Connect with us

Društvo

VLADA SRPSKE ODOBRILA POLA MILIONA! Za sanaciju štete od rasta vodostaja

Iz Fonda solidarnosti odobreno je danas 500.000 KM za sanaciju štete usljed rasta vodostaja, od toga 200.000 za Prijedor, 100.000 Kozarskoj Dubici i 100.000 Novom Gradu, potvrđeno je iz Vlade Republike Srpske.
Za sanaciju kanala Vlada je odobrila 750.000 preduzeću “Vode Srpske”.

Za Sabornu crkvu Svete Trojice u Mostaru, koja je nedavno opljačkana i devastirana, odobreno je 100.000 KM.

Društvo

PREKO 10.000 SAOBRAĆAJNIH NEZGODA U SRPSKOJ: Do sada više stradalih nego za prošlu čitavu godinu

Na putevima Republike Srpske u odnosu na prošlu godinu imamo više saobraćajnih nesreća i više poginulih lica. Do sada smo imali 10.000 saobraćajnih nezgoda, rekao je za RTRS Petar Praštalo, viši asistent Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

– Svi ti podaci su nam motiv da nastavimo s aktivnostima i represivnim mjerama kako bismo ovu statistiku sveli na minimum – kaže Praštalo.

Praštalo ističe da su najčešće greške za saobraćajne nezgode neprilagođena brzina, nepropisno odstojanje kao i korišćenje mobilnih telefona.

– Poveznica za odstojanje jeste korištenje mobilnih tlelefona. Svake godine sve više među vozačima jeste upotreba mobilnih telefona – ističe Praštalo.

Dodaje da se zakon mora mijenjati i dopuniti, te da pojedini članovi i zakonske odredbe nisu adekvatne za prekršaje koje vozači učine.

Praštalo je i apelovao na vozače da prate stanje na kolovoza te da brzinu prilagode uslovima na kolovozu.

– Klizavi kolovozi su jedan od uzroka saobraćajnih nesreća u Republici Srpskoj – rekao je Praštalo.

Goran Bošnjak iz republičke Agencije za saobraćaj kaže da su negativne crne statistike u Republici Srpskoj.

– Moraju se pojačati kontrole u saobraćaju. Takođe i uvoditi represivnije mjere – kaže Bošnjak.

Nastavi čitati

Društvo

BUDŽETI U BIH “ŽIVE” OD DOPRINOSA, a penzije i zdravstvo zapeli na minimalcu

Budžeti Republike Srpske i Federacije BiH velikom većinom se popunjavaju iz doprinosa, pokazuju zvanični podaci poreskih uprava oba entiteta.

U saopštenju Poreske uprave FBiH piše da su poreski obveznici Federacije BiH u periodu januar-oktobar 2025. godine uplatili 7.303.193.463 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 739.681.377 KM, ili za 11,27%.

Od ovog iznosa doprinosi su učestvovali sa više od pet milijardi KM, tačnije 5.063.578.074 KM.

Ovo znači da je više od dvije trećine ukupno prikupljenih sredstava koje je prikupila Poreska uprava FBiH došlo od doprinosa za PIO, doprinosa za zdravstveno osiguranje te doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, za devet mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupljeno je 3,261 milijarda KM, što je za 235,2 miliona KM ili osam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

“Najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su za tri kvartala ove godine već premašili dvije milijarde maraka, odnosno naplaćeno je za 181,4 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine”, stoji u saopštenju.

Ističe se da je po osnovu doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje u prvih devet mjeseci prikupljeno po 10 procenata više prihoda, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja i Fond dječje zaštite prikupljeno po devet procenata više.

“S obzirom na to da se vrlo velika sredstva prikupljaju i iz drugih izvora – indirektnih poreza (PDV, carine, akcize), direktnih poreza (na prihode i dobit) i drugih dažbina, jasno je da ovoliki udio prihoda od doprinosa pokazuje neracionalno trošenje i pogrešnu poresku politiku”, smatra ekonomista Igor Gavran.

On za “Nezavisne novine” kaže da previsoki doprinosi, odnosno naknade po osnovu rada, znače i visoku cijenu rada, nekonkurentnost i relativno niske neto plate, što dugoročno vodi ka nižim prihodima, jer destimuliše zaposlenost i ekonomski razvoj.

“Posebno veliki problem je što se sredstva od doprinosa neracionalno i neefikasno troše, pa bez obzira na visoke prihode, imamo niske penzije, loše zdravstvene usluge i socijalni sistem”, dodao je Gavran.

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da je ovo praksa već decenijama.

“Prihvatili smo i nismo reformisali fiskalni sistem i isti u značajnom dijelu zavisi od doprinosa. Razumijevajući da dolazi do pada broja zaposlenih, konkretno u FBiH, ali i strukturalnih kriza, na tržištu rada u BiH zbog odlaska radno sposobnog stanovništva, nedostatka radne snage, nedovoljnog dolaska strane radne snage, kladiti se samo na doprinose je relativno riskantno u današnjim ekonomskim okolnostima”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, vjerovatno će se morati reformisati ovaj sistem u pravcu da se više oslanjamo na indirektne poreze, a manje na doprinose.

“Generalno, sistem doprinosa i međugeneracijske solidarnosti trebao bi prije svega da se omogući da se vrši socijalni transfer od onih koji trenutno doprinose onima koji su ranije doprinosili, a ne da se na bazi navedenog indirektno finansira državni aparat, odnosno država”, zaključio je Čavalić.

Nastavi čitati

Društvo

INICIJATIVA ZA SMANJENJE AKCIZA: Pad cijena goriva vodio bi manjoj inflaciji

Milko Grmuša, pravnik iz Banjaluke, najavio je da će u narednim danima podnijeti inicijativu Parlamentarnoj skupštini BiH za izmjene Zakona o akcizama u BiH, kojima bi se smanjile akcize na naftne derivate.

Smatra da bi taj potez doveo do momentalnog pojeftinjenja goriva, smanjenja inflacije i poboljšanja životnog standarda građana.

“Po logici, kada god gorivo poskupi, dođe do skoka cijena svih ostalih proizvoda”, kazao je Grmuša i istakao da, kad dođe do nižih cijena goriva, trebalo bi da budu niže cijene i ostalih proizvoda.

“Svaki ekonomista zna da bi to smanjilo inflaciju, došlo bi sigurno do smanjenja prihoda u budžetu, ali smanjenje inflacije, te ono što mi kao građani zaradimo bi dobilo na dodatnoj snazi”, ističe Grmuša.

Kako je rekao, kad god dođe do rasta minimalne plate, taj iznos pojede inflacija.

Ističe da će u ovoj inicijativi tražiti i podizanje akciza za visko luksuznu robu.

Pojasnio je da, umjesto što se u Parlamentarnoj skupštini BiH svađaju i galame u prazno, svi parlamentarni subjekti imaju šansu da odmah ozbiljno olakšaju život ljudima.

“Usvajanje ove inicijative omogućuje i smanjenje cijena druge robe i usluga koje zavise od cijene goriva”, kazao je Grmuša.

Kako je istakao, bolji poklon za kraj godine od ove zemlje naši ljudi nisu dobili još od proglašenja kraja rata i pucanja.

“Zato apelujem na donosioce odluka samo da podignu ruke, sve drugo ću im sam napisati”, kazao je Grmuša.

Naime, prema podacima koji se nalaze na zvaničnoj stranici Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), po litru goriva koje se proda na tržištu u BiH trenutno se plaća akciza u zavisnosti od vrste naftnog derivata, u iznosu od 0,30 do 0,45 KM po.

Pored te akcize, naplaćuju se i dvije vrste putarina.

Prva putarina naplaćuje se za održavanje puteva u iznosu od 0,15 KM po litru derivata, a druga putarina se naplaćuje za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva u iznosu od 0,25 KM po litru derivata.

Podsjećanja radi, u 2018. godini izmjenjen je Zakon o akcizama, a među najvećim zagovornicima izmjene tog zakona bio je Lars Gunar Vigemark, tadašnji šef Delegacije EU u BiH. Zajedno sa domaćim političarima, Vigemark je tada obećao intenzivniju gradnju auto-puteva u Bosni i Hercegovini, što se, naravno, nije desilo.

Ekonomista Igor Gavran, komentarišući ranije za “Nezavisne novine” rekao je da je, nažalost, jedini nesporan i trenutan efekat svih akciza viša cijena goriva, viši troškovi poslovanja i života, više cijene brojnih drugih proizvoda i usluga i posljedično negativni efekti na ekonomiju.

“Pozitivni efekti su minimalni i opravdano se zapitati gdje su uopšte sva ta sredstva utrošena, ako već vidimo da se izgradnja auto-puteva odvija beskonačno sporo i neefikasno, a da se uglavnom finansira iz kredita. Logično je bilo da, ako država odluči graditi put iz kredita, onda barem akcize drži na nižem nivou i time ostvari brojne pozitivne efekte na ekonomiju zbog niže cijene goriva. To bi opet olakšalo vraćanje tih kredita u budućnosti. Ili da odabere model koncesija, gdje nema ni duga ni potrebe za visokim akcizama. Visoke akcize su jedino smislene ako se iz tih sredstava primarno grade putevi, što kod nas nije slučaj”, naveo je ranije Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno