Politika

VLADA SRPSKE: Uzrok političke krize u BiH je NAPAD ŠMITA na ustavni poredak

BiH se nalazi u dubokoj političkoj krizi zbog nezakonitih i nepromišljenih postupaka penzionisanog njemačkog birokrate po imenu Kristijan Šmit, koji protivpravno prisvaja diktatorska ovlašćenja nad BiH, navodi se u 33. izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

“Kruna njegovog samovoljnog djelovanja jeste pokušaj rušenja i hapšenja demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na osnovu takozvanog krivičnog “zakona” koji je lično donio svojom odlukom. Šmitovi postupci su opasni, provokativni, destabilišući i potpuno nepotrebni”, naglašava se u Izvještaju.

U ovom dokumentu se ističe da je riječ je o šokantnom napadu na demokratiju u BiH i ciničnom odbacivanju vladavine prava.

Dodaje se da Šmitovo nezakonito prisvajanje vlasti predstavlja očigledno kršenje principa sadržanih u Povelji UN i da bi svaka država članica, koja drži do demokratije i vladavine prava, trebalo da bude zaprepaštena i zgrožena njegovim postupcima.

“Dozvoliti mu da nastavi svoju pogubnu vladavinu u BiH bio bi skandal bez presedana”, poručeno je u drugom dijelu Izvještaja, koji je usvojila Vlada Republike Srpske.

Podsjeća se da Savjet bezbjednosti UN nikada nije odobrio imenovanje Šmita za visokog predstavnika, što je nužan uslov prema odredbama Dejtonskog sporazuma, te da je nevjerovatno da tvrdi da kao visoki predstavnik ima ovlašćenje da svoju volju pretoči u zakon, bez saglasnosti strana potpisnica Aneksa 10. i ikakve kontrole bilo kog drugog organa, bilo u ili van BiH.

“Šmita je BiH nametnula mala, neformalna i samoproglašena grupa zemalja, poznata kao Upravni odbor takozvanog Savjeta za implementaciju mira, koja nema nikakva pravna ovlašćenja. Ali čak i da Šmit jeste legitiman visoki predstavnik, apsolutno ništa u Dejtonskom sporazumu niti u bilo kom drugom izvoru prava ne daje mu ovlašćenje da nameće zakone ili donosi obavezujuće odluke”, konstatuje se u Izvještaju.

Dodaje se da Šmitova uzurpacija zakonodavne vlasti predstavlja negiranje suvereniteta BiH kao članice UN, njenog demokratskog ustavnog poretka i temeljnih principa vladavine prava.

Republika Srpska upozorava da je Šmit namjerno i više puta podrio Ustav BiH izdavši provokativne naloge koje proglašava “zakonima” obavezujućim za građane BiH.

Najdrastičniji i najnesmotreniji njegov represivni čin je lažni “zakon” koji je nametnuo u julu 2023. godine, a kojim se propisuju zatvorske kazne za zvaničnike koji odbiju da njegove nezakonite odluke priznaju kao da su ih usvojila demokratski izabrana zakonodavna tijela BiH.

Očigledna meta toga, dodaje se, bio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji, kao i Narodna skupština i ostali lideri Srpske, uporno odbija da prizna Šmitovo navodno pravo da vlada BiH kao apsolutni despot.

Podsjeća se da je, kao prirodan odgovor na Šmitove protivpravne i neustavne pokušaje da upravlja BiH odlukama, Narodna skupština Republike Srpske u junu 2023. usvojila zakon kojim se obustavlja objavljivanje takvih nezakonitih odluka u Službenom glasniku Republike Srpske.

“Kad ga je predsjednik Dodik formalno proglasio, kako ga na to obavezuje Ustav Republike Srpske, Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv njega i to na osnovu Šmitovog diktatorskog i neustavnog edikta. Predsjednik Dodik je potom podvrgnut montiranom procesu kojim je predsjedavao sudija koji u vrijeme rata bio vojni sudija iz redova bošnjačke armije”, navodi se u Izvještaju.

U ovom dokumentu se dodaje da Dodik nije optužen za kršenje demokratski usvojenog krivičnog zakona, nego za nepoštovanje samovolje nekakvog njemačkog birokrate, te da je suđenje bilo bukvalno izvan okvira prava, s obzirom da se temeljilo na navodnom kršenju fiktivnog “zakona” koji nikada nije usvojen ni u jednom domu Parlamentarne skupštine BiH.

“Uprkos tome, Sud i Tužilaštvo BiH, pod pritiskom Šmita i određenih stranih ambasada, postupali su kao da je taj izmišljeni krivični “zakon” uredno donesen u skladu sa Ustavom BiH. Nakon okončanja formalnog postupka, sudija je proglasio predsjednika Dodika krivim za kršenje Šmitovog protivpravnog dekreta i osudio ga na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija”, dodaje se u Izvještaju.

Ističe se da Šmitov pokušaj svrgavanja Dodika posredstvom nezakonite i neustavne odluke predstavlja težak nasrtaj na vladavinu prava i demokratiju u BiH, a njegov pokušaj da Dodika pošalje u zatvor i poništi slobodne i fer izbore za funkciju predsjednika u Republici Srpskoj predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava, standarda EU, Dejtonskog sporazuma i vrijednosti koje zapadne zemlje tvrde da zastupaju.

U Izvještaju se naglašava da je jasno da Šmit pokušava da smijeni Dodika, ali da nikada neće moći da smijeni narod Republike Srpske koji u velikoj većini podržava njegovu odbranu Dejtonskog sporazuma i odbacivanje Šmitovih diktatorskih postupaka.

“Upravo je pokušaj njegovog nasilnog uklanjanja dodatno ujedinio građane Republike Srpske u otporu Šmitovoj nezakonitoj i destabilišućoj diktaturi”, poručuje se u Izvještaju.

U ovom dokumentu se napominje da je nakon izricanja presude protiv predsjednika Srpske, Sud BiH izdao nalog za njegovo i hapšenje predsjednika Vlade i Narodne skupštine Srpske Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, te da je čak uputio i zahtjev Interpolu za izdavanje međunarodne potjernice, što je Interpol, u skladu sa svojim pravilima koja zabranjuju djelovanje političke prirode, opravdano odbio.

“Pojedini bošnjački političari zatražili su i od misije EUFOR da pomogne u hapšenju predsjednika Dodika, ali je EU, slijedeći logiku Interpola i prepoznajući političku prirodu naloga za hapšenje, ovaj zahtjev mudro odbila”, navodi se u Izvještaju.

Podsjeća se i da je Agencija za istrage i zaštitu BiH 23. aprila pokušala neuspješno da uhapsi Dodika u Istočnom Sarajevu.

“Bilo kakvi dalji pokušaji hapšenja predsjednika Dodika ili drugih zvaničnika iz Republike Srpske bio bi opasan potez koji bi samo dodatno produbio krizu u BiH i tako ugrozio njenu budućnost”, zaključuje se u drugom dijelu Izvještaja.

Savjet bezbjednosti UN održaće polugodišnju debatu o situaciji u BiH u utorak, 6. maja, u 16.00 časova u Njujorku, saopšteno je na zvaničnoj stranici Savjeta.

Politika

VJEROVALI ILI NE! IRB traži banke koje ne peru novac

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske traži nove banke koje bi uključila u svoju posredničku mrežu i preko kojih bi plasirala svoje kredite.

Posrednici mogu biti komercijalne banke i mikrokreditna društva koji imaju važeću dozvolu za rad i posluju na teritoriji Republike Srpske.

Od njih se traži da nisu u stečaju ili likvidaciji, da nisu osuđeni za organizovani kriminal, korupciju, prevaru ili pranje novca, da izmiruju obaveze prema penzijskom i zdravstvenom osiguranju i da redovno plaćaju poreze.

„Ugovori će biti zaključeni sa svim finansijskim posrednicima koji na ovaj poziv dostave ponudu i koji ispune navedene uslove kvalifikacije“, navodi se u pozivu.

Ponude u koverti se mogu slati u narednih 30 dana, a zaključivanje ugovora odmah po prijemu svake pojedinačne ponude i utvrđivanja kvalifikovanosti posrednika.

Inače, IRB svoje plasmane plasira preko devet banaka i četiri mikrokreditna društva.

Odluku je donijela Uprava IRB-a na čelu sa novim direktorom Borisom Kneževićem na sjednici održanoj početkom ove sedmice.
Capital

Nastavi čitati

Politika

OGLASIO SE I BOSIĆ “Produbljivanje krize zavisi SAMO OD DODIKA”

Mladen Bosić (SDS), poslanik u Parlamentarnoj skupštine BiH, komentarisao je aktuelnu situaciju u Republici Srpskoj i istakao da će produbljivanje krize zavisiti od Milorada Dodika.

– Republika Srpska je trenutno de jure bez predsjednika, a de facto na čelu Republike Srpske, na mjestu predsjednika, je Milorad Dodik, koji i dalje kontroliše sve institucije u Republici Srpskoj i donosi sve odluke vlasti kao što je to radio i do sada – kazao je Bosić.

U izjavi za BN, poredio je aktuelnu situaciju s onom iz 1999. godine kada je tadašnji visoki predstavnik smijenio Nikolu Poplašena s mjesta predsjednika Srpske.

– I tada je Narodna skupština donijela odluku da se ne prihvata smjena legalno izabranog predsjednika, i tada je tadašnji predsjednik rekao da ne prihvata tu odluku, ali razlika u odnosu na tadašnje vrijeme je što sada nema nekoga ko bi bio egzekutor te odluke, kao što je egzekutor tada bio Milorad Dodik koji je praktično izbacio iz kabineta Nikolu Poplašena – naveo je Bosić.

Dodao je da će produbljivanje krize zavisiti od Dodika, ali i da, kad god se dešava krizna situacija u Srpskoj, političari se pozivaju na jedinstvo.

– Međutim, pozivi zvuče veoma neiskreno. Prvo pitanje je oko čega bi se pravilo jedinstvo, da li je to oko odbrane Milorada Dodika odluke Kristijana Šmita ili je to oko pravljenja novog, boljeg koncepta za Srpsku koji bi u budućnosti trebao nešto da donese, da nas izvuče iz ove krize.

Ukoliko je to jedinstvo radi spašavanja Milorada Dodika s vrlo neizvjesnim posljedicama, ja mislim da to jedinstvo ne postoji.

Ukoliko Milorad Dodik siđe zaista s funkcije i iz politike, onda postoji mogućnost da se razgovara oko toga kako preurediti Republiku Srpsku da ona postane demokratska država i kako izvršiti pripreme za naredne izbore koji bi to obezbijedili – rekao je.

Nastavi čitati

Politika

17 MJESECI BEZ PLATE – Čavara PODNIO TUŽBU protiv Parlamenta BiH

Marinko Čavara, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, najavio je da će tužiti Parlamentarnu skupštinu BiH zbog toga što mu plata nije isplaćena već 17 mjeseci.

– Već 17 mjeseci sam bez plaće. Ustav BiH i međunarodne konvencije definiraju plaću kao temeljno ljudsko pravo, a ipak nam se to pravo uskraćuje – rekao je Čavara za Televiziju Herceg Bosne, pišu Nezavisne.

On je rekao da protiv njega nikad nije donesena nikakva pravna odluka domaćih institucija kojom bi takva mjera bila opravdana.

– Nijedna banka, nijedna institucija nije imala zakonski osnov da mi uskrati pravo na plaću, ali su to ipak učinili – rekao je Čavara.

On je rekao da će biti prisiljen da ode na sud, iako je, kako kaže, apsurdno da tuži instituciju u čijem je rukovodstvu.

– U ovoj državi su paradoksi, nažalost, svakodnevica – rekao je Čavara.

Podsjećanja radi, Čavara se našao na listi sankcionisanih od strane SAD, nakon čega je završio na OFAC-ovoj listi. Nakon toga, kao i mnogim drugima, uglavnom iz Republike Srpske, banke su mu ugasile račun i Parlamentarna skupština BiH nije imala mogućnost da mu isplati platu.

Nakon toga, u nekoliko navrata, Čavara je predložio izmjene i dopune Zakona o finansiranju institucija BiH kojim se omogućava isplata plate u gotovini. Prvi put, ove izmjene su podržane u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali su pale u Domu naroda, međutim kada je Čavara drugi put predložio iste izmjene one nisu prošle Predstavnički dom. Tada i Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma nije podržala principe izmjena Zakona o finansiranju institucija BiH.

Inače, Čavara se na listi sankcionisanih našao zbog odbijanja da od 2019. godine predloži sudije sa liste kandidata Visokog sudskog i tužilačkog savjeta na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH. Time je, kako je navedeno, blokirao funkcionisanje Savjeta za zaštitu nacionalnog interesa tog suda, koji je amandmanima na Ustav Federacije BiH iz 2002. godine stvorio visoki predstavnik u BiH.

“Svojim nedjelovanjem Čavara je držao kao taoca funkciju Savjeta, za promociju svojih i političkih interesa svoje stranke”, navedeno je tada u saopštenju Ministarstva finansija SAD.

Nezavisne

Nastavi čitati