Connect with us

Politika

VLAST SRPSKE “SKRKALA” MILIONE U LOBIRANJE, zauzvrat dobili sankcije

Milioni maraka su uloženi u lobiranje u Americi, a najveći pokretač i zagovarač je Milorad Dodik. Međutim, uzalud su,čini se, svi milioni jer je Dodik, nekadašnji dašak svježeg vjetra, zauzvrat od Amerike dobio sankcije i ustoličeno mjesto na crnoj listi i ne samo on nego i kompletno rukovodstvo Republike Srpske.
Iako vlast često, bar u izjavama javnosti, nema dobro mišljenje o Americi, ipak su godinama zagledani u istu tu Ameriku kojoj su milione maraka dali ne bi li, kako tvrde, predstavili Srpsku u najboljem izdanju.

Možda se pravo mišljenje o trošenju miliona na lobiste vidi u izjavi Milorada Dodika iz 2017.godine kada je za potrošenih 30 miliona maraka za lobiranje rekao da to i nije neki novac:

“Sasvim jedna druga politička konotacija ako se to kumulativno gleda moguće da je tačno ali imajući u vidu aktivnosti u desetak godina to i nije neki novac za takvu vrstu aktivnosti“.

Možda Dodiku i nije neki novac jer se sva lobiranja plaćaju iz džepova građana, ali jeste za budžet Srpske jer je zbog sankcija upitno odakle će se novac naći čak i za tekuće obaveze.

Ipak, ne odustaje se od lobiranja čak ni u jeku američkih sankcija. Prošle godine potpisan je još jedan ugovor sa američkom lobističkom kućom Schifanelli Law-LLP i to je ukupno treća lobistička kuća s kojom je u Americi potpisan ugovor.

– Problem je što dugogodišnje lobiranje ni svi milioni nisu donijeli Republici Srpskoj nikakve efekte, kaže Branko Nešković, diplomata i publicista.

„Površnim odabirom lobističkih kuća u Vašingtonu i Briselu nestručnim i neposvećenim odnosom prema strateškim ineresima uz nestručnu i nekvalitetnu geostratešku procjenu, Republika Srpska je dovedena u jedan nepovoljan međunarodni položaj na kojem bi već danas trebali da radimo u kontekstu popravljanja“, smatra Nešković.

– Republika Srpska je svojevremeno, od svih država na svijetu, bila treća po novcu izdvojenom za lobiranje u Americi i to iza Kajmanskih ostrva i Ujedinjenih Emirata. Ono što je nevjerovatno je to da se toliki novci troše a da su rezultati ravni nuli, smatra Mladen Bosić, nekadašnji predsjednik SDS-a.

„Oni su se pouzdali po logici koju inače imaju da parama mogu kupiti sve u to da će uticati na američku politiku kroz sredstva koja su velika za Republiku Srpskua mala za političke procese u Americi. Evidentno je da novcem nisu ništa postigli i da bi neko trebao odgovarati zašto je bačen novac građana Republike Srpske. Zašto da mi ovako siromašni plaćamo nešto što nema smisla ali čisto sumnjam da će iko ikad odgovarati za tako nešto“, ističe Bosić.

– U ovom slučaju neko je zakazao, da li je firma koja radi na lobiranju prevarila Vladu Srpske i uzela novac i nije uradila posao koji je trebala ili je vlast prevarila građane i svjesno dala novac lobističkoj kući koja nema dobar rezime, poručuje narodni poslanik Tanja Vukomanović.

Prema njenim riječima, oko 43 miliona KM u posljednjih nekoliko godina potrošeno je na lobiranje.

„43 miliona nije mali iznos to je budžet jedne lokalne zajednice u RS i tim novcem moglo je mnogo toga da se uradi a dato je nekome ko nije uradio ništa. Imamo izjavu predsjednika RS koji je rekao da se nada da će se to promijeniti dolaskom Donalda Trumpa na vlast u Americi, što je neozbiljno jer ako ćemo sjediti i čekati da se nešto samo od sebe desi zašto smo sve ove godine plaćali firmama da rade za nas a rezultat je apsolutno izostao“, kaže poslanica PDP u NSRS.

Iako se lobiranje plaća iz budžeta Srpske, do sad niko od nadležnih nije našao za shodno da istim tim građanima koji im pune budžet objasne koji su efekti lobiranja, pred kim se to stalno brani ugled Republike Srpske i na koji način su lobisti vršili lobiranje, ko su ciljne grupe lobista.

Jedino što smo za sad dobili su sankcije kompletnom rukovodstvu Srpske, a Repbulika Srpska je takođe i izolovana što će u daljoj budućnosti ostati urezano u istoriju i imidž Republike Srpske.
BN

Related Topics:

Politika

Za povrat PDV-a na prvi stan prijavile se 1.074 osobe, ali novac još niko nije dobio: EVO GDJE JE ZAPELO

U regionalne centre Uprave za indirektno oporezivanje BiH do sada su stigla 1.074 zahtjeva za povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine, ali nijedan podnosilac još nije dobio novac. Početak isplate zavisi od povezivanja UIO sa drugim nadležnim institucijama i razmjene podataka putem elektronskih baza.

Broj zahtjeva iz dana u dan blago raste kako građani prikupljaju potrebnu dokumentaciju, ali u UIO upozoravaju da je značajan dio pristiglih zahtjeva nepotpun.

Najviše problema, kako navode, ima sa dokumentacijom članova porodičnog domaćinstva za koje se traži povrat PDV-a za dodatnih 15 kvadratnih metara, neovjerenim kopijama dokumenata, ali i nedostatkom potrebnih potvrda poreskih i institucija nadležnih za imovinsko-pravne odnose.

Građani čekaju, a ključni problem je razmjena podataka

U UIO ističu da je rok za rješavanje zahtjeva šest mjeseci i da će se taj rok striktno primjenjivati, a ne opšti rokovi predviđeni Zakonom o upravnom postupku BiH.

Međutim, prije donošenja prvih rješenja potrebno je završiti niz administrativnih i tehničkih provjera.

Glavna prepreka za početak isplate novca trenutno je povezivanje UIO sa elektronskim bazama drugih institucija.

„U narednim danima očekujemo potpisivanje memoranduma o saradnji i razmjeni podataka sa poreskim upravama i institucijama nadležnim za imovinsko-pravne odnose, što će omogućiti bržu službenu provjeru podataka, brži ispitni postupak, provjeru dokaza i utvrđivanje činjenica, što sve prethodi donošenju rješenja o povratu“, poručili su iz UIO.

Tek nakon sprovedenih provjera i utvrđivanja da su ispunjeni svi uslovi mogu uslijediti rješenja o povratu PDV-a.

Sve više pitanja građana

U UIO, osim rasta broja zahtjeva, bilježe i veliki broj telefonskih poziva, upita putem elektronske pošte, ali i dolazaka građana u regionalne centre.

Zbog toga iz ove institucije apeluju na građane da prije podnošenja zahtjeva provjere sve uslove i potrebnu dokumentaciju sa službenicima UIO ili putem zvanične internet stranice.

Cilj je da se zahtjev odmah preda sa kompletnom dokumentacijom, kako bi se izbjeglo naknadno dopunjavanje i dodatno produžavanje postupka.

Ko ima pravo na povrat PDV-a?

Pravo na povrat odnosi se isključivo na kupovinu novoizgrađenog stana ili kuće na koje je plaćen PDV, pod uslovom da je nekretnina uknjižena na ime kupca nakon 12. aprila 2025. godine, kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona.

Povrat nije moguće ostvariti za nekretnine koje nisu bile predmet oporezivanja PDV-om, odnosno za takozvanu starogradnju.

Takođe, u povrat ne ulaze kuće koje su još u izgradnji.

Zahtjev se podnosi na obrascu ZKPS – Zahtjev kupca prvog stana za povrat PDV-a, a građanima se preporučuje da u zahtjevu navedu kontakt telefon kako bi ih službenici mogli brzo kontaktirati ukoliko bude potrebno dopuniti dokumentaciju.

Koja dokumentacija je potrebna?

Dokumentacija, osim kupoprodajnog ugovora, poreske fakture i potvrde banke o transakcijskom računu, ne smije biti starija od šest mjeseci.

Uz zahtjev je potrebno priložiti:

  • izvod iz matične knjige rođenih i, ako brak nije evidentiran, izvod iz matične knjige vjenčanih;
  • uvjerenje o državljanstvu i potvrdu o prebivalištu;
  • notarski obrađen ili sudski ovjeren kupoprodajni ugovor;
  • poresku fakturu prodavca sa iskazanim PDV-om;
  • dokaz da je kupoprodajna cijena sa PDV-om u cijelosti plaćena;
  • uvjerenje poreskih uprava ili Brčko distrikta da kupac u posljednjih sedam godina nije bio poreski obveznik za nekretnine;
  • uvjerenje nadležnog organa za imovinsko-pravne poslove da kupac nema druge nekretnine u posjedu ili vlasništvu;
  • dokaz da je kupljeni stan evidentiran u službenim evidencijama;
  • ovjerenu izjavu kupca na obrascu IKPS;
  • ovjerenu izjavu, odnosno listu članova porodičnog domaćinstva;
  • potvrdu banke ili ugovor o važećem transakcijskom računu na koji će biti izvršen povrat;
  • uvjerenje za supružnika radi utvrđivanja imovine stečene u braku.

Posebno je važno da građani obezbijede kompletnu dokumentaciju za članove domaćinstva ukoliko žele ostvariti pravo na dodatne kvadrate za koje se takođe traži povrat PDV-a.

Iako je do sada podneseno više od hiljadu zahtjeva, ključni trenutak tek predstoji – kada UIO i druge nadležne institucije uspostave elektronsku razmjenu podataka i budu stvoreni uslovi za donošenje prvih rješenja i početak isplata.

Nastavi čitati

Politika

SNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci

U Prijedoru je sinoć održana svečana dodjela 300 novih članskih kartica Pokreta Sigurna Srpska (PSS). Ovim događajem nastavljen je trend ubrzanog širenja organizacije u ovom gradu, čime je PSS u Prijedoru za svega nekoliko mjeseci okupio više od 500 novih članova.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac istakao je da je ovo drugi put u kratkom periodu da organizuju masovnu podjelu članskih karata, nakon što je prije par mjeseci podijeljeno prvih 200.

“Ovo je samo jedan pokazatelj da naša gradska organizacija raste, da smo atraktivna politička opcija i da nam se pridružuje sve više sugrađana. Pokret Sigurna Srpska unio je novu dinamiku na političku scenu. Svaka nova članska karta za nas predstavlja odgovornost više da radimo još bolje i efektivnije. Siguran sam da ćemo nakon izbora biti nezaobilazan faktor”, poručio je Vučkovac.

Zamjenik predsjednika PSS-a Igor Radojičić naglasio je da se pokret intenzivno širi u Potkozarju i čitavoj Republici Srpskoj, te da Prijedor zauzima važno mjesto u tom procesu.

“Jak pokret potreban je Prijedoru, a jak Prijedor potreban je pokretu. Ovaj grad treba probuditi i pokrenuti, a velika nova politička snaga poput Pokreta Sigurna Srpska je upravo ono što mu je bilo potrebno”, izjavio je Radojičić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska najavljuju nastavak aktivnosti na terenu i dalju izgradnju stranačke infrastrukture širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI ZAŠTITU DOMAĆE PROIZVODNJE: „Moramo uvesti carinu na male pošiljke sa Temua“

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević pokrenuo je inicijativu prema Savjetu ministara BiH kojom traži uvođenje fiksne carine od šest KM na svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM, po uzoru na novu mjeru Evropske unije.

Kresojević smatra da je zaštita domaće proizvodnje danas važnija nego ikada, posebno zbog sve većeg uvoza i ekspanzije velikih internet platformi poput Temua.

„Prije 10 godina u diplomskom radu pisao sam o zaštiti domaće proizvodnje. Ova tema nikada nije bila aktuelnija nego danas. Domaća proizvodnja pada, a uvoz cvjeta“, naveo je Kresojević.

Po uzoru na novu mjeru Evropske unije

Prema njegovoj inicijativi, za svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM bila bi uvedena fiksna carina od šest KM.

Kresojević se pri tome poziva na novu mjeru Evropske unije koja je stupila na snagu 1. jula 2026. godine. EU je uvela privremenu fiksnu carinu od tri evra na robu male vrijednosti koja se uvozi iz trećih zemalja, za pošiljke do 150 evra.

Cilj evropske mjere je, između ostalog, da se smanji prednost koju prodavci izvan EU imaju zbog ranijeg oslobađanja malih pošiljki od carine i da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija domaćim kompanijama.

„Platforme zloupotrebljavaju carinski sistem“

Kresojević navodi da su pošiljke manje vrijednosti ranije bile oslobođene carine prvenstveno iz praktičnih razloga, kako bi se smanjili administrativni troškovi carinskih procedura.

Međutim, prema njegovom mišljenju, upravo je takav sistem otvorio prostor velikim internet platformama da svoje poslovanje zasnivaju na ogromnom broju pojedinačnih malih pošiljki.

„Naime, pošiljke do 300 KM su iz praktičnih razloga oslobođene carine da bi se smanjili administrativni troškovi, a ove platforme su se fokusirale samo na male pošiljke oslobođene carine“, naveo je Kresojević.

On smatra da takva praksa ugrožava domaće proizvođače i trgovce.

„Temu i slične platforme zloupotrebljavaju carinski sistem i guše domaću proizvodnju“, poručio je Kresojević.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“

Kresojević očekuje da se Savjet ministara izjasni o njegovoj inicijativi, a pitanje zaštite domaće proizvodnje postavlja i kao političko pitanje.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“, upitao je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH na svojoj stranici navodi važeće propise iz oblasti carinske politike, uključujući Zakon o carinskoj politici BiH i Zakon o carinskoj tarifi.

Kresojevićev prijedlog tako otvara širu raspravu o tome da li bi BiH trebalo da slijedi primjer Evropske unije i uvede dodatno opterećenje za male uvozne pošiljke kako bi se, prema njegovim riječima, pružila veća zaštita domaćoj proizvodnji.

Nastavi čitati

Aktuelno