori treba da budu raspisani što prije.

U ovom momentu znaju se dvije stvari.

Jedna je da se apsolutno ne nazire da li će i kada biti raspisani unutarstranački izbori za predsjednika SDS-a, a druga je da, ukoliko izbori i budu raspisani, Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, na nedavno održanim prijevremenim izborima, ne želi da se njegovo ime uzima u obzir kao jednog od potencijalnih kandidata.

Blanuša: Ne razmišljam o kandidaturi
Naime, odgovarajući na pitanje “Nezavisnih novina” da li će se kandidovati za predsjednika SDS-a, Blanuša je odgovorio odrično.

“Lično ne razmišljam o kandidaturi za predsjednika SDS-a, pošto mislim da tu ima drugih kandidata koji su više uključeni u politiku same stranke. Mogu slobodno reći da ja neću biti jedan od kandidata”, poručio je Blanuša.

Raspisivanje unutarstranačkih izbora, Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva SDS-a, prokomentarisala je riječima da “SDS funkcioniše”.

“I to je pokazao ovaj izborni rezultat. Mjesecima slušam kako je SDS obezglavljen, da nema rukovodstvo. Imamo i Predsjedništvo, imamo i v.d. predsjednika koji po Statutu obavlja sve obaveze predsjednika i koji je sjajno odradio ovaj posao. Hoćemo li uopšte ići u unutarstranačke izbore ili ćemo nastaviti na ovaj način, da gospodin Radulović vodi do 2026 – bogami ne vidim zašto bismo mijenjali nekog ko je uradio ovakav posao, koji je napravio logističke uslove da profesor Blanuša ostvari ovaj sjajan rezultat”, kazala je Pandurevićeva.

Naglašava da sada nije vrijeme da se iko bavi SDS-om, već isključivo prijevremenim izborima.

“O svemu što nas čeka i slično ćemo odlučiti. Ne želimo da se sada bavimo SDS-om, već time da profesoru Blanuši obezbijedimo ono što mu je dao narod”, dodala je Pandurevićeva.

Ipak, ove stavove ne dijele svi u Predsjedništvu najveće opozicione stranke.

Milićević: Ići što prije u unutarstranačke izbore
Đorđe Milićević, član tog tijela i aktuelni načelnik Šamca, na prvom mjestu takođe poručuje da se moraju utvrditi sve izborne nepravilnosti i ispraviti nepravda prema Branku Blanuši, čiji rezultat na izborima ocjenjuje kao izuzetno dobar. Međutim, kada se to završi, Milićević smatra da SDS što prije mora raspisati unutarstranačke izbore.

“Građani su jasno rekli da žele promjene u Srpskoj, a SDS mora izgraditi infrastrukturu da im to omogući. Gospodin Radulović je v.d. predsjednika SDS-a i s aspekta pozicije koja je privremena, on radi odličan posao. Ali, privremene pozicije SDS ne prepoznaje u dugoročnom periodu, što znači da SDS, a to sam rekao u avgustu i kažem i danas, mora u što hitnijem roku sazvati sjednicu Glavnog odbora i raspisati izbore za predsjednika SDS-a. Na toj sjednici GO moraju se naći analiza izbornih rezultata, a druga tačka treba da bude hitno raspisivanje unutarstranačkih izbora za predsjednika”, kaže Milićević za “Nezavisne”.

Komentar na cjelokupnu situaciju pokušali smo dobiti i od Jovice Radulovića, v.d. predsjednika SDS-a, ali nije odgovorio na naš poziv.

Momić: Svi osim Blanuše žele na čelo SDS-a
Darko Momić, novinar, navodi da je najveća želja svakog člana SDS-a, ali sa izuzetkom Branka Blanuše, da bude predsjednik SDS-a.

“Aktuelnom v.d. rukovodstvu je uspjelo da tu želju malo potisne, ali naprosto nije prirodno da stranka bez predsjednika ide u izbore. Međutim, trenutno stanje unutar SDS-a je takvo da bi demokratski izbori koji su svojstveni samo ovoj stranci, neminovno doveli da podjele, jer se ne nazire čovjek oko koga bi se okupile sve unutarstranačke struje”, kaže Momić.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi u SDS-u uspjeli da prevaziđu razlike, imali bi kapacitet da 2026. od ostatka opozicije traže podršku za svoje kandidate za obje inokosne funkcije.

“A ako ne uspiju, onda će biti ranjiviji i podložni kompromisu koji bi značio prihvatanje drugih opozicionih kandidata za predsjednika ili srpskog člana Predsjedništva BiH. U svakom slučaju, treba sačekati okončanje ovog izbornog ciklusa, jer eventualno ponavljanje izbora u Doboju, Zvorniku ili Laktašima, moglo bi izazvati političke potrese koji će u drugi plan baciti pitanje unutarstranačkih izbora u najstarijoj stranci u Republici Srpskoj”, rekao je Momić za “Nezavisne novine”.

Radulović v.d. predsjednika SDS-a od jula 2025.
Podsjetimo, Jovica Radulović, imenovan je za vršioca dužnosti predsjednika SDS-a nakon što je Milan Miličević podnio neopozivu ostavku 13. jula ove godine.

Iako je od tada više puta navedeno da će unutarstranački izbori biti raspisani i održani prije prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, Glavni odbor SDS-a je 7. septembra odlučio da to odgodi nakon 23. novembra.

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ PORUČIO ELEKU “Nedopustivo je prijetiti radnicima i privrednicima zbog računa u banci” (VIDEO)

Član predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Dragan Milanović reagovao je na, kako navodi, potpuno neprihvatljive pritiske koji se vrše na radnike i privrednike zbog odnosa pojedinih institucija prema jednoj banci.

Prema njegovim riječima, prijetnje radnicimaod strane Nedjeljka Eleka  da neće primiti platu ukoliko ne zatvore račun u banci koja, iz njima nejasnih razloga, ima problem sa OC Jahorina predstavljaju grubo kršenje radničkih prava.

„Slušam par puta i ne vjerujem. Prijetiti radnicima da neće primiti platu ako ne zatvore račun u banci koja iz ko zna kojih razloga ima problem sa OC Jahorina je nedopustivo. Radnik pravo na platu ostvaruje iz radnog odnosa i niko, pa ni poslodavac, nema pravo da naredi u kojoj banci će imati otvoren račun, a još manje da obustavi isplatu ličnog dohotka. Šta ako neko od zaposlenih ima stambeni kredit u toj banci?“ poručio je Milanović.

On navodi da su slične prijetnje upućene i hotelijerima, kojima se sugeriše da neće moći koristiti usluge Olimpijskog centra ukoliko imaju poslovne aranžmane sa spornom bankom.

„Takođe, prijetiti hotelijerima da neće moći koristiti usluge OC Jahorina je strašno. Možda ti privrednici takođe imaju kredit ili koriste neke od usluga kao što su garancije, overdraft i slično kod banke koja nije po volji gospodina Eleka. Treba li uništiti te hotelijere? Oni nemaju Vladu da im preuzme dugove kad dođu u problem, kao što je preuzela Olimpijskom centru“, naglasio je on.

 

Nastavi čitati

Aktuelno