Connect with us

Politika

VLAST SPISKALA NOVAC iz budžetske rezerve, mnogi podaci skriveni

Novac se dijeli na osnovu nedovoljno uređenih pravila, a javnost ne zna mnogo ni o razlozima ni o efektima zbog kojih je podijeljen jer institucije ne dozvoljavaju uvid u podatke o trošenju

Krajem decembra 2020. godine malu opštinu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH) zadesila je nevolja − nerazvijenu Kostajnicu potresao je jak zemljotres u kojem je troje ljudi povrijeđeno, a skoro hiljadu objekata oštećeno.

Štetu procijenjenu na 9,6 miliona maraka lokalna vlast nije mogla sama da popravi jer je već bila prezadužena. No, značajnija pomoć nije stizala ni sa drugih nivoa u zemlji – Vlada Republike Srpske (RS) dala je tek 300.000 maraka.

Iz budžetske rezerve Republike Srpske, formirane za pomoć u ovakvim hitnim i nepredviđenim situacijama, za pomoć Kostajnici stigla je još 71 hiljada KM do kraja 2024. godine.

Republika Srpska je od kraja 2019. do kraja 2024. godine sa ove budžetske stavke podijelila 53,8 miliona KM, ali je tek mali dio tog novca utrošen za pomoć građanima u hitnim situacijama. Ovim novcem finansirane su javne institucije, sportski klubovi i pojedinci, udruženja i privatne firme.

Novac se dijeli na osnovu nedovoljno uređenih pravila, a javnost ne zna mnogo ni o razlozima ni o efektima zbog kojih je podijeljen jer institucije ne dozvoljavaju uvid u podatke o trošenju.

Zaboravljeno mjesto

Kostajnica nije mogla mnogo da učini sa pomoći koja joj je stigla od Vlade Republike Srpske niti sa dodatnih 150 hiljada maraka budžetskih rezervi države i Kantona Sarajevo.

Načelnik opštine Nikola Janjetović kaže da su tražili pomoć za sanaciju od RS. “Odgovor je, zapravo, bio da je postignut dogovor sa Srbijom i da će nam Srbija obezbijediti taj dio sredstava.”

Pet godina nakon potresa objekti su najvećim dijelom sanirani donacijom od 6 miliona maraka iz Srbije. I preostali radovi na javnim zgradama za koje treba do dva miliona maraka trebali bi biti završeni ovim novcem.

“Naš budžet ne može da iznese nijedan značajniji, ma čak i beznačajni infrastrukturni projekt”, kaže načelnik Janjetović i dodaje: “Za nas je i 100.000 maraka mnogo. Kako god nekome tih 100.000 maraka izgledalo smiješno, nama je mnogo”.

Iako su pomoć tražili od svih nivoa vlasti u BiH, ona je uglavnom stizala od donatora izvana. Osim novca iz Srbije, Kostajnica je dobila i ukupno 653.000 maraka od švajcarske humanitarne organizacije „Karitas“, Crvenog krsta, Pokrajinske Vlade Vojvodine i drugih donatora.

Odbornik u Skupštini opštine Nenad Reljić (SDS) smatra da je to zato što Kostajnica, iz koje ljudi uglavnom odlaze, nema značajno biračko tijelo: “Sve te veće pozicije koje sve partije popunjavaju nisu zainteresovane za ovo mjesto i normalno da će on odlučiti da dâ neke veće iznose mjestima gdje može dobiti više glasova”.

Od potresa do kraja 2024. godine RS je podijelila 46,6 miliona maraka iz budžetske rezerve, a najveći dio je podijeljen odlukama Vlade.

Od tog iznosa 1,5 miliona maraka je izdvojeno za sanaciju šteta od požara, sprečavanje zaraznih bolesti kod stoke i borbu protiv epidemije korona virusa.

Vlada Republike Srpske je u zadnjih pet godina na raspolaganju imala između 80 i 150 miliona KM rezerve godišnje, u zavisnosti od ukupnog budžeta.

Premijer raspolaže sa milion, a ministar finansija sa 50.000 maraka za hitne i nepredviđene izdatke.

Vlada RS je tokom četiri godine iz rezerve dala 6,4 miliona KM za predstavništva i promociju u Rusiji i Austriji iako ih svake godine finansira sa više od milion KM iz redovnog budžeta.

Iz predstavništava nisu odgovorili na upit novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) o utrošku novca iz budžetske rezerve.

U izvještajima o njihovom radu fokus je na aktivnostima, a ne na efektima.

Uglavnom se bave pružanjem podrške, organizacijom posjeta i sastanaka, učešćem na forumima i konferencijama, uspostavljanjem kontakata, istraživanjem tržišta i prevođenjem dokumenata. Dio toga rade onlajn.

Nisu navedeni ni rezultati o realizovanim investicijama, radnim mjestima, rastu izvoza, završenim projektima i povećanju broja turista. Zbog toga je teško procijeniti stvarni efekat njihovog rada i opravdanost novca koji troše u zemljama gdje BiH već ima ambasade koje se mogu baviti navedenim aktivnostima.

Iz rezerve je sufinansiran i teniski turnir „Srpska Open“ sa 2,8 miliona KM. Uz dodatne milione maraka sa drugih stavki i iz drugih budžeta u Republici Srpskoj, turnir je održan 2023. u Banjaluci, a potom, uprkos obećanjima o ostanku, odlukom vlasnika licence Jona Tirijaka preseljen u Bukurešt u Rumuniju.

“Nije nam poznato sa kojih budžetskih stavki je vršeno finansiranje turnira i na koji način”, rekli su za CIN iz Teniskog saveza Republike Srpske i dodali da je najznačajniji dio potrošen na građevinske radove.

Iako tereni danas izgledaju zapušteno, iz Teniskog saveza tvrde da se koriste i da nisu ostavljeni da propadaju, kao i da nastoje da osiguraju novac za postavljanje krova.

“Što se teniskog tog terena tiče, on zaista propada i ni u kakvoj funkciji nije. Jedino je poslije tog teniskog turnira održan jedan turnir u košarci i to je to”, rekla je Dijana Ješić, odbornica Narodnog fronta u Skupštini Banje Luke.

Gradska uprava je na dvije godine terene ustupila Savezu uoči radova i održavanja turnira. Odluka o ustupanju je prestala da važi u aprilu 2025, ali terenima i dalje upravlja Savez.

Iz budžetske rezerve RS je otišlo i najmanje 3,8 miliona maraka za vjerske objekte, te 4 miliona Gradu Istočno Sarajevo, uz nedorečena objašnjenja kao što su “finansijska pomoć”, „prevazilaženje krize uzrokovane korona virusom“ i “realizacija poslovnih aktivnosti”.

Skoro pola miliona otišlo je za nabavku tri automobila za Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.

Vlasti u Republici Srpskoj iz rezerve finansiraju i Fudbalski klub „Borac“. Od 2014. klub je iz rezerve dobio 2,8 miliona maraka kao „finansijsku pomoć“ dok su istovremeno prihodi kluba porasli za 13 miliona maraka. Niko iz „Borca“ novinarima CIN-a nije odgovorio na pitanja o utrošku dobijenog novca.

“Interventna sredstva su namijenjena isključivo da se pomogne u hitnim situacijama, u situacijama kada nemate predviđena sredstva u budžetu, a morate hitno da reagujete, recimo kod nekih elementarnih nepogoda ili tome slično, ali na ovaj način mislim da je zloupotrijebljena i obesmišljena sama suština te budžetske rezerve”, objašnjava Srđan Traljić iz Transparency International BiH.

Bivši premijer Radovan Višković kaže za CIN da nema nadležnost da priča o načinima na koje je Vlada u njegova dva mandata odlučivala o podjeli ovih miliona jer više nije premijer. Vlada RS nije odgovorila na pozive novinara CIN-a za razgovor o ovoj temi.

Biznis na banjalučki način

Novac iz rezervi teško dolazi do područja pogođenih prirodnim ili drugim nepogodama, ali na pojedine adrese stiže iz godine u godinu, skoro kao redovnim budžetskim korisnicima.

Firme i udruženja bivšeg glavnog urednika „Nezavisnih novina“ Dragana Jerinića i nekadašnje novinarke „Glasa Srpske“ Brankice Tejić-Jerinić dobili su 599.000 maraka iz budžetske rezerve od 2019. do 2024. godine.

Odmah po osnivanju firme za promociju i reklamu “Conectar” 2020. godine u Banjoj Luci, stiglo je 15 hiljada maraka od tadašnjeg premijera RS Radovana Viškovića.

U Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta RS piše da je u pitanju podrška nevladinim organizacijama “u prevazilaženju posljedica izazvanih epidemijom korona virusa”. Prema istom izvještaju, nijedna druga firma niti udruženje nisu dobili novac iz rezerve u ovu svrhu.

Jerinić, ipak, tvrdi da je novac bio za internet stranicu na kojoj su objavljivani podaci o oboljelima od korona virusa u RS, a na osnovu prijedloga koji su poslali Vladi. “Mi smo to svako jutro ažurirali kako pošalju domovi zdravlja. Pošto je to prošlo, korona virus, mi smo taj sajt i ugasili.”

Jerinićeve firme godinama dobijaju poslove na tenderima entitetskih institucija, a on kaže da je blizak sa svakom vlasti u RS. Ipak, tvrdi da ne dobija novac zbog toga. “I kad je SDS bio na vlasti i kad je SNSD na vlasti, ja jesam blizak vlastima RS. Ne vidim ja tu nešto sporno.”

Isto tako je, kaže, dobio i 20 hiljada maraka za firmu “Info 5” koju je osnovao 2008. sa Brankicom Tejić-Jerinić. Firma se bavi savjetovanjem u odnosima s medijima, organizacijom događaja, upravljanjem projektima, izradom biltena i istraživanjem tržišta. Novac su dobili od Viškovića za organizaciju digital marketing konferencije.

“Znači, jednostavno: mi apliciramo i nama se to odobri. E, sad, da li je to budžetska rezerva ili nije, ja to stvarno ne znam, ali to je, jednostavno, neka uhodana praksa kako se radi sa institucijama Vlade RS”, objašnjava Jerinić put do hiljada maraka iako budžetska rezerva ne služi za finansiranje projekata privatnih organizacija i pojedinaca. Jerinić je novinarima CIN-a najprije obećao dostaviti izvještaje o projektima koji su finansirani iz budžetske rezerve, a kasnije je rekao da ih nema.

Jerinići dobijaju novac iz rezerve RS i za udruženja. Dragan je generalni sekretar Udruženja „Proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora“. Udruženje je za četiri godine iz rezerve dobilo 80.000 maraka za kampanje o energetskoj održivosti. „To nisu čak ni velika sredstva, ti se ne možeš obogatiti na tim sredstvima“, kaže Jerinić.

Brankica Tejić-Jerinić je odgovorno lice Udruženja građana CES koje je od Vlade RS i Staše Košarca dobilo ukupno 50.000 maraka za edukativne kampanje portparola.

Srđan Traljić iz TIBiH ističe da javna sredstva moraju biti dodijeljena na osnovu jasnih kriterija i sa transparentnim izvještajima o impaktu, što ovdje nedostaje. Pored novca iz rezervi, Jerinićeve firme „Info Five“, “Conectar”, “Info 5” i “Grape” su od 2019. godine s Vladom RS sklopile ugovore vrijedne više od 400 hiljada maraka.

Posebno se izdvaja platforma businessrpska.com koja je građane koštala najmanje 775 hiljada maraka, od čega je 454.000 KM plaćeno iz budžetske rezerve, iako platforma ima zanemarljiv broj pratilaca i pregleda na društvenim mrežama.

Po zakonu i stranačko-prijateljskoj liniji

Ministarstvo finansija RS tvrdi da je sve po zakonu, ali odbija dostaviti dokumentaciju o udruženjima kojima rukovode članovi SNSD-a ili osobe bliske Miloradu Dodiku.

Više od 200.000 maraka podijeljeno je takvim udruženjima, uključujući Džudo klub “Randori”, Udruženje “Politikolog” Milana Ljepojevića, te Fondaciju “Srpska kuća” Gorice Dodik.

Poslanici opozicije u NSRS, poput Milana Savanovića i Bojana Kresojevića, tvrde da se sredstva tretiraju kao budžetska diskrecija i da nema jasnih kriterija ni društvene koristi, dok poslanici vlasti smatraju da je raspodjela opravdana.

Izvještaji revizora pokazuju da se vlast zadužuje za budžetsku rezervu, ali taj novac ne troši na hitne situacije, što revizori navode samo informativno bez konkretnih preporuka.

(CIN)

Related Topics:

Politika

SPS NEMA KADROVA VAN FOTELJA: Liste predvode direktori, ministri i stranački funkcioneri

Centralna izborna komisija (CIK) BiH ovjerila je kandidatske liste Socijalističke partije Srpske (SPS) za predstojeće opšte izbore, a pregled nosilaca lista pokazuje da su u prvom planu uglavnom stranački funkcioneri, direktori javnih preduzeća i ustanova, te nosioci različitih rukovodećih funkcija.

Iako iz SPS-a poručuju da na listama imaju „ostvarene i odgovorne ljude“, među nosiocima kandidatskih lista teško je pronaći veći broj novih i prepoznatljivih lica koja dolaze direktno iz naroda, bez političkih ili rukovodećih funkcija.

Najveći broj nosilaca lista već godinama obavlja značajne političke, direktorske ili upravljačke poslove, što otvara pitanje da li je SPS odlučio da povjerenje ponovo stavi u uski krug provjerenih kadrova, umjesto da prostor pruži novim ljudima i drugačijim idejama.

Nosioci lista SPS za Narodnu skupštinu Republike Srpske:

  • Izborna jedinica 1 – Duško Miletić, potpredsjednik SPS-a, direktor prijedorske Toplane i odbornik u Skupštini grada Prijedora
  • Izborna jedinica 2 – Vladimir Bogojev, predsjednik GO SPS Gradiška, rukovodilac Elektrokrajine i odbornik
  • Izborna jedinica 3 – Goran Selak, predsjednik SPS-a i ministar pravde Republike Srpske
  • Izborna jedinica 4 – Igor Jeremić, predsjednik OO SPS Brod, direktor Srednjoškolskog centra „Nikola Tesla“ i odbornik
  • Izborna jedinica 5 – Dragutin Škrebić, potpredsjednik SPS-a, privrednik i odbornik
  • Izborna jedinica 6 – Čedomir Stojanović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH
  • Izborna jedinica 7 – Siniša Mijatović, aktuelni narodni poslanik
  • Izborna jedinica 8 – Stefan Kuljanin, ekonomista iz Istočne Ilidže
  • Izborna jedinica 9 – Maksim Skoko, potpredsjednik SPS-a, narodni poslanik i direktor RiTE Gacko

Nosioci lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH:

  • Izborna jedinica 1 – Nebojša Raković, organizacioni sekretar SPS-a i delegat u Vijeću naroda Republike Srpske
  • Izborna jedinica 2 – Jelena Rodić, predsjednica Foruma žena SPS-a, izvršni direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske i predsjednica Udruženja „Četiri plus“
  • Izborna jedinica 3 – Dejan Kašiković, komandir Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Trebinje

Sastav nosilaca lista pokazuje da je SPS najveće povjerenje ukazao ljudima koji već obavljaju značajne političke, direktorske ili rukovodeće funkcije, dok među najistaknutijim kandidatima nema mnogo novih imena koja bi mogla predstavljati osvježenje na političkoj sceni Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

DIPLOMATSKI ĆORSOKAK: Nema saglasnosti o novom visokom predstavniku, jačaju pozivi za kraj OHR-a

Nakon što Savjet za implementaciju mira (PIC) već na dvije sjednice nije uspio postići dogovor o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, očigledno je da u međunarodnoj zajednici nema saglasnosti o tome kako Kancelarija OHR-a treba da izgleda u budućnosti, a sve su glasniji, i sve je više onih koji smatraju da tu kancelariju treba ugasiti i da odgovornost moraju preuzeti domaći političari.

Čović i Dodik traže odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja

Stav iz Republike Srpske po tom pitanju odavno je jasan, a on je da OHR treba da ode iz Bosne i Hercegovine, međutim poprilično “politički uzdržani” Hrvati već mjesecima otvoreno govore to isto. Od stava da je OHR potreban BiH, preko toga da ga treba izmjestiti u Brisel – sada već otvoreno govore da on treba da bude ugašen. Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a, rekao je da OHR mora nestati, i da dalje treba da idemo sami.

On je naglasio da je došlo vrijeme za odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja te da je to što tri sjednice PIC-a nisu dale rezultate pokazatelj ambijenta oko BiH.

-Na kraju je došlo vrijeme da mi kažemo da nekakav specijalni visoki predstavnik koji ima neka ovlašćenja u BiH nema više svoje mjesto ovdje. Bolje da mi to kažemo, nego da se ovi prijatelji iz PIC-a nadmudruju koliko im treba i da pokušaju nešto napraviti u vezi s tim. Јa sam uvjeren, to smo komunicirali u posljednje vrijeme, da je došlo vrijeme da vrlo jasno definišemo i mandat te osobe koja će imati neki prelazni karakter, da definišemo ovlaštenja koja ne mogu biti bonska, jer sva dosadašnja bonska ovlaštenja su napravila štetu BiH – naveo je Čović za RTV HB.

Govoreći o Kristijanu Šmitu, istakao je da nije ništa dobro uradio te kako je izazvao štetu stalnim djelovanjima i, kako je to definisao lider HDZ-a, uvjeravanjima da on bolje razumije odnose u BiH od samih Hrvata.

-Zato sam i ovih dana rekao, to ponavljam već zadnjih 10 godina, dao Bog da jednog dana neko dođe sa ovlašćenjima da poništi sve odluke visokog predstavnika. Niko drugi to ne može uraditi nego opet takva nekakva institucija i da se okrenemo sebi, da razumijemo da je BiH sastavljena od tri konstitutivna naroda i da moramo naći mjeru za ta tri konstitutivna naroda – rekao je Čović.

Zanimljivo je da je Čović nešto slično rekao i samo nekoliko dana ranije, odnosno nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a. Tada su i Čović i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekli da odluke visokog predstavnika treba da budu poništene, a OHR ugašen. Takođe, uporedo sa tim spekuliše se i kako će izgledati buduća kancelarija OHR-a, od toga da će sve ostati kako je i bilo do toga da će mandat budućeg visokog predstavnika biti ograničen, kako ovlašćenjima, tako i vremenski.

Ono što je sve izvjesnije jeste da novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini neće biti imenovan do prije izbora, i da će funkciju v.d. visokog predstavnika obavljati Luis Krišok, američki diplomata koji je na tu poziciju došao sa mjesta zamjenika visokog predstavnika. U slučaju da se to desi, i da BiH postizborni period dočeka bez visokog predstavnika, biće zanimljivo pratiti formiranje vlasti u BiH, posebno na nivou Federacije BiH s obzirom na to da su u nekom periodu visoki predstavnici u tom procesu igrali odlučujuću ulogu. Tako je bilo, recimo, nakon posljednjih opštih izbora u BiH, kada je Šmit kao tadašnji visoki predstavnik čak suspendovao Ustav Federacije BiH kako bi “trojci”, odnosno SDP-u, NiP-u i Našoj stranci, omogućio da formiraju Vladu Federacije BiH iako za to nije postojala volja potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende (SDA), a koja je po Ustavu FBiH bila obavezna.

-Jasno je da do imenovanja visokog predstavnika neće doći u dogledno vrijeme, a uprkos tome u BiH se ništa neuobičajeno ne dešava, što je dokaz da može da funkcioniše bez stranog tutorstva”, rekla je Ana Trišić Babić, v.d. direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske.

Ona je rekla da od trenutka kada u junu nije imenovan visoki predstavnik da je bilo jasno da do imenovanja neće doći u dogledno vrijeme, te da je sigurna da se to neće dogoditi ni do novembra, a do tada će se vidjeti u kom pravcu će se odvijati politički procesi.

-Vjerujem da je ovo prilika da i u Sarajevu prihvate realnost da visoki predstavnik više nije potreban ovoj zemlji. Umjesto oslanjanja na strane intervencije, vrijeme je da odgovornost za političke procese u potpunosti preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici naroda – rekla je nedavno Trišić Babićeva.

Bošnjački političari insistiraju na punom mandatu visokog predstavnika

Za razliku od Srba i Hrvata, Bošnjaci u ovom trenutku ne žele ni da čuju da OHR bude oslabljen, a bonska ovlaštenja ukinuta, a kamoli da bude ugašen. U svim javnim nastupima bošnjački zvaničnici insistiraju na tome da visoki predstavnik treba BiH i da bonskim ovlaštenjima treba i dalje da nameće zakone i odluke.

Gotovo svi bošnjački zvaničnici pozdravili su nedavnu izjavu Krišoka, koji je rekao da “ima puna ovlaštenja, uključujući i bonska”, međutim poprilično su suzdržani u procjeni budućeg djelovanja OHR-a.

-Činjenice su da od trećeg entiteta ili izborne jedinice nema ništa, kao ni od bilo kakvog separatizma. Isto vrijedi i za Kancelariju visokog predstavnika koji ostaje u punom, nepromijenjenom kapacitetu i ovlaštenjima – rekao je nedavno Nermin Nikšić, lider SDP-a.

Slično kao i političari, i analitičari, zavisno iz kojeg naroda dolaze, potpuno različito gledaju na OHR i njegovu budućnost, ali svi se slažu u jednom, a to je da su mjeseci pred nama ključni za to kako će OHR izgledati, a to u prvom redu zavisi od dogovora na relaciji Vašington – Brisel.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA NA OZRENU: “Ovo mora ostati planina ŽIVOTA, a ne rudnika”

Predsjednik SDS Branko Blanuša boravio je na Ozrenu, gdje je razgovarao sa predstavnicima zabrinutih mještana, posjetio Manastir Svetog Nikole i domaćinstvo porodice Pejić u Kaluđerici kod Petrova.

Tokom razgovora sa predstavnicima ozrenskih sela, Blanuša je istakao da Srpska demokratska stranka pruža punu podršku građanima koji se protive geološkim istraživanjima i otvaranju rudnika na Ozrenu.

– Naš stav je jasan – Ozren nije prostor za rudnike, već za život. Njegova budućnost leži u razvoju turizma, poljoprivrede i domaće proizvodnje. Ne smijemo dozvoliti da kratkoročni interesi ugroze prirodno bogatstvo, zdravlje ljudi i budućnost generacija koje dolaze – poručio je Blanuša.

On je naglasio da su razgovori sa mještanima potvrdili koliko je važno da institucije čuju glas lokalnog stanovništva i da se sve odluke koje se tiču ovog područja donose isključivo uz njihovu saglasnost i u interesu očuvanja životne sredine.

Tokom posjete Manastiru Svetog Nikole, Blanuša je razgovarao sa igumanom Gavrilom o značaju očuvanja duhovnog i kulturnog nasljeđa Ozrena, dok je u domaćinstvu porodice Pejić imao priliku da se upozna sa radom pčelara i potencijalima koje ovaj kraj ima za razvoj pčelarstva i drugih grana poljoprivrede.

– Ozren je dragulj Republike Srpske. Naša je obaveza da ga sačuvamo – zbog prirode, zbog ljudi koji ovdje žive i rade, ali i zbog budućih generacija – zaključio je Blanuša.

Nastavi čitati

Aktuelno