Connect with us

Društvo

VOĆARI BROJE GUBITKE: Sniženi prinosi i kvalitet voća ZBOG nepovoljnih vremenskih uslova

Zbog nepovoljnih vremenskih uslova, voćari u Republici Srpskoj ove godine bilježe niže prinose i osjetno smanjen kvalitet većine voćnih vrsta.

Naime, iako su proljećne kiše najavljivale dobru sezonu, visoke temperature u aprilu uticale su na slabiji rod i oštećenje cvjetova, posebno kod jabuke i višnje. Dok su proizvođači breskve i trešnje uspjeli ostvariti zadovoljavajuće cijene, proizvodnja maline i dalje opada zbog niskih otkupnih cijena.

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović ističe da je stanje voćarstva u Republici Srpskoj ove godine generalno loše.

– Prinosi i kvalitet voća razlikuju se zavisno od područja gdje se voćnjaci nalaze, ali sveukupno gledano, prinosi su manji od očekivanih. Proljeće je bilo obećavajuće zbog obilnih kiša, ali kako su temperature rasle, prinosi su opali. Visoke temperature u aprilu oštetile su cvjetove, posebno tokom glavne faze cvjetanja, kada su dostizale i 32 stepena Celzijusa – kazao je Dojčinović.

Kako je rekao, to je odmah nagovijestilo slabiji rod i probleme s kvalitetom.

– Jabuka, iako je imala dobar kvalitet, bila je toliko krupna da se uglavnom koristila u industriji zbog velike težine i opadanja plodova. Čak 60 odsto najboljeg roda jabuka propalo je i otišlo u industriju po niskim cijenama. Sa druge strane, breskva je ove godine imala odličan prinos i cijenu, pa je sve proizvedeno uspješno prodato. Iako se breskva ne proizvodi masovno u Republici Srpskoj, ovo je bila dobra godina za taj rod – kazao je Dojčinović.

Dodao je da su proizvođači trešanja takođe zadovoljni, iako je rod bio manji; visoke cijene su to nadoknadile.

– Svaka trešnja brzo se prodavala po cijeni od čak osam do 10 KM, što je ipak nepristupačno za lokalne kupce zbog niskog životnog standarda. Višnja je podbacila, a njen rod je gotovo izostao zbog problema s cvjetanjem u proljeće. Šljiva je nešto bolje rodila, posebno u krajevima Majevice i Semberije, gdje su plodovi visokog kvaliteta izvezeni u Nizozemsku i Njemačku, dok je ono što nije zadovoljilo standard otišlo u industriju – kazao je Dojčinović.

Kako je rekao, cijena za industrijske šljive bila je povoljna za proizvođače.

– Malina je imala male prinose, čak 60 odsto manje od očekivanih. Iako je kvalitet bio dobar, niska cijena dovela je do toga da sve veći broj proizvođača odustaje od uzgoja. Mnogi voćari već godinama napuštaju proizvodnju, pa je tako u regionu Potkozarja u posljednje tri godine broj hektara pod voćem smanjen za oko 1.000 – kazao je Dojčinović.

Kako je rekao, u cilju revitalizacije voćarstva, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske pokrenulo je program obnove starih zasada i sadnju novih, te prilagođavanje sorti koje bolje odgovaraju tržištu.

Prinosi voća u Ljubinju ove godine bili su ispod prosjeka, što čini ovu godinu izuzetno slabom u poređenju s prethodnim, rečeno je u Odjeljenju za privredu opštine Ljubinje.

– Višnja koja je bila zasađena na 112 hektara zemljišta imala je veoma loš prinos, a rod je bio veoma ispod prosjeka, pa će dio ljubinjskih voćnjaka zbog isteka ekonomskog vijeka biti iskrčen – naveli su iz Odjeljenja.

Ove godine loš prinos imala je i trešnja, koja je uz višnju najznačajnija i najzastupljenija voćarska kultura na ovom području.

– Jabuke u Ljubinju imale su prosječan rod ove godine, iako su sitnije zbog sušnog ljetnog perioda, a ta voćka je zasađena u jednom voćnjaku od nekoliko dunuma. I vinova loza u nekoliko ljubinjskih vinograda imala je solidan prinos grožđa, ali je riječ o manjim površinama na kojima se uzgaja – navode iz ovog odjeljenja

Društvo

SLUŽBE GRADA I OVE NOĆI NA TERENU “Životi sugrađana važniji od SVEGA” (FOTO, VIDEO)

Službe spašavanja grada Banjaluka i ovu noć provode na terenu, a oko 20 časova večeras uputili su se pješke do tri kuće Gajića na Manjači kojima su prijeko potrebni lijekovi i hrana.

Ekipa Gorska služba spasavanja Banjaluka uz podršku Peđe Uzelca i lovačkog drustva “Manjača-Stričići- Banjauka” i uz koordinaciju Civilne zaštite i službi Grada probijaju se kroz neprohodne puteve Manjače kako bi Gajićima dostavili ono što im je neophodne.

Gajići nažalost imaju mnogo zdravstvenih problema, među njima je nekoliko srčanih bolesnika, jedan onkološki kao i dijete sa posebnim potrebama i potrebno im je mnogo lijekova, koji će, kada se službe izbore sa snijegom, napokon i dobiti.

Ranije su iz Gradske uprave poručili da službe sa akcijom neće stati, te da će nastaviti rad na terenu dok svi građani sa ugroženih područja ne budu na bezbjednom.

Helikopterski servis dostavio je danas ono što je spremio Štab za vanredne situacije garada Banjaluka na čelu sa komandirom Draškom Stanivukovićem, iako su tu zaslugu pokušali da pripišu sebi.

 

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Stižu mraz i poledica

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske prognozirano je da se naredne tri noći i u jutarnjim časovima očekuju hladno vrijeme uz mraz, a tokom dana malo toplije.

Tokom dana će se topiti snijeg, a niska noćna temperatura će uticati na smrzavanje i stvaranje poledice, saopšteno je iz ovog zavoda.

Iz Zavoda navode da će minimalna temperatura vazduha u narednim danima iznositi od 10 do minus četiri, u višim predjelima i do minus 14, a na jugu do tri stepena Celzijusova.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

KAO IZ HORORA! U Kneževu mrtve ne mogu sahraniti, ŽIVI HODAJU PO KROVOVIMA AUTOMOBILA

Kneževo je danima zavejano snijegom i odsječeno od svijeta. Zbog smetova, visokih i do 7 metara, putevi su blokirani, struje nema od ponedjeljka, telefonski signal je često u prekidu.

Ovaj gradić podno Vlašića, udaljen je od Banjaluke svega 50 kilometara, ali kao da se nalazi na drugom kraju svijeta.

Troje ljudi, koji su umrli u posljednja dva dana, porodice ne mogu sahraniti, jer su putevi neprohodni, a groblja zavejana. Od prekjuče su počeli da izlaze, ali samo ako baš moraju.

– Probijamo uskim prtinama, koje smo napravili povrh gomila snijega, pa se desi da, ne znajući, ustvari hodamo po krovovima zatrpanih automobila – kaže jedan mještanin.

Da su Kneževljani zaista napravili prtine povrh zatrpanih automobila, potvrdila je za Srpskainfo i dr Suzana Radić, direktorka Doma zdravlja u Kneževu. – I moj je automobil zatrpan, ne vidi se iz snijega, ne bi bilo nikakvo čudo da ljudi hodaju po njemu – kaže doktorka Radić.

Ona je u ponedjeljak iz Banjaluke došla na posao u Kneževo i tu ostala. Nije se mogla vratiti, jer je snijeg zatvorio puteve.

Sanitet koji je, istog dana, putovao u suprotnom pravcu, ostao je u Banjaluci.

I dobro je što je tako.

– U ponedjeljak su sanitetom odvezli pacijente na dijalizu. Oni se zbog smetova, nisu uspjeli vratiti u Kneževo. Ostali su u Banjaluci i idu redovno na dijalizu. Da su se vratili ovamo, morali bismo zvati Helikopterski servis da ih evakuiše, jer ti ljudi bez dijalize ne mogu preživjeti – kaže dr Suzana Radić. Ovi pacijenti su na sigurnom, ali doktorka strahuje za sudbinu starijih i bolesnih mještana u zavejanim selima oko Kneževa.

– Mi do njih ne možemo doći. Ne možemo se čak ni čuti sa njima, jer već danima nema struje i telefoni ne rade. Ovdje u Kneževu radimo, 24 sata dnevno smo na raspolaganju pacijentima koji mogu doći do nas, sanitetska vozila smo očistili i spremili za put, tako da ćemo krenuti u sela, čim bude koliko-toliko prohodno – kaže doktorka Radić.

Trenutno u Domu zdravlja radi 8 sestara i tehničara, 4 ljekara i 4 vozača saniteta. Ostali ne mogu doći na posao, jer žive u Banjaluci ili u selima oko Kneževa. Čekaju da mašine Civilne zaštite RS raščiste puteve. Zanimljivo je da, otkako je počelo nevrijeme, nije bilo nijednog preloma, iako je Kneževo doslovno zatrpano snijegom i ledom i pješaci se kreću uskim opasnim prtinama.

– Pretpostavljam da su ljudi naučili kako da se nose s tim problemima, jer su oštre zime ovdje uobičajene. Ipak, ovoliki snijeg nije viđen godinama – kaže dr Suzana Radić. Otkriva kako izgleda svakodnevni život u gradiću okovanom snijegom.

– Kad dođemo na posao, prvo uključimo agregat i stavimo telefone na punjenje. Potom provjerimo jesu li parking ispred Doma zdravlja i prilazi zgradi očišćeni od snijega, bar toliko da ljudi mogu bezbjedno prići. Ako nisu, uzimamo lopate u ruku – priča doktorka Suzana. Sa posla se juri u prodavnicu da se nabavi hrana. Struje nema, mrak rano pada, a rafovi u prodavnicama su sve prazniji, pa je nabavka prvi poduhvat. Neke radnje su već zatvorene.

U Kneževu radi nekoliko pekara, ustvari, radile bi da ima struje.

– Ko ima šporet na drva i vreću brašna sam peče hljeb, ko nema mora na dijetu – kaže jedna mještanka.

Od ponedjeljka su zatvoreni svi putevi koji vode ka Kneževu i iz Kneževa. Zbog snijega ne mogu proći ni saniteti, ni dostavna vozila. U gradiću ponestaje hrane. Najbogatiji je onaj ko ima dimnjak i šporet na drva, a u špajzu vreću brašna.

Kako pričaju mještani, kad je snijeg zapadao, a grad zadesila mećava, prvog dana ljudi nisu ni izvirivali iz kuća i stanova, piše Srpska info.

Nastavi čitati

Aktuelno