Connect with us

Politika

VLADA DIŽE MINIMALAC ekonomisti upozorili na posljedice

Kao što se i očekivalo, na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske nije postignut dogovor o iznosu najniže plate za ovu godinu i konačnu odluku, kao i prethodnih nekoliko puta, donijeće Vlada Republike Srpske.

Prijedlog poslovne zajednice u Republici Srpskoj je da najniža plata u ovoj godini bude 673 KM, jer tako pokazuju ekonomski parametri, istovremeno naglašavajući da plata nije administrativna već ekonomska mjera, te da se minimalna zarada radnika ne može određivati potezom pera.

S druge strane, zahtjev Saveza sindikata Republike Srpske je da minimalna plata bude 800 KM, što bi po mišljenju nekih ekonomista moglo ugroziti brojna radna mjesta u Republici Srpskoj.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, rekao je da neke branše ne mogu podnijeti povećanje minimalne cijene rada, jer bi to dovelo do gašenja pojedinih preduzeća ili većeg dijela te privredne grane, te da ako bi i došlo do nametanja minimalca, tim branšama treba pomoći kroz dodatna poreska rasterećenja ili slične mjere.

“Prilikom donošenja odluka o nametanju iznosa minimalnih plata treba uzeti u obzir da različite privredne grane imaju i različit nivo marži i uopšte mogućnosti takozvane margine poslovanja, jer imate niskoakumulativne grane poput proizvodnje obuće, te dijelova trgovine i tako dalje, gdje je ta margina jako mala i minimalna povećanja cijene rada mogu dovesti do gašenja pojedinih privrednih subjekata ili većeg dijela te privredne grane”, rekao je Grabovac.

I Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta na Palama, nedavno je rekao da plate treba da rastu, ali da se ne može glavom kroza zid, te da su minimalne plate u odnosu na nivo razvoja u Republici Srpskoj najveće u regionu, možda i u Evropi.

“Treba dizati minimalnu platu, ali onda Vlada treba da izdvoji 100 miliona KM za podizanje tehnološkog nivoa i kao pomoć privredi. Ako minimalna plata dođe do 800 KM, a ne bude nekog drastičnog povećanja tražnje, tekstilna industrija, koja zapošljava sedam do osam hiljada ljudi, biće uhašena”, upozorio je nedavno Đogo.

Ono što za poslovnu zajednicu u Republici Srpskoj predstavlja problem je i to što je bruto minimalac u Republici Srpskoj veći nego u Federaciji BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, pa čak i u Bugarskoj, koja je već 15 godina članica Evropske unije. U Republici Srpskoj, najniža bruto plata, u odnosu na Federaciju BiH, veća je za čak 156,4 KM, u odnosu na Srbiju za 31 KM, dok je u odnosu na Sjevernu Makedoniju veća za 85 KM, a u odnosu na Bugarsku 21 KM.

Što se tiče juče održane sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, njoj su prisustvovali Siniša Karan, v.d. ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Zora Vidović, ministar finansija, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, te predstavnici Unije poslodavaca Republike Srpske.

Dejan Mijić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je da su sindikat i poslodavci iznijeli svoje prijedloge sa obrazloženjima i da je bilo razgovora, ali da su svi ostali pri svojim prijedlozima.

“Nakon što Vlada analizira pokazatelje, donijeće i konačnu odluku”, kazao je Mijić, naglašavajući da je prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata iznosi 673 KM.

S druge strane, Mišićeva kaže da je 800 KM najniži iznos minimalne plate koji bi bio prihvatljiv za Savez sindikata, ističući da se najniža plata isplaćuje za 70.000 radnika.

“Nažalost, nismo imali podršku poslodavaca, a ni predstavnici Vlade nisu imali svoj stav. Oni kažu da će to reći kasnije, odnosno da će na sjednici Vlade donijeti odluku o iznosu najniže plate”, rekla je Mišićeva.

Related Topics:

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Politika

PRIJE IZBORA ‘NEMA POSKUPLJENJA’, SAD VEĆ MORA! Minić: Đokić i Petrović ne odustaju od skuplje struje

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je danas, 5. decembra, da Srpska mora imati najpovoljniju cijenu struje u regionu, iako Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” smatraju da cijena mora biti povećana.

On je istakao da su njih dvojica ostali pri stavu da mora doći do nekog poskupljenja struje, pa će se vidjeti šta dalje.

Mrežarina
“Kada je riječ o mrežarini, obaviješten sam da je Republika Srpska u nepovoljnijem položaju u odnosu na Federaciju BiH, jer se ovo pitanje uređuje na nivou BiH”, istakao je Minić.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije objavile, Đokić je rekao da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Politika

SAVIĆ: Blanuša treba na čelo SDS-a

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Obo je za BN izjavio visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Lopara Rado Savić.

On ističe da Blanuša treba da bude most koji će ujediniti podijeljeni SDS.

„Ako ga želi narod, treba ga i stranka. Izbor Branka Blanuše za predsjednika stranke bio bi ključni korak ka stabilizaciji SDS-a. On ne bi trebalo da se dvoumi, već da sa političkim kapitalom i velikim brojem osvojenih glasova preuzme ulogu lidera koji će stranku ujediniti i izvesti je jedinstvenu na izbore 2026, kako bi se donijele prijeko potrebne promjene narodu i Republici Srpskoj“, kazao je Savić.

On dodaje da je u ovom trenutku teško pronaći podjednako jaku i prihvatljivu ličnost koja bi mogla objediniti stranku, te da bi tijesna pobjeda bilo koje struje dodatno narušila odnose i ojačala podjele.

„Svima je jasno da u SDS-u danas postoje dvije snažne frakcije koje su iskreno podržale Blanušu u predsjedničkim izborima. Upravo zato obje frakcije mogu i treba da ga podrže i u unutarstranačkom procesu“, dodao je Savić.

On naglašava da, kako god da se završi ponovno brojanje glasova, Blanuša ima snažan rejting i podršku.

„Upravo zato treba ponovo da bude kandidat SDS-a za 2026. godinu. Ukoliko ostane po strani, postoji opasnost da se energija i entuzijazam naroda rasprše, što bi moglo otvoriti vrata propalom režimu da se održi“, kaže Savić.

Savić poziva Glavni odbor SDS-a da se što prije sastane i jedinstveno predloži Blanušu Skupštini za predsjednika stranke, kao što je to urađeno i prilikom njegove kandidature za prijevremene izbore.

On ističe da ljudi u stranci imaju kapacitet da istovremeno prate proces prebrojavanja glasova i dovrše unutrašnje izbore, a da kampanja za 2026. godinu uveliko traje i da nema više vremena za gubljenje.

Nastavi čitati

Aktuelno