U Krajini će prvog dana jeseni, ujutro biti umjereno do pretežno oblačno, a u ostalim predjelima vedro, ali će se oblačnost tokom dana širiti ka ostalim krajevima.

Promjenljivo do potpuno oblačno, nestabilno i svježije vrijeme očekuje se u srijedu, 24. septembra. Kiša i pljuskovi će početi u noći na zapadu i širiće se ka sjeveru i jugu. Tokom prvog dijela dana, na istoku će biti uglavnom suvo. Više sunčanih perioda po podne se očekuje u Krajini uz lokalne razvoje koji će donijeti novu kišu i pljuskove s grmljavinom.

Kiša će padati i u istočnim krajevima, dok su na zapadu i jugu moguće i nepogode uz lokalno obilnije padavine za kratko vrijeme i pojačan vjetar, sa maksimalnom temperaturaom do 28 stepeni Celzijusovih.

Do srijede ostajemo u ljetnom režimu vremena, zatim slijedi pogoršanje vremena i početak jesenjih dana.

Usklopu sekundarnog ciklona koji će se vrlo sporo iz centralne Evrope premještati ka Alpima, do srijede će ka nama priticati suptropska vazdušna masa.

Uz pretežno sunčano vrijeme i svježe noći, dnevni maksimumi će biti znatno iznad prosjeka i trebali bi se kretati od 25 do 31, ponegdje i do 33 stepena Celzijusa, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Duvao bi vjetar južnog smjera, na istoku i sjeveru Srbije topla košava, a duž Jadrana anticiklonski jugo.

Od srijede, pogoršanje vremena.

„U srijedu bi se centar sekundarnog ciklona postavio nad Đenovski zaliv i time bi počela promjena vremena. Tog dana slijedi naoblačenje koje će zapadu i jugozapadu regiona usloviti pojavu kiše i lokalnih pljuskova, dok će se istočnije naoblačiti, ali bi se uglavnom zadržalo suvo vrijeme. Tokom dana južni vjetar u okretanju na istočni i severoistočni“, navodi se u objavi.

Tokom noći ka četvrtku povremene kiše i pljuskova bilo bi i nad ostalim dijelom regiona, a u četvrtak pretežno oblačno i uglavnom suvo ali svežije, uz maksimume od 17 do 26 stepeni Celzijusa. Vjetar u okretanju na istočni smjer.

U petak i za vikend pretežno oblačno uz dalje zahlađenje. Povremeno će biti kiše ili lokalnih pljuskova, najviše u subotu. Vjetar istočni i sjeveroistočni u pojačanju (hladan tip košave i bura duž Jadrana), dok bi se maksimumi kretali od 13 do 19 stepeni Celzijusa, što je malo ispod prosjeka.

Dalji razvoj sinoptike, za sada, upućije da bi prvi dani oktobra donijeli suvo i malo toplije vrijeme, uz svježe noći, dok bi oko 4. oktobra uslijedilo novo zahlađenje uz kišu.

Ljeto ostaje sa nama još nekoliko dana, a od sredine nedjelje stižu jesenji dani.

Za slučajeve od “Viaducta”, koji je građane Republike Srpske “olakšao” za 110,7 miliona maraka, do brojnih arbitraža koje se vode protiv BiH, a vrijede više od milijardu evra – jedno je zajedničko, niti je ko od “krupnih riba” sjeo na optuženičku klupu, niti se ko prihvata odgovornosti.

Nemoguće je i pobrojati sve afere gdje su građani olakšani za ogromne svote, a jedan od posljednjih aktuelnih slučajeva svjedoči da bi nam se “Viaduct” možda mogao i ponoviti.

Uprava Rudnika i termoelektrane Ugljevik i nadležni u “Elektroprivredi Republike Srpske”, naime, imaju problem na rješavanju tužbe koju je protiv BiH pokrenulo “Elektrogospodarstvo Slovenije” zbog neisplaćenih 67 miliona evra (oko 130 miliona KM) zateznih kamata za neisporučenu struju od strane RiTE Ugljevik. Tužba koja je pokrenuta pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) teška je čak 695.175.000 evra, odnosno oko 1,3 milijarde KM.

Ali to nije sve – na zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Pravobranilaštvo BiH je prije nekoliko mjeseci sačinilo izvještaj o trenutnim arbitražnim postupcima koji se vode protiv BiH, a ispostavilo se da se radi o kompleksnim međunarodnim sporovima čija ukupna vrijednost premašuje milijardu evra.

Kada se tome dodaju brojne propale banke, ali i nekadašnji privredni giganti koje je, takođe, zadesila sudbina katanca, niko sa sigurnošću ne može reći koliko su tačno građani izgubili para, no jedno je poznato – ogromna većina ovih slučajeva okončana je bez očekivanih pravosudnih postupaka.

Sve to, prema riječima novinara Gorana Dakića, vide i nosioci pravosudnih funkcija, ali…

“Oči su im zamazane. Najveći problem ove zemlje su svakako korumpirani tužioci. Drugi najveći problem su korumpirane sudije. I dok je tako, pljačka može da teče nesmetano kao što, slava Bogu na nebesima, i teče”, rekao je Dakić za “Nezavisne novine”.

I prema riječima novinara Vladimira Kovačevića, sve što vide građani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, naravno da vide i mnogo više o tome znaju ljudi koji sjede u nadležnim pravosudnim i bezbjednosnim agencijama.

“Problem sa ovom državom je u tome što u njoj postoje imitacije institucija”, kaže Kovačević za “Nezavisne novine”.

Mi, dodaje Kovačević, imamo situacije u kojima najviši zvaničnici pričaju javno o svojim saznanjima o počinjenim krivičnim djelima, a uprkos tome, nikada ne budu pozvani od nadležnog tužilaštva da budu ispitani na okolnosti svojih saznanja.

“Sa druge strane, imali smo slučajeve da bude opljačkan neko od ljudi koji su bliski vrhu režima u Srpskoj, provaljen stan i odnesena određena količina novca. Takvi slučajevi budu ekspresno riješeni, koriste se dozvoljene i nedozvoljene metode kako bi se pronašli počinioci”, kaže Kovačević.

To nam, dodaje on, “govori da policija i tužilaštva nisu nesposobni, već su sposobni onda kada imaju dozvolu da budu sposobni”.

“Svaka država počiva na tri stuba vlasti – izvršnoj, sudskoj i zakonodavnoj. Republika Srpska počiva na vlasti jednog čovjeka ili grupe ljudi. Zato nemamo pravnu državu, zato niko ne pita pojedince odakle im milioni, vile na Crnogorskom primorju, stanovi u Beču, Ljubljani, apartmani… Zato ljudi i odlaze odavde”, ocjenjuje Kovačević.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da nama, kada su u pitanju brojne arbitraže i koncesije, nedostaje transparentnost.

“Nedostaju nam informacije o radu javnih organa. U pitanju je veliki novac i javni organi su dužni da o tome ne samo na traženje, nego unaprijed, izvještavaju javnost. Ako govorimo o 100 miliona ili 600 miliona, javnost može biti vrlo uznemirena i u tom smislu ne treba da traži odgovore, nego nadležne institucije o tome treba da daju informacije”, rekao je Ožegović za “Nezavisne novine”.

Prema podacima saopštenim u februaru ove godine, BiH je doživjela značajan pad po ovogodišnjem indeksu percepcije korupcije i sa dosad najgorom ocjenom 33, zauzima, uz Bjelorusiju, drugo najlošije mjesto u Evropi.

Iz “Transparency Internationala BiH” su rekli da zarobljeno pravosuđe već godinama ima porazne rezultate kod procesuiranja visoke korupcije, a uprkos nekoliko sudskih presuda visokim zvaničnicima u FBiH, najkrupnije afere i dalje nisu rasvijetljene.