Connect with us

Društvo

Vlast ponovo po džepu građana, STRUJA U SRPSKOJ IPAK SKUPLJA! Uprava se bahati, a direktor vozi “Teslu” od 234.000 KM

Od 1. oktobra više nema zimske (skuplje) tarife za obračun električne energije, ali su računi ipak veći i to u prosjeku za 4,5 odsto u odnosu na deseti mjesec prošle godine.

Podsjećamo, Regulatorna komisija za energetiku RS odobrila je da se potrošnja električne energije obračunava po cijenama određenim u tri praga potrošnje. Takođe, ukinuta je zimska (skuplja) i ljetnja (jeftinija) tarifa, pa su cijene jedinstvene tokom godine.

Električna energija obračunava se u tri praga potrošnje, do 500 kilovata, od 501 do 1.500 i preko 1.501 kilovat.

Za to vrijeme takođe tokom ove godine „Elektroprivreda Republike Srpske“ (ERS), na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem odlučila je da se počasti električnim vozilom od 234.000 KM, a zatražili su i da na raspolaganju imaju profesionalnog vozača Tesla automobila.

„Elektroprivreda“ je u avgustu ove godine raspisala tender za nabavku terenskog i putničkih automobila za koja planira izdvojiti gotovo 680.000 KM sa PDV-om.

Nabavka je podijeljena na četiri lota, od kojih je prvi lot za nabavku električnog automobila, drugi za tri putnička, treći za četiri putnička, te četvrti za jedno terensko vozilo.

Kada je u pitanju električno vozilo ERS je zatražio da godina proizvodnje bude 2023, da vozilo ima pogon na svim točkovima, da mjenjač bude automatski, da automobil bude metalik crne boje, te da posjeduje multifunkcionalni kožni servo upravljač podesiv po visini i dubini.

„Elektroprivreda“ zahtijeva i da automobil ima putni računar, automatski klima uređaj, kao i da vozilo bude energetske klase A plus.

Još su zatražili i upozoravajući signal za pritisak u gumama, priključak za eksterne uređaje, ali i kinematografsko iskustvo -17“ ekran osjetljiv na dodir, kao i prednja sjedišta sa ventilacijom.

Potrebna im je bila i filtracija kabine putem HEPA filtera, aktivni sistem za prigušivanje buke sa puta, modul za bežično punjenje mobilnih telefona, autopilot, ali i edukacija o vozilima na struju do 15 dana od dana isporuke vozila.

Osim toga željeli su i besplatan internet u vozilu, uživo praćenje stanja na putevima, kao i profesionalnog Tesla vozača 24 sata na usluzi do 15 dana od dana isporuke vozila.

Pored električnog vozila, „Elektroprivreda“ kupila je još tri putnička vozila od oko 246.000 KM i četiri putnička vozila za 150.000 maraka, kao i jedno terensko od oko 48.000 maraka.
Za to vrijeme građani grcaju u kreditima pokušavajući da spoje kraj sa krajem. Najveće povećanje računa, kako tvrde nadležni, imaju oni koji troše najviše, odnosno više od 1.500 kilovata. Po kalkulatoru RERS, račun za potrošenih 1.501 kilovat iznosi oko 242,5 KM. Tolika potrošnja prije promjene tarifa iznosila je 231,75 KM.

Osim cijena električne energije, povećana je i mrežarina čiji iznos na računima koji šalje “Elektroprivreda RS” ima dominantno učešće.

Zbog ovih promjena, najveća razlika u računima bila je u ljetnom periodu kada je, po podacima Zavoda za statistiku RS, cijena električne energije u prosjeku bila veća i od 17 odsto.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Aktuelno