Javna ustanova “Vode Srpske” započinje identifikaciju i evidentiranje nelegalno izgrađenih stambenih i poslovnih objekata na javnom vodnom dobru, s ciljem zaštite životne sredine, vodnih resursa i bezbjednosti građana, dok stručnjaci iz ove oblasti pozdravljaju ovakvu odluku i ističu da smo sve češće svjedoci bespravne gradnje ovakvih objekata.

Nenad Spasojević, načelnik Odjeljenja za pravne i imovinske poslove u “Vodama Srpske”, kazao je da će evidentirati sve nelegalne stambene i poslovne objekte izgrađene na javnom vodnom dobru i o tome informisati nadležna ministarstva, uz prijedloge mogućih rješenja ovog sve izraženijeg društvenog problema.

Istakao je da nelegalna gradnja na vodnim površinama predstavlja ozbiljnu prijetnju za životnu sredinu, ekosistem i bezbjednost građana, budući da su rijeke, jezera, izvori i druge vodne površine od opšteg interesa i kao takve u isključivom vlasništvu Republike Srpske.

“Ovaj problem posebno je izražen u srednjem toku rijeke Drine, gdje su primjetne čitave zone nelegalno izgrađenih vikendica, naročito u okolini Zvorničkog i Višegradskog jezera. Slična situacija zabilježena je i na Vrbasu, Uni, Sani i drugim vodotocima”, naglasio je Spasojević.

Prema njegovim riječima, nelegalni objekti su svi objekti izgrađeni bez odgovarajućih dozvola ili suprotno pozitivno-pravnim propisima Republike Srpske.

Dodaje da Zakon o vodama jasno propisuje da je zemljište javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike i da je gradnja dozvoljena isključivo u posebnim slučajevima, kao što su objekti javne infrastrukture, zaštitni objekti i sadržaji iz oblasti sporta, turizma i rekreacije, koji su usklađeni sa planskom dokumentacijom.

“Gradnja na vodnom dobru bez dozvole ima višestruke posljedice. Ugrožava se snabdijevanje vodom, narušava prirodna ravnoteža, degradira životna sredina i smanjuje bioraznolikost. Poseban problem predstavljaju objekti bez kanalizacije, jer otpadne vode često završavaju direktno u rijekama i jezerima”,rekao je Spasojević.

Dodao je da ovakva gradnja može dovesti i do promjene toka rijeka, oštećenja riječnih korita i povećanja rizika od poplava tokom visokih vodostaja.

Spasojević pojašnjava da, iako Zakon o vodama ostavlja mogućnost da dio zemljišta izgubi status javnog vodnog dobra, te, kako navodi, ako je riječ o starom koritu koje više nije u funkciji, to se ne odnosi na objekte koji su podignuti bez ikakvog odobrenja, saglasnosti i uvida nadležnih institucija.

“Imajući u vidu da je riječ o stotinama nelegalnih objekata, prvi korak ka rješavanju problema biće njihovo evidentiranje i eventualno formiranje jedinstvenog digitalnog registra, sa odgovarajućim mapama i katastarskim podlogama”, istakao je Spasojević.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da godinama iz Centra upozoravaju na brojne probleme koji pogađaju naše rijeke, bilo da je riječ o zagađenju, izgradnji hidroelektrana, brana ili o sve prisutnijoj nelegalnoj gradnji.

“U posljednje vrijeme svjedočimo stihijskom povećanju broja objekata na riječnim obalama, od kuća i vikendica do betonskih konstrukcija koje se grade direktno u koritima rijeka. Ova pojava ne samo da narušava prirodni ambijent, već dugoročno stvara ozbiljne probleme, posebno u kontekstu poplava i regulacije vodotoka”, kazao je Topić.

Pojasnio je da rijeka nije samo vodotok, ona obuhvata čitav riječni pojas koji ima ključnu ulogu u očuvanju ekosistema i regulisanju tokova vode.

“Izgradnjom u tim zonama, posebno kada se koriste čvrsti materijali poput betona, mijenja se prirodna dinamika rijeke. Umjesto živog riječnog sistema, stvaramo protočne kanale koji gube svoju funkciju i otpornost na prirodne nepogode”, pojašnjava Topić.

Kako je rekao, zakonski je jasno definisano da u pojasu od osam do 15 metara od obale, u zavisnosti od veličine rijeke, nije dozvoljena gradnja objekata koji se ne mogu ukloniti brzo i jednostavno, posebno ako nisu građeni od prirodnih materijala.

“Nažalost, praksa pokazuje suprotno, sve češće svjedočimo bespravnoj gradnji, naročito na rijekama poput Une, gdje gotovo svakog mjeseca, niču novi nelegalni objekti, naročito u rejonima Novog Grada, Kostajnice i Dubice.