Connect with us

Društvo

GUBITKE MJERE U MILIONIMA: Voćare Srpske ove sezone ugrožava slab prinos i nekontrolisan uvoz tih proizvoda

Voćari u Srpskoj u velikom su problemu ove sezone zbog smanjenih prinosa uslijed vremenskih nepogoda. Štete su od 80 do 100 odsto na području od Kozarske Dubice do Laktaša, takođe i u Semberiji i Posavini, što će uticati na rod i narednih godina, izjavio je predsjednik Udruženja voćara RS, Dragoja Dojčinović.
Najviše su stradali uzgajivači jabuka i bostana, ali i drugo voće je znatno lošijeg kvaliteta.

S obzirom na obilne kiše u maju i na udare grada i oluje u ljetnjim mjesecima, voće nije ni stiglo da sazri, pa su voćari pretrpjeli milionske štete, ne samo na njivama nego i kada je u pitanju skladištenje.
Iz Udruženja kažu da jabuka u Potkozarju ima svega 15 odsto pokrivenih zasada i da je velika šteta u pitanju.

– Ove godine nemamo roda za prvu klasu. Ako ostane na grani da ne istrune možda će biti nešto za industriju za treću klasu – rekao je Dojčinović i dodao da je dodatni problem i kako ukloniti trulež sa parcela i voćnjaka.

Sami štite svoje zasade
KADA je u pitanju pomoć od institucija Vlade Republike Srpske, predsjednik Udruženja voćara Srpske nije optimističan.

– Od države iz trenutnog agrarnog budžeta ne možemo očekivati značajniju pomoć. Voćari su prinuđeni da osiguravaju svoje proizvode, da štite zasade protivgradnom mrežom, a tu bi država trebalo značajnije da učestvuje – zaključuje Dojčinović.

U Lijevče polju i Semberiji lubenica je stradala zbog prekomerne količine padavina. Veleprodajna cena domaće lubenice ne bi trebalo da bude manja od 0,50 KM po kilogramu, a takođe i jabuke, navode iz Udruženja.

– Zarade u voću ove godine nema, bili bi zadovoljni da se pokriju troškovi branja, dobavljača, hemijskih sredstava i kredita – rekao je Dojčinović.

Krajnji potrošači će, tvrdi, platiti najveći ceh jer uvoz guši domaću prozvodnju.

– Građani u marketima više ne kupuju voće na kilogram nego na komad. Vidjeće svi koliko je teško kad se uvozi hrana – kaže Dojčinović.

Poljoprivrednik iz Lijevča kaže da ne zna šta će sa tolikom količinom otpada.
– Šteta na mojim zasadima jabuka je skoro 400.000 KM, nema načina da nadoknadimo – rekao je jedan od uzgajivača jabuka.

Do sada su prinosi rane lubenice u Semberiji bili do 10 tona po dunumu, ali ove godine je to pet do šest tona.

Lubenica je ove godine podbacila. Lošijeg je kvaliteta i narod neće da kupuje – rekao je D. Z. iz Crnjelova.

Ništa bolje nije ni u Posavini.
– Višanja nismo ni imali jer je vjetar obio sve, jabuke su stradale, vjetar i nevrijeme su uništili plastenike. Ovu sortu lubenica što stiže malo kasnije smo jedva sačuvali – rekao je R. S. iz Slatine.

Društvo

HOĆE LI NAGLO ZAHLAĐENJE i snijeg negativno uticati na pčelarstvo?

Posljednje padavine i naglo zahlađenje negativno utiču na pčelarstvo i sigurno će smanjiti ovogodišnje medobranje.

Pčelar iz Poveliča kod Srpca Željko Ignjatić kaže da ne pamti da je bagrem ikada ovako rano počeo da cvjeta. Visoke dnevne temperature proteklih dana pojačale su unos polena, i do tri kilograma dnevno.

Međutim, naglo zahlađenje i pored odličnog početka sezone, ipak donosi neizvjesnost.

– Što znači da će one to što su donijele da pokupe, odnosno da pojedu, da bi se prehranile tako da mi sa sigurnošću ne možemo reći da je ova godina krenula dobro i da će biti dobra, loša ili srednja dok ne podvučemo crtu na kraju sezone – naveo je Ignjatić.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

OVO SU neobični VASKRŠNJI OBIČAJI širom svijeta

Kod brojnih naroda ostalo je mnogo čudnih običaja za najradosniji hrišćanski praznik.

Kada kod nas spomenete Vaskrs, gotovo svakome će prve asocijacije biti porodično okupljanje, farbanje jaja, bogata trpeza, vaskršnje korpice i dekoracija i sl. Ali, mnogi narodi širom svijeta, praktikuju mnogo čudne običaje kada je u pitanju najradosniji hrišćanski praznik.

Francuzi se okupljaju na glavnom trgu u svom gradu i prave džinovski omlet od po nekoliko hiljada jaja! Najčešće se upotrijebi preko 4 hiljade jaja, a veliki broj ljudi se hrani ovim omletom.

U Finskoj na Vaskrs običaj je da se odrasli međusobno šibaju po leđima brezovim grančicama, a djeca svom snagom i svim sredstvima prave buku na ulicama kako bi najavila kraj posta.

Kod Holanđana postoji čudna tradicija da se dječacima simbolično “ispraši tur”, odnosno dobiju batine, jer se smatra da se tako iz njih “istjeruje” đavo. Ovaj običaj postoji i kod Škota, pa se kod njih ustalila i izreka “istučen kao za Vaskrs”.

Grci sa Krfa, moglo bi se reći, imaju jedan od najčudnijih običaja: naime, oni na Vaskrs bacaju lonce kroz prozor.

U Bugarskoj tradicija nalaže da najstarija žena u porodici prvim crveno obojenim jajetom prinese licu svakom djetetu u porodici, za zdravlje i sreću, a vjernici poslije liturgije lupaju šarena jaja o zid crkve.

Iako je zeka najpopularniji i najčešći simbom uskršnjim praznika, u Australiji je to – kengur! Tamošnji vjernici tada odlaze na obližnji potok ili rijeku da zahvate malo vode, koju čuvaju do vjenčanja, kad će se njom međusobno poprskati za sreću u braku.

U Norveškoj postoji, možda, najbizarnija tradicija: naime, na dan Vaskrsa kod nje se održao običaj rješavanja ubistava! Na njihovoj televiziji se na Veliku subotu emituju kriminalistički i detektivski filmovi, a časopisi objavljuju priče o misterioznim i neriješenim ubistvima.

U Americi ustalila se zanimljiva tradicija:”lov” na farbana jaja. Ukućani tada sakrivaju jaja u kući ili dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći uskršnji zeka tu ostavio zajedno sa slatkišima i drugim poklonima.

U dalekoj Polineziji se za Vaskrs krste školjke! Razlog zašto se praktikuje ovo jeste taj što se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. One se nakon utvrđenog obreda vraćaju u more.

Nastavi čitati

Društvo

MILAN PJEŠAČIO OD NJEMAČKE DO OSTROGA! Vjera, optimizam i UPORNOST oslonac u teškim trenucima

Milan Đundić je krenuo na neobično putovanje 3. marta, spremajući se da pređe više od 1.400 kilometara pješke, od Nemačke do manastira Ostrog.

Ovo hodočašće, koje je trajalo 35 dana, nije bilo samo fizičko putovanje, već i duhovno iskustvo koje je testiralo njegovu izdržljivost i vjeru. Jedan dio puta je čak prepješačio bosonog.

Na svom putu, Milan je prošao kroz pet različitih država – Nemačku, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Umjesto da izabere brz i udoban način putovanja avionom ili automobilom, Milan je svesno dolučio da ide pješke do Ostroga, sa ciljem da se približi svojoj svetinji na jedinstven način, piše Blic.

– Svjesno sam odlučio da idem svojim nogama, uputio sam se na hodočašće ka našoj svetinji. Da li je bilo lako? Nije. Da li sam uspio? Jesam! Uz pomoć dobrih ljudi koje sam sreo i, naravno, uz božju pomoć – rekao je Milan u jednom od svojih videa.
Iako je nailazio na izazove, poput fizičkog umora i teških trenutaka, Milan je dobijao podršku od stanovnika mesta kroz koje je prolazio. Njegova odlučnost i optimizam bili su primjetni tokom cijelog putovanja, a on je isticao da mu je podrška ljudi koji su pratili njegovo putovanje bila od velikog značaja, posebno kada bi završio dan raširivši šator i ostavši sam u tišini.

– Na ovom putu sa mnom su bog, moj ranac i moj optimizam da ću uspeti i stići do najveće svetinje. Budite moja podrška, to će mi mnogo značiti, pogotovo kada uveče raširim šator, raspalim vatru i ostanem sam u tišini. Moraš da se privikneš na malo tuge u životu. Nećeš znati šta je prava sreća ako ne budeš imao sa čim da je uporediš – pisao je Milan tokom putovanja.

Tokom putovanja, Milan je dijelio svoje misli i osjećanja na društvenim mrežama, ističući da mu je vjera, optimizam i upornost bili oslonac u teškim trenucima.

Nastavi čitati

Aktuelno