Connect with us

Politika

VODEĆI RESOR ENERGETIKE I RUDARSTVA: Koliko zarađuju zaposleni u ministarstvima u Vladi Republike Srpske?

Prosječna neto plata zaposlenih u ministarstvima republičke Vlade kreće su u rasponu od 1.800 do čak 2.180 maraka.

Resor energetike i rudarstva koji vodi Petar Đokić može se pohvaliti najvećom prosječnom platom, dok je najmanja kod njegovog kolege Save Minića koji upravlja poljoprivredom, šumarstvom i vodoprivredom.

Podaci iz ministarstava u Vladi Srpske o prosječnoj zaradi za svako zasebno pokazuju da pojedini resori sa prosječnom platom i do skoro 900 maraka premašuju republički prosjek, koji prema posljednjim podacima iznosi 1.312 maraka.

Više od 2.000 KM

Prosječna isplaćena neto plata za zaposlene u Ministarstvu energetike i rudarstva za januar 2024. godine iznosila je 2.182,86 KM.

“U ovom ministarstvu zaposleno je 55 radnika, od čega su 52 sa visokom stručnom spremom i tri sa srednjom stručnom spremom”, kazali su “Glasu Srpske” u Ministarstvu energetike i rudarstva RS.

Slijedi ih resor saobraćaja i veza RS, kojim upravlja Nedeljko Čubrilović, a gdje prema posljednjim podacima prosječna neto plata iznosi 2.148,31 KM, dok nešto manji prosjek ima resor za evropske integracije i međunarodnu saradnju na čijem čelu je Zlatan Klokić. Prema njihovim podacima, prosječna plata isplaćena za januar iznosila je 2.048 KM.

Ministarstvo pravde, na čijem je čelu Miloš Bukejlović, jedino javno i to svakog mjeseca, objavljuje ove podatke još od 2016. godine, a statistika pokazuje da su zaposleni u ovom resoru u januaru u prosjeku zaradili 2.046 maraka.

Prosječnom platom koja je veća od 2.000 maraka može se pohvaliti i resor porodice, omladine i sporta kojim rukovodi Selma Čabrić, a prema posljednjim podacima prosjek plate kod njih iznosi 2.027,45 maraka.

Posljednje, šesto mjesto, ali ništa manje slavno, liste onih koji imaju prosječna primanja iznad 2.000 maraka pripalo je Ministarstvu privrede i preduzetništva kojim rukovodi Vojin Mitrović. Prosječna neto plata prema posljednjim podacima iznosi 2.023 KM.

Od 1.800 do 2.000 KM

S druge strane, prosječna zarada u šest resora Vlade Srpske kreće se od 1.900 do 2.000 maraka, a prvo ispod 2.000 maraka je Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje na čijem je čelu Željko Budimir, gdje je prosjek plate 1.974,78 maraka.

Slijedi ih resor kojim rukovodi Alen Šeranić, odnosno Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, gdje je prosječno isplaćena neto plata u januaru iznosila 1.963,20 KM.

Prosjek plate u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, na čijem je čelu Bojan Vipotnik, je 1.935,34 marke, a u resoru uprave i lokalne samouprave, kojim rukovodi Senka Jujić, 1.927,70 maraka.

Nešto manje zarađuju u Ministarstvu finansija, na čijem je čelu Zora Vidović, a gdje prema posljednjim podacima prosječna neto plata iznosi 1.916 KM, dok je u resoru trgovine i turizma, koji vodi Denis Šulić, prosječna neto plata u januaru 2024. godine iznosila 1.902,10 maraka.

Međutim, ima i resor koji je ispod crte od 1.900 maraka, a to je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

“Na osnovu analize na bazi januara 2024. godine, prosječna neto plata isplaćena za zaposlene iznosi 1.811,15 KM”, kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.

“Glas Srpske” je pitanja poslao i na adresu ministarstava prosvjete i kulture, unutrašnjih poslova te rada i boračko-invalidske zaštite kojim upravljaju Željka Stojičić, Siniša Karan i Danijel Egić, ali od njih odgovore nisu dobili.

Podaci o prosječnim zaradama zaposlenih u ministarstvima pokazuju da je onaj ko je uspio da dobije posao u javnom sektoru na dobitku, a da za rezultate svoga rada ne mora da se sekira, kazao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Naglasio je da su zbog takve situacije najpoželjniji poslovi u javnom sektoru, jer niko ne odgovara za rezultate svog rada kao što je to u privatnom sektoru.

“S druge strane, vidimo da se narušava dogovor ili sugestija Svjetske banke po kojoj ne treba zapošljavati nove radnike u javnom sektoru i povećavati plate. Kao što vidimo, to se ne poštuje, a veliko je pitanje iz čega će se sve to moći i isfinansirati s obzirom na to da su prihodi od indirektnih poreza u porastu, ali i obaveze po osnovu vraćanja kredita rastu, dok su direktni porezi u padu”, rekao je Pavlović za “Glas Srpske”.

To u prevodu, naglašava, znači da će javni sektor ili morati da uzima kredite da bi isplaćivao plate ili da te plate smanjuje.

“Drugu opciju je veoma teško izvesti jer je uglavnom riječ o zaposlenima koji su iz određenih krugova i partija koje su na vlasti”, zaključio je Pavlović.

Sindikat

Predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić rekao je da visokom prosjeku plata u ministarstvima najviše doprinose rukovodeći kadrovi.

“Nisu računate plate namještenika koji nemaju status službenika, a rade u tim ministarstvima. S druge strane, ako posmatramo to na način da je jedan načelnik odjeljenja, koji je zadužen za izradu nekog zakona, imao 1.800 pa i 1.900 maraka primanja, a iz toga izuzmemo topli obrok i regres, dođemo do toga da on ima platu oko 1.500, 1.600 KM, što i nije tako velika plata u odnosu na druga zanimanja, gdje zaposleni nisu uložili znanje da bi radili najsloženije poslove za državu”, kazao je Marić.

Related Topics:

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno