Connect with us

Politika

VLAST SPISKALA NOVAC iz budžetske rezerve, mnogi podaci skriveni

Novac se dijeli na osnovu nedovoljno uređenih pravila, a javnost ne zna mnogo ni o razlozima ni o efektima zbog kojih je podijeljen jer institucije ne dozvoljavaju uvid u podatke o trošenju

Krajem decembra 2020. godine malu opštinu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH) zadesila je nevolja − nerazvijenu Kostajnicu potresao je jak zemljotres u kojem je troje ljudi povrijeđeno, a skoro hiljadu objekata oštećeno.

Štetu procijenjenu na 9,6 miliona maraka lokalna vlast nije mogla sama da popravi jer je već bila prezadužena. No, značajnija pomoć nije stizala ni sa drugih nivoa u zemlji – Vlada Republike Srpske (RS) dala je tek 300.000 maraka.

Iz budžetske rezerve Republike Srpske, formirane za pomoć u ovakvim hitnim i nepredviđenim situacijama, za pomoć Kostajnici stigla je još 71 hiljada KM do kraja 2024. godine.

Republika Srpska je od kraja 2019. do kraja 2024. godine sa ove budžetske stavke podijelila 53,8 miliona KM, ali je tek mali dio tog novca utrošen za pomoć građanima u hitnim situacijama. Ovim novcem finansirane su javne institucije, sportski klubovi i pojedinci, udruženja i privatne firme.

Novac se dijeli na osnovu nedovoljno uređenih pravila, a javnost ne zna mnogo ni o razlozima ni o efektima zbog kojih je podijeljen jer institucije ne dozvoljavaju uvid u podatke o trošenju.

Zaboravljeno mjesto

Kostajnica nije mogla mnogo da učini sa pomoći koja joj je stigla od Vlade Republike Srpske niti sa dodatnih 150 hiljada maraka budžetskih rezervi države i Kantona Sarajevo.

Načelnik opštine Nikola Janjetović kaže da su tražili pomoć za sanaciju od RS. “Odgovor je, zapravo, bio da je postignut dogovor sa Srbijom i da će nam Srbija obezbijediti taj dio sredstava.”

Pet godina nakon potresa objekti su najvećim dijelom sanirani donacijom od 6 miliona maraka iz Srbije. I preostali radovi na javnim zgradama za koje treba do dva miliona maraka trebali bi biti završeni ovim novcem.

“Naš budžet ne može da iznese nijedan značajniji, ma čak i beznačajni infrastrukturni projekt”, kaže načelnik Janjetović i dodaje: “Za nas je i 100.000 maraka mnogo. Kako god nekome tih 100.000 maraka izgledalo smiješno, nama je mnogo”.

Iako su pomoć tražili od svih nivoa vlasti u BiH, ona je uglavnom stizala od donatora izvana. Osim novca iz Srbije, Kostajnica je dobila i ukupno 653.000 maraka od švajcarske humanitarne organizacije „Karitas“, Crvenog krsta, Pokrajinske Vlade Vojvodine i drugih donatora.

Odbornik u Skupštini opštine Nenad Reljić (SDS) smatra da je to zato što Kostajnica, iz koje ljudi uglavnom odlaze, nema značajno biračko tijelo: “Sve te veće pozicije koje sve partije popunjavaju nisu zainteresovane za ovo mjesto i normalno da će on odlučiti da dâ neke veće iznose mjestima gdje može dobiti više glasova”.

Od potresa do kraja 2024. godine RS je podijelila 46,6 miliona maraka iz budžetske rezerve, a najveći dio je podijeljen odlukama Vlade.

Od tog iznosa 1,5 miliona maraka je izdvojeno za sanaciju šteta od požara, sprečavanje zaraznih bolesti kod stoke i borbu protiv epidemije korona virusa.

Vlada Republike Srpske je u zadnjih pet godina na raspolaganju imala između 80 i 150 miliona KM rezerve godišnje, u zavisnosti od ukupnog budžeta.

Premijer raspolaže sa milion, a ministar finansija sa 50.000 maraka za hitne i nepredviđene izdatke.

Vlada RS je tokom četiri godine iz rezerve dala 6,4 miliona KM za predstavništva i promociju u Rusiji i Austriji iako ih svake godine finansira sa više od milion KM iz redovnog budžeta.

Iz predstavništava nisu odgovorili na upit novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) o utrošku novca iz budžetske rezerve.

U izvještajima o njihovom radu fokus je na aktivnostima, a ne na efektima.

Uglavnom se bave pružanjem podrške, organizacijom posjeta i sastanaka, učešćem na forumima i konferencijama, uspostavljanjem kontakata, istraživanjem tržišta i prevođenjem dokumenata. Dio toga rade onlajn.

Nisu navedeni ni rezultati o realizovanim investicijama, radnim mjestima, rastu izvoza, završenim projektima i povećanju broja turista. Zbog toga je teško procijeniti stvarni efekat njihovog rada i opravdanost novca koji troše u zemljama gdje BiH već ima ambasade koje se mogu baviti navedenim aktivnostima.

Iz rezerve je sufinansiran i teniski turnir „Srpska Open“ sa 2,8 miliona KM. Uz dodatne milione maraka sa drugih stavki i iz drugih budžeta u Republici Srpskoj, turnir je održan 2023. u Banjaluci, a potom, uprkos obećanjima o ostanku, odlukom vlasnika licence Jona Tirijaka preseljen u Bukurešt u Rumuniju.

“Nije nam poznato sa kojih budžetskih stavki je vršeno finansiranje turnira i na koji način”, rekli su za CIN iz Teniskog saveza Republike Srpske i dodali da je najznačajniji dio potrošen na građevinske radove.

Iako tereni danas izgledaju zapušteno, iz Teniskog saveza tvrde da se koriste i da nisu ostavljeni da propadaju, kao i da nastoje da osiguraju novac za postavljanje krova.

“Što se teniskog tog terena tiče, on zaista propada i ni u kakvoj funkciji nije. Jedino je poslije tog teniskog turnira održan jedan turnir u košarci i to je to”, rekla je Dijana Ješić, odbornica Narodnog fronta u Skupštini Banje Luke.

Gradska uprava je na dvije godine terene ustupila Savezu uoči radova i održavanja turnira. Odluka o ustupanju je prestala da važi u aprilu 2025, ali terenima i dalje upravlja Savez.

Iz budžetske rezerve RS je otišlo i najmanje 3,8 miliona maraka za vjerske objekte, te 4 miliona Gradu Istočno Sarajevo, uz nedorečena objašnjenja kao što su “finansijska pomoć”, „prevazilaženje krize uzrokovane korona virusom“ i “realizacija poslovnih aktivnosti”.

Skoro pola miliona otišlo je za nabavku tri automobila za Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.

Vlasti u Republici Srpskoj iz rezerve finansiraju i Fudbalski klub „Borac“. Od 2014. klub je iz rezerve dobio 2,8 miliona maraka kao „finansijsku pomoć“ dok su istovremeno prihodi kluba porasli za 13 miliona maraka. Niko iz „Borca“ novinarima CIN-a nije odgovorio na pitanja o utrošku dobijenog novca.

“Interventna sredstva su namijenjena isključivo da se pomogne u hitnim situacijama, u situacijama kada nemate predviđena sredstva u budžetu, a morate hitno da reagujete, recimo kod nekih elementarnih nepogoda ili tome slično, ali na ovaj način mislim da je zloupotrijebljena i obesmišljena sama suština te budžetske rezerve”, objašnjava Srđan Traljić iz Transparency International BiH.

Bivši premijer Radovan Višković kaže za CIN da nema nadležnost da priča o načinima na koje je Vlada u njegova dva mandata odlučivala o podjeli ovih miliona jer više nije premijer. Vlada RS nije odgovorila na pozive novinara CIN-a za razgovor o ovoj temi.

Biznis na banjalučki način

Novac iz rezervi teško dolazi do područja pogođenih prirodnim ili drugim nepogodama, ali na pojedine adrese stiže iz godine u godinu, skoro kao redovnim budžetskim korisnicima.

Firme i udruženja bivšeg glavnog urednika „Nezavisnih novina“ Dragana Jerinića i nekadašnje novinarke „Glasa Srpske“ Brankice Tejić-Jerinić dobili su 599.000 maraka iz budžetske rezerve od 2019. do 2024. godine.

Odmah po osnivanju firme za promociju i reklamu “Conectar” 2020. godine u Banjoj Luci, stiglo je 15 hiljada maraka od tadašnjeg premijera RS Radovana Viškovića.

U Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta RS piše da je u pitanju podrška nevladinim organizacijama “u prevazilaženju posljedica izazvanih epidemijom korona virusa”. Prema istom izvještaju, nijedna druga firma niti udruženje nisu dobili novac iz rezerve u ovu svrhu.

Jerinić, ipak, tvrdi da je novac bio za internet stranicu na kojoj su objavljivani podaci o oboljelima od korona virusa u RS, a na osnovu prijedloga koji su poslali Vladi. “Mi smo to svako jutro ažurirali kako pošalju domovi zdravlja. Pošto je to prošlo, korona virus, mi smo taj sajt i ugasili.”

Jerinićeve firme godinama dobijaju poslove na tenderima entitetskih institucija, a on kaže da je blizak sa svakom vlasti u RS. Ipak, tvrdi da ne dobija novac zbog toga. “I kad je SDS bio na vlasti i kad je SNSD na vlasti, ja jesam blizak vlastima RS. Ne vidim ja tu nešto sporno.”

Isto tako je, kaže, dobio i 20 hiljada maraka za firmu “Info 5” koju je osnovao 2008. sa Brankicom Tejić-Jerinić. Firma se bavi savjetovanjem u odnosima s medijima, organizacijom događaja, upravljanjem projektima, izradom biltena i istraživanjem tržišta. Novac su dobili od Viškovića za organizaciju digital marketing konferencije.

“Znači, jednostavno: mi apliciramo i nama se to odobri. E, sad, da li je to budžetska rezerva ili nije, ja to stvarno ne znam, ali to je, jednostavno, neka uhodana praksa kako se radi sa institucijama Vlade RS”, objašnjava Jerinić put do hiljada maraka iako budžetska rezerva ne služi za finansiranje projekata privatnih organizacija i pojedinaca. Jerinić je novinarima CIN-a najprije obećao dostaviti izvještaje o projektima koji su finansirani iz budžetske rezerve, a kasnije je rekao da ih nema.

Jerinići dobijaju novac iz rezerve RS i za udruženja. Dragan je generalni sekretar Udruženja „Proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora“. Udruženje je za četiri godine iz rezerve dobilo 80.000 maraka za kampanje o energetskoj održivosti. „To nisu čak ni velika sredstva, ti se ne možeš obogatiti na tim sredstvima“, kaže Jerinić.

Brankica Tejić-Jerinić je odgovorno lice Udruženja građana CES koje je od Vlade RS i Staše Košarca dobilo ukupno 50.000 maraka za edukativne kampanje portparola.

Srđan Traljić iz TIBiH ističe da javna sredstva moraju biti dodijeljena na osnovu jasnih kriterija i sa transparentnim izvještajima o impaktu, što ovdje nedostaje. Pored novca iz rezervi, Jerinićeve firme „Info Five“, “Conectar”, “Info 5” i “Grape” su od 2019. godine s Vladom RS sklopile ugovore vrijedne više od 400 hiljada maraka.

Posebno se izdvaja platforma businessrpska.com koja je građane koštala najmanje 775 hiljada maraka, od čega je 454.000 KM plaćeno iz budžetske rezerve, iako platforma ima zanemarljiv broj pratilaca i pregleda na društvenim mrežama.

Po zakonu i stranačko-prijateljskoj liniji

Ministarstvo finansija RS tvrdi da je sve po zakonu, ali odbija dostaviti dokumentaciju o udruženjima kojima rukovode članovi SNSD-a ili osobe bliske Miloradu Dodiku.

Više od 200.000 maraka podijeljeno je takvim udruženjima, uključujući Džudo klub “Randori”, Udruženje “Politikolog” Milana Ljepojevića, te Fondaciju “Srpska kuća” Gorice Dodik.

Poslanici opozicije u NSRS, poput Milana Savanovića i Bojana Kresojevića, tvrde da se sredstva tretiraju kao budžetska diskrecija i da nema jasnih kriterija ni društvene koristi, dok poslanici vlasti smatraju da je raspodjela opravdana.

Izvještaji revizora pokazuju da se vlast zadužuje za budžetsku rezervu, ali taj novac ne troši na hitne situacije, što revizori navode samo informativno bez konkretnih preporuka.

(CIN)

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ ODGOVORIO DODIKU “PSS neće blokirati srpsko pitanje, utakmica je gotova”

Pokret Sigurna Srpska neće biti priča koja blokira srpsko pitanje, utakmica je završena, hajde da razgovaramo, odgovorio je ovo lider PSS-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, na pitanje o tome da li će prihvatiti poziv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, na sastanak da zajedno izaberu srpske delegate za novi saziv Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Kako kaže, od razgovora, ne može biti problema.

“Od razgovora, ne može biti problema, mi možemo reći s tim se slažemo ili ne slažemo, mislimo ovako ili onako. Takođe, mi ćemo voditi jasnu srpsku politiku kada su u pitanju državne institucije. Mi nećemo biti priča koja blokira sprsko pitanje, bićemo jedan faktor koji donosi napredak i koji ne blokira na bilo kom nivou. Prema tome, zauzećemo naše politike po tom pitanju, nacionalnom pitanju. Važno nam je partnerstvo sa SDS-om i drugim političkim strankama. Plan je ukrupnjavanje političke scene, a ne da se razgrađujemo u hiljadu paramparčadi, utakmica je završena, hajde da se dogovaramo, mi ćemo biti konstruktivni partneri”, naglasio je Stanivuković.

Osvrnuo se i na rezultate na prethodnim Opštim izborima.

“Naši rezultati su malo povećani, učvrstili smo poziciju na drugom mjestu, imaćemo sjednicu Predsjedništva povodom toga, pa ćemo odlučiti o daljim koracima, rekao je Stanivuković.

Naglasio je važnost razgovora sa opozcijom.

“Nakon što kreiramo naše politike, na Predsjedništvu, razgovaraćemo sa SDS-om i drugim opozicionim poslanicima koji smatraju da se život u RS treba mijenjati”, poručio je Stanivuković.

Euronews

Nastavi čitati

Politika

PETROVIĆ NAJAVLJUJE TEŠKU 2027. GODINU: „Ako ne bude dovoljno novca, moraćemo mijenjati cijenu struje“

Elektroprivredu Republike Srpske naredne godine očekuju ozbiljni izazovi, od manjka električne energije i loše hidrologije do problema u RiTE Ugljevik, dok pitanje mogućeg poskupljenja struje ostaje otvoreno. Generalni direktor ERS Luka Petrović poručuje da će odluka zavisiti od bilansa proizvodnje, kupovine i prodaje električne energije.
Petrović je ocijenio da je „Elektroprivreda Republike Srpske“ jedan od najstabilnijih stubova privrede Republike Srpske i BiH, te istakao da građani Srpske i dalje plaćaju jednu od najnižih cijena električne energije u regionu.
Međutim, iza niskih cijena za domaćinstva kriju se sve veći problemi u proizvodnji i potreba da se električna energija kupuje na tržištu po znatno višim cijenama.
2027. godina biće teška, a poskupljenje struje nije isključeno
Petrović je otvoreno upozorio da će 2027. godina biti teška za ERS, posebno zbog posljedica nepovoljne hidrologije i nedostatka proizvodnje.
Prema njegovim riječima, cijene električne energije na evropskom tržištu posljednjih godina dostizale su čak 800 evra po megavat-času, dok su se tokom prethodne dvije decenije uglavnom kretale između 50 i 80 evra. Trenutno, kako je naveo, cijene idu do 300 evra.
ERS bi, tvrdi Petrović, ostvarila znatno veći prihod kada bi električnu energiju prodavala po cijenama koje imaju druge zemlje.
Da su cijene kao u Sloveniji, ERS bi, prema njegovoj računici, imala oko 500 miliona KM više, dok bi primjena cijena iz Srbije donijela oko 250 miliona KM dodatnih prihoda. Cijene kakve postoje u Federaciji BiH donijele bi oko 120 miliona KM više.
Petrović je, govoreći o mogućem poskupljenju, naglasio da odluku ne donosi direktor ERS.
„Ako ne može da pokrije, mijenjaćemo cijene. To nije hir, nego zbir podataka koji se desi sa kupovinom energije“, rekao je Petrović.
Dodao je da je posljednjih nekoliko godina ERS-u nedostajala velika količina električne energije zbog loše hidrologije.
Građani plaćaju jeftinu struju, ali ERS skupo kupuje ono što joj nedostaje
Petrović je naveo da čak 86 odsto građana Republike Srpske plaća račune za električnu energiju manje od 80 KM.
Upravo zbog niske cijene za domaćinstva, poslovanje ERS-a sve više zavisi od toga koliko energije može proizvesti iz vlastitih hidro i termoelektrana, ali i koliko mora kupiti na tržištu.
Prema Petrovićevim riječima, procedura eventualnog povećanja cijene je jasno definisana, a podaci o proizvodnji, kupovini i prodaji dostavljaju se Regulatornoj komisiji za energetiku.
O mogućem povećanju cijene, kako je rekao, „glavnu polugu“ ima Vlada Republike Srpske, koja može odlučiti da pokrije dio minusa nastalog zbog razlike između cijene po kojoj ERS kupuje i cijene po kojoj prodaje električnu energiju.
RiTE Ugljevik radi sve kraće, problem je i kako doći do uglja
Poseban problem predstavlja Rudnik i Termoelektrana Ugljevik, čiji je radni vijek pri kraju.
Petrović tvrdi da je Vlada Republike Srpske do sada mnogo uložila u stabilizaciju ovog sistema, ali da proizvodnju otežavaju problemi sa rudnikom i obezbjeđivanjem dovoljnih količina kvalitetnog uglja.
„Mi smo do danas podijelili devet plata uredno u Ugljeviku, a rudnik i termoelektrana je radila manje od tri mjeseca“, rekao je Petrović.
Zanimljivo je da, prema njegovim riječima, uglja ima, ali se do njega ne može dovoljno brzo doći zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
Za izmjene rudarskih projekata i eksproprijaciju, kako tvrdi, potrebne su procedure koje mogu trajati i godinu dana.
ERS računa na Bistricu i Dabar
Kao izlaz iz problema Petrović vidi u povećanju proizvodnih kapaciteta i kombinovanju hidro, solarne i energije vjetra.
U toku su aktivnosti na hidroelektranama Bistrica i Dabar, raspisan je tender za solarnu elektranu Trebinje 3, kao i za izgradnju vjetroparka Hrgud kod Berkovića.
Petrović očekuje da bi jedna od hidroelektrana na Bistrici mogla biti puštena u rad u drugoj polovini 2027. godine, dok se izlazak hidroelektrane Dabar na mrežu očekuje tokom 2028.
„Kombinacijom solarne energije, vjetra i vode možemo doći u situaciju da tokom određenih dana u godini energiju ne kupujemo, već prodajemo“, rekao je Petrović.
Ipak, za realizaciju ovih projekata biće potrebno još nekoliko godina.
Do tada, ERS ostaje između dvije suprotstavljene potrebe – da građanima zadrži nisku cijenu struje i da istovremeno pronađe način da pokrije sve veće troškove proizvodnje i kupovine električne energije.

Nastavi čitati

Politika

ZA GRAĐANE BORBA ZA OPSTANAK, ZA POLITIČARE LUKSUZ: Novi mandat donosi i do 8.500 KM mjesečno i brojne privilegije!

Nakon završenih izbora slijedi konstituisanje novih saziva zakonodavnih tijela, a poslanike i delegate u naredne četiri godine očekuju primanja znatno iznad životnog standarda prosječnog građanina. U zavisnosti od nivoa vlasti, njihove mjesečne zarade, zajedno s pripadajućim naknadama, kreću se od 3.500 do čak 8.500 KM.

Razlika između primanja političkih zvaničnika i većine zaposlenih u BiH otvara pitanje opravdanosti tolikih privilegija, posebno kada se uzmu u obzir rezultati njihovog rada i odgovornost prema građanima koji su ih izabrali.

Novinar Milkica Milojević smatra da visina političkih plata sama po sebi nije najveći problem, već motivi zbog kojih pojedinci odlučuju da se bave politikom.

“Moj stav je da nije problem kolike su njima plate. Problem je što oni zbog tih plata se i upuštaju u politiku, što njih baš briga što će da žive s naših leđa godinama, neki i decenijama i da pritom ne rade svoj posao”, rekla je Milojević.

Dok političari primaju hiljade maraka, građani rade i dodatne poslove

S druge strane, više od dvije trećine zaposlenih u Bosni i Hercegovini zarađuje manje od prosječne plate, koja iznosi približno 1.300 KM.

Koliko je finansijska situacija radnika teška, pokazuje i nedavno istraživanje Saveza sindikata o dostojanstvenoj plati. Prema njegovim rezultatima, čak 40 posto zaposlenih prinuđeno je da, uz redovni posao, obavljat dodatne poslove kako bi osiguralo egzistenciju svojim porodicama.

Sindikalni predstavnici upozoravaju i na izraženu neravnotežu između primanja radnika i dobiti koju ostvaruju poslodavci.

Darko Ružičić iz Saveza sindikata Republike Srpske ističe da radnici, uprkos teškim životnim okolnostima, nemaju pretjerana očekivanja kada je riječ o visini primanja.

“Koliko su radnici skromni i dostojanstveni pokazuje i to da su ovi ispitanici rekli da bi dostojanstvena plata trebala da iznosi između 2.000 i 2.500 KM, njih 35%”, rekao je Ružičić.

Politika kao put do finansijske sigurnosti

Velike razlike u primanjima između političkih funkcionera i ostatka stanovništva dodatno podstiču percepciju da bavljenje politikom predstavlja jedan od najjednostavnijih načina za osiguravanje finansijske stabilnosti.

Umjesto da političke funkcije prvenstveno podrazumijevaju odgovornost i rad u interesu javnosti, analitičari upozoravaju da ih pojedinci sve češće doživljavaju kao priliku za ostvarivanje ličnih koristi.

Sociolozi smatrajhu da takva praksa nije nova, već da je prisutna gotovo od samog uspostavljanja višestranačkog političkog sistema u Bosni i Hercegovini.

Politika je, prema njihovom mišljenu, postala interesna politika kojoj je cilj briga o svojim ljudima, kadrovima i njihovom uhljebljenju, a da je prestala da bude on0 što treba da bude, jedna odgovorna, moralno javna djelatnost.

Sličnog je mišljenja i komunikolog Mladen Bubonjić, koji ukazuje na razloge zbog kojih se sve veći broj mladih odlučuje za politički angažman.

“Zašto se toliko mladih uopšte ljudi opredjeljuje za nekakvo bavljenje politikom? Zato što prosto vidi kao jedini izlaz, međutim taj izlaz nije osnovni egzistencijalni izlaz, to je nešto više od toga”, naveo je Bubonjić za BHRT.

Hiljade kandidata u trci za političke funkcije

Prema ocjenama analitičara, politički angažman u Bosni i Hercegovini za mnoge je postao način ostvarivanja ličnih interesa, dok su odgovornost prema biračima i javno dobro često u drugom planu.

O velikom interesovanju za ulazak u politiku svjedoči i broj učesnika na izborima. Na posljednjim opštim izborima u BiH učestvovalo je približno 7.000 kandidata iz 75 političkih stranaka.

Takvi podaci dodatno otvaraju pitanje koliko je političko djelovanje motivisano željom za društvenim promjenama, a koliko mogućnošću ostvarivanja visokih primanja, sigurnih pozicija i privilegija koje dolaze s javnim funkcijama.

Nastavi čitati

Aktuelno