Connect with us

Svijet

VOJNA BAZA UMJESTO HOTELA! Zašto Putin i Tramp pregovaraju baš ovdje?

Sastanak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina održaće se u američkoj vazduhoplovnoj bazi Elmendorf-Ričardson na Aljasci, prenosi CNN, pozivajući se na obaviještene izvore.

“Organizatori su zaključili da je jedini grad u ogromnoj državi koji bi mogao biti pogodna lokacija za samit bio Enkoridž. I samo je vojna baza Elmendorf-Ričardson, koja se nalazi na sjevernom obodu grada, ispunila uslove da bude domaćin istorijskog sastanka”, izvijestio je CNN.

Sagovornici američke televizije su pojasnili da se Bijela kuća nadala da će izbjeći situaciju u kojoj bi ruski predsjednik i njegova pratnja bili primljeni u američkom vojnom objektu, ali je Aljaska trenutno na vrhuncu turističke sezone, tako da nije pronađena druga pogodna lokacija za sastanak na vrhu.

Sinoć je Bijela kuća saopštila da će se sastanak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina održati u petak u Enkoridžu, na Aljasci.

Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je sinoć na konferenciji za novinare da će u petak ujutro predsjednik Tramp otputovati u Enkoridž na Aljasci, na bilateralni sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Livit je dodala da ”ne želi da postavlja crvene linije” za Trampa u kontekstu pregovora, i dodala da je Tramp pozvao Ukrajinu i Rusiju da se direktno uzajamno angažuju jedna s drugom kad je riječ o humanitarnim pitanjima.

Navela je da će sastanak Trampa i Putina biti ”vježba slušanja za predsjednika (SAD)”.

“Samo jedna strana uključena u ovaj rat biće prisutna, pa je ovo prilika za predsjednika (Trampa) da stekne dublji i bolji uvid u to kako bismo, nadamo se, mogli da okončamo ovaj rat. To će biti vježba slušanja za predsednika (Trampa)”, rekla je Livit.

Ona je nagovijestila da postoje planovi da Tramp u budućnosti posjeti Rusiju.

Tramp je ranije izjavio da će obje zaraćene strane morati da ustupe dio teritorije kako bi se okončao krvavi sukob koji traje više od tri godine.

Kremlj i Bijela kuća su ranije najavili da će se Putin i Tramp sastati na Aljasci 15. avgusta, ali tačna lokacija do sinoć nije bila poznata, prenosi Telegraf.

Svijet

RAZVIJA SE SNAŽNA ANOMALIJA: Šta to znači za nadolazeću zimu

Snažna okeanska anomalija širi se sjevernim Tihim okeanom, donoseći toplije temperature vode sve do zapadne obale Sjedinjenih Američkih Država.

Ovo veliko područje anomalije već je nekoliko puta zabilježeno u prošlosti i često je predznak hladnije zime u Sjedinjenim Državama, Kanadi, a ponekad i Evropi.

Ovogodišnja anomalija jedna je od najvećih u posljednjem periodu, što postavlja pitanje: razvija li se možda izrazito hladna zima 2025./2026.? Ovi fenomeni, poznati kao morski toplinski talasi, javljaju se kada su temperature okeana znatno više od prosjeka tokom dužeg perioda. Oni imaju značajan uticaj na morske ekosisteme, ali i na srednjoročni i dugoročni razvoj vremenskih obrazaca.

Topli okeanski kontrasti stvaraju se putem takozvanog “atmosferskog mosta”, koji povezuje tropske regije s Tihim okeanom.

Promjene u tlaku i vjetrovima mijenjaju cirkulaciju, što rezultira snažnim anomalijama, piše Severe Weather.

Proučavanjem istorijskih podataka pronađene su četiri jeseni sa sličnim okeanskim anomalijama.

Te su godine pokazale karakteristične zimske obrasce: široko područje niskog tlaka nad Sjedinjenim Državama i Kanadom te duboki sistem niskog tlaka nad sjeveroistočnim Atlantikom i sjeverozapadnom Evropom.

Ovi obrasci dovode polarnu mlaznu struju dublje u Sjevernu Ameriku, što rezultira hladnijim vazduhom iz polarnog kruga koji se širi prema jugu.

Analiza temperatura iz tih godina pokazuje značajnu hladnu anomaliju nad Kanadom i Sjedinjenim Državama, dok Evropa bilježi toplije uslove zbog zapadnih i južnih vjetrova.

Snježne padavine u tim sezonama bile su iznadprosječne u sjevernim, istočnim i južno-središnjim dijelovima Sjedinjenih Država te zapadnoj i centralnoj Kanadi.

U Evropi je snijeg bio ograničen na više nadmorske visine i sjeverne regije, ali dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva i Irske zabilježili su iznadprosječne snježne padavine, što daje povoljan znak za zimu u tim područjima.

Dugoročni modeli, uključujući C3S i NCEP NMME, predviđaju nastavak toplih anomalija u sjevernom Tihom okeanu i slabu La Niñu tokom kasne jeseni i rane zime.

ECMWF-ova prognoza za januar 2026. pokazuje naznake Sistema visokog tlaka u Tihom okeanu i široko područje niskog tlaka nad Kanadom, što je u skladu s istorijskim obrascima. Kanadski CanSIPS model takođe potvrđuje sličan zimski obrazac, što povećava pouzdanost ovih prognoza.

Još jedan ključni faktor za nadolazeću zimu je pojava novog polarnog vrtloga iznad Sjevernog pola.

Ovaj atmosferski fenomen dodatno će uticati na vremenske uslove tokom zime 2025./2026., pojačavajući potencijal za hladnije i snježnije uslove u određenim regijama.

Iako svaka zima varira, istorijski podaci i trenutne prognoze ukazuju na potencijal za hladniju i snježniju zimu u Sjedinjenim Državama i Kanadi, posebno u sjevernim i centralnim regijama.

U Evropi se očekuju blaži uslovi, s većim potencijalom za snijeg na sjeveru Ujedinjenog Kraljevstva i Irske te na višim nadmorskim visinama.

Nastavi čitati

Svijet

SVE VEĆI PRITISAK NA MELONI: Italija spremna da prizna Palestinu, ali pod dva ključna uslova

Italijanska premijerka Đorđa Meloni najavila je da je njena vlada spremna da prizna palestinsku državu, ali tek nakon ispunjenja dva važna uslova – oslobađanja talaca koje je oteo Hamas i njegovog isključenja iz buduće palestinske vlade.

Masovni protesti širom Italije pokazuju dubinu nezadovoljstva građana zbog rata u Gazi.

Pod pritiskom javnosti, stav premijerke Đorđe Meloni značajno se promijenio, najavila je da je Italija spremna da prizna Palestinu, ali pod jasno definisanim uslovima.

Italijanska desničarska vlada spremna je da prizna palestinsku državu, ali uz dva ključna uslova – oslobađanje svih talaca koje je Hamas oteo tokom napada 7. oktobra 2023. godine i potpuno isključenje Hamasa iz buduće palestinske vlade.

Premijerka Đorđa Meloni izjavila je u utorak uveče da će parlamentarne stranke koje čine njenu vladu podnijeti prijedlog za priznavanje Palestine, ali uz navedene uslove.

“Nemam ništa protiv priznanja Palestine, ali moramo postaviti prave prioritete”, poručila je Meloni.

Ovakav stav Italije prati slične odluke Belgije i Francuske, uključujući i identične uslove, i predstavlja preokret u politici Melonijeve, koja se ranije protivila priznanju, uprkos rastućem nezadovoljstvu građana.

Italijani sve glasniji zbog rata u Gazi
U ponedjeljak je održan opšti štrajk širom Italije, u kojem je učestvovalo oko 500.000 ljudi.

Kako je saopštila sindikalna konfederacija USB, štrajk je organizovan zbog “genocida u Pojasu Gaze, blokade humanitarne pomoći od strane izraelske vojske i pretnji međunarodnoj humanitarnoj misiji Global Sumud Flotilla”.

Zahtjev za priznavanje Palestine dolazi i iz takozvanog “pro-palestinskog pokreta”, koji okuplja organizacije civilnog društva, alternativne sindikate i udruženja građana.

Ovaj pokret traži veći pritisak na Izrael da prekine rat, kao i zabranu izvoza oružja i vojnih komponenti iz Italije u Izrael.

Javno mnjenje sve više protiv izraelske politike
Prema istraživanju javnog mnjenja, 40,6% Italijana podržava priznavanje nezavisne palestinske države, dok 21,9% smatra da bi trebalo uspostaviti privremenu međunarodnu upravu.

Drugo istraživanje, koje je sproveo italijanski projekat YouTrend, pokazuje da se sve više građana kritički odnosi prema izraelskim postupcima nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023.

Rezultati ankete otkrivaju sledeće stavove građana:

60% smatra da bi Izrael trebalo da se povuče sa svih okupiranih teritorija na Zapadnoj obali.
63% smatra da Izrael sprovodi genocid u Gazi.
64% veruje da Izrael sistematski diskriminiše palestinski narod.
65% smatra da su izraelske reakcije na napade Hamasa neproporcionalne i da pretežno pogađaju civile.
Melonijeva mijenja kurs pod pritiskom javnosti
Kako objašnjava Lorenzo Pregliasco iz YouTrend-a, početak 2025. godine predstavlja prelomni trenutak u javnom mnjenju Italije. Čak i glasači partija koje su ranije bile naklonjene Izraelu, poput desničarskih Braće Italije (Fratelli d’Italia) i Forca Italija, počeli su da kritikuju izraelsku vojnu politiku.

“Mislim da je snažna medijska pokrivenost rata u Gazi i prikazivanje humanitarne katastrofe duboko potreslo i one koji ranije nisu imali formirano mišljenje o ovom sukobu”, rekao je Pregliasco za Euronews.

On dodaje da je upravo to vjerovatno doprinelo postepenoj promeni stava italijanske vlade.

“Naravno, vlasti ne žele da zauzmu radikalnu poziciju kao levica, ali u poslednje vreme primećujem jasnu promjenu u tonu, naročito u kritikama na račun kopnene ofanzive u Gazi i humanitarnih posledica izraelskog bombardovanja.”

Italija ostaje uz “rješenje dvije države”, ali uz oprez
Dok italijanska levica godinama otvoreno kritikuje Izrael, sada se razlika između stava vlasti i opozicije značajno smanjila.

Iako Melonijeva i dalje odbija da izraelsku vojnu akciju u Gazi nazove “genocidom”, kao što to čini levica, pristala je da razmotri priznanje Palestine, što je ranije kategorički odbijala.

Samo dan pre Melonijine izjave, ministar spoljnih poslova Antonio Tajani izjavio je da Palestina trenutno ne postoji kao država i da je zbog toga ne može priznati.

“Prije nego što je priznamo, mora se najpre izgraditi. Ne možemo pokloniti državu Hamasu”, rekao je Tajani novinarima u Njujorku, na marginama Generalne skupštine UN.

Italija je oduvek podržavala takozvano rješenje dvije države, ali najnovija izjava Melonijeve predstavlja drastičan zaokret, za koji se pretpostavlja da je motivisan domaćim pritiscima i sve izraženijim javnim nezadovoljstvom.

Nastavi čitati

Svijet

LUKAŠENKO “Putin ima prijedlog za kraj rata, Tramp se slaže. ILI TO ILI OSTAJU BEZ UKRAJINE”

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je nakon današnjeg sastanka sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Moskvi da će ruski lider uskoro objaviti „vrlo dobar prijedlog“ za okončanje rata u Ukrajini, koji, kako tvrdi, u velikoj mjeri podržavaju i Sjedinjene Američke Države.

Lukašenko, koji je s Putinom razgovarao više od pet sati, nije otkrivao detalje, ali je naglasio da je prijedlog već predstavljen američkom predsjedniku Donaldu Trampu tokom njihovog prošlomjesečnog susreta na Aljasci.

„Predsjednik Putin i ja razgovarali smo o prijedlogu, ali neću sada govoriti o tome. Sam predsjednik će to reći. Riječ je o dobrom prijedlogu za Ukrajinu, prijedlogu koji je čuo Donald Tramp, a potom ga odnio u Vašington na razmatranje. Vrlo dobar prijedlog“, rekao je Lukašenko u izjavi za ruskog novinara Pavela Zarubina.

„Ako Ukrajinci ne prihvate – izgubiće Ukrajinu“

Lukašenko je upozorio da će Ukrajina, ukoliko odbije prijedloge, „izgubiti sve“.

„Ako Ukrajinci ne prihvate prijedloge, biće kao što je bilo na početku specijalne vojne operacije. Biće još gore, izgubiće Ukrajinu“, rekao je on.

Ranije je Moskva insistirala na uslovima koje Kijev odbacuje kao ravne kapitulaciji – uključujući ustupanje dodatnih teritorija, odustajanje od članstva u NATO savezu i ograničenje veličine ukrajinske vojske.

Tramp: Ukrajina može da vrati teritoriju

Ove izjave dolaze samo nekoliko dana nakon što je Donald Tramp poručio da Ukrajina može da povrati sve izgubljene teritorije – gotovo petinu zemlje – i da mora djelovati odmah jer se, kako je naveo, „ruska ekonomija nalazi u velikim problemima“.

Kremlj je odbacio Trampove riječi, tvrdeći da su rezultat njegovog nedavnog sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, te da su pod snažnim uticajem ukrajinskog viđenja rata.

Zelenski je ranije izjavio da se Putin samo pretvara da pregovara, a da zapravo nije iskreno zainteresovan za mir.

Lukašenko predlaže trilateralni sastanak

Bjeloruski lider predložio je i da se on, Putin i Zelenski, kao lideri tri slavenske države, sastanu i dogovore sporazum.

„Kako bi izbjegao gubitak cijele Ukrajine, Zelenski ne samo da mora pregovarati, već i pristati na povoljne uslove – uslove koje su u velikoj mjeri odobrili Amerikanci“, rekao je Lukašenko.

Ukrajina zvanično traži direktan susret između Zelenskog i Putina, dok Moskva tvrdi da je to moguće samo ako ukrajinski predsjednik pristane da dođe u Moskvu.

Nastavi čitati

Aktuelno