Politika

VLAST SE HVALI REKORDNIM PRIHODIMA, građani od svega nemaju NIŠTA!

Nakon informacije da je priliv novca od PDV-a bio rekordan u julu u Bosni i Hercegovini, i Poreska uprava Republike Srpske se pohvalila većim prilivom novca javnih prihoda u odnosu na prošlu godinu.
Ekonomisti objašnjavaju da to nije došlo od privrede, kao što bi trebalo, pa se samim tim neće ni vratiti u njen razvoj. Sav novac od prihoda se po pravilu troši na krpljenje budžetskih rupa i administraciju, dok građani nemaju ništa od toga, pa čak više ni u izbornim godinama.

Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine na račun javnih prihoda RS prikupila 2 milijarde i 36 miliona maraka, što je za 243 miliona više u odnosu na isti period prethodne godine.

Informaciju, kojom se Poreska uprava odmah pohvalila, Vlada Srpske je lansirala u javnost kako bi se stvorio privid povoljnije ekonomske situacije u Srpskoj u odnosu na prethodne godine. Ali povećane prihode, kako na republičkom tako i na državnom nivou, ne osjeti niko.

„Spominju se rekordni prihodi, rekordni prihodi od PDV-a, rekordne turističke sezone, sve rekordno. Vlada se samo hvali, jer građani od toga nemaju ništa. Nisu osjetili nikakva poboljšanja, posljednjih godina smo naprotiv imali ogroman rast cijena, velike rate, zaduženja, kamate. Prije se barem u šali govorilo da se u izbornim godinama nešto daje i povećava, ali tolika je kriza da građanima, ni pred izbore, nema nikakvih obećanja“, poručuje Tanja Vukomanović, poslanik PDP-a u NSRS.

Ekonomisti objašnjavaju da sve ovo ukazuje samo na kontinuitet u gomilanju administracije, u nju se ulaže, a privreda je prepuštena samoj sebi. Odnosno, čak joj se i odmaže nepovoljnom političkom situacijom. Tako da je veće ubiranje javnih prihoda samo privid povoljnije ekonomske situacije, objašnjava Draško Aćimović.

„I u Republici Srpskoj vidimo da postoji taj ukupni rast koji ima dva značajna momenta. Jedan je povećanje poreza na profit, a to znači da ljudi prestaju da reinvestiraju zbog nesigurnosti, već samo izvlače dobit. A drugi je povećanje doprinosa, a to je samo zbog povećanja plata u javnom sektoru koje su dovele do povećanja doprinosa.“, poručuje Aćimović.

Da je veći priliv novca otišao u vjetar, osjete i građani širom cijele Republike Srpske. Javni sektor, pogotovo u predizbornoj godini buja kao cvijeće u proljeće, a nove privredne aktivnosti nema.

S obzirom na sva budžetska kašnjenja u isplatama, ni povećani javni prihodi neće izgleda zakrpiti rupe u budžetu Republike Srpske. Finansijski jaz je predubok, a na naplatu stiže i dugogodišnje pravljenje nepovoljne političke klime za razvoj privrede.
BN

Politika

POZNAT DATUM! Bubić preuzeo odluku CIK-a BiH, slijedi žalba

Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, potvrdio je da je jutros preuzeo odluku CIK-a o oduzimanju mandata njegovom klijentu.

Bubić je rekao da će sutra predati žalbu na tu odluku, piše ATV.

Nakon predavanja žalbe advokat će se obratiti javnosti. Podsjećamo, CIK BiH donio je odluku o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku nakon što je Apelaciono odjeljenje potvrdilo prvostepenu presudu zbog nepoštovanja odluka Nijemca Kristijana Šmita.

Dodiku je izrečena kazna zatvora od jedne godine i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija.

Advokatski tim predsjednika Srpske je nakon toga najavio apelaciju Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovakve odluke Suda BiH i zatražio odlaganje izvršenja presude do odluke Ustavnog suda.

Nastavi čitati

Politika

OGLASIO SE I EGIĆ “Srpska nema veliku potrebu za stranim radnicima”

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić izjavio je da Srpska nema veliku potrebu za uvozom radne snage što se vidi i na osnovu podatka da do ovog momenta ni pola dozvoljene kvote za zapošljavanje stanih radnika nije realizovano.

Egić je novinarima u Banjaluci rekao da su kvote prošle godine povećane, te da mu nije jasno na osnovu kojih parametara su napravljeni ti megalomanski zahtjevi poslodavaca.

“Nisam siguran na osnovu kojih parametara smo imali megalomanske zahtjeve poslodavaca, jer do ovog momenta ni pola kvote nismo ispunili”, ocijenio je Egić. On je naveo da određen broj radnika iz Republike Srpske, koji se vodi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, radi u inostranstvu, te da su predviđenje izmjene zakonske regulative da se to ubuduće izbjegne.

“Vrijeme je da se pozabavimo radnicima koji su prijavljeni u Zavodu za zapošljavanje gdje ostvaruju određene benefite, a na poziv poslodavca traže izgovore da ne rade”, istakao je Egić.

Nastavi čitati

Politika

TRNINIĆ UVODI NOVA RADNA MJESTA! Za rad sa medijima NE TREBA NOVINAR?

Vršilac dužnosti direktora Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske Aleksandar Trninić izmijenio je sistematizaciju i napravio prostor za dodatno zapošljavanje u ovoj republičkoj instituciji.

Tako je on, uz prethodnu saglasnost Vlade RS, uveo odsjek za informisanje, a čiji će zadatak biti rad sa medijima i strankama, u ovom slučaju uglavnom poljoprivrednicima.

Rukovodilac odsjeka, prema izmijenjenoj sistematizaciji sarađuje sa sredstvima javnog informisanja, sprovodi kampanju, priprema saopštenja i informacije za javnost. Takođe, on promoviše aktivnosti direktora agencije, pruža informacije i savjetuje korisnike agrarnih plaćanja.

Propisano je da mora da ima ekonomski ili pravni fakultet, dvije godine radnog iskustva, ali i poznavanje rada na računaru.

Agencija će zaposliti i službenika za informisanje. U opisu poslova se navodi je njegov zadatak da informiše javnost objektivno, blagovremeno i istinito o bitnim aktivnostima agencije, priprema saopštenja i informacije za javnost. Linker
Od njega se traži da je završio poljoprivredni, šumarski ili ekonomski fakultet i da ima najmanje godinu radnog iskustva u struci.

Iako bi bilo logično, ni za jednu od ove dvije pozicije nije ostavljena mogućnost da se prijavi neko ko je završio studij novinarstva i komunikologije.

Trninić u izjavi za Capital kaže da je bilo neophodno popuniti agenciju sa ovim kadrovima.

Kaže da većina ljudi u Republici Srpskoj ne zna šta sve Agencija za agrarna plaćanja radi, kao ni da veliki broj poljoprivrednika nije informisan da ima pravo za određene podsticaje.

Nastavi čitati