Connect with us

Svijet

VRATITE NEDUŽNU DJECU: Rođaci talaca koje je OTEO HAMAS mole za njihovo oslobođenje

Dok svjetski lideri pokušavaju da lociraju taoce koje je Hamas uzeo u smrtonosnom upadu na Izrael ranije ovog mjeseca, porodice i prijatelji očajnički pozivaju na njihovo oslobađanje.

Hamasovi borci drže kao taoce čak 150 ljudi na lokacijama širom Gaze, nakon njihovih napada na južni Izrael 7. oktobra.

Neki od talaca bili su učesnici muzičkog festivala, dok su drugi živjeli u izraelskim poljoprivrednim zajednicama u blizini granice sa Gazom. Među kidnapovanim je bilo i izraelskih vojnika i stranih državljana.

Još se pojavljuju detalji o taocima koje je oteo Hamas
Vjeruje se da su devetomjesečni Kfir i njegov brat, trogodišnji Ariel, kidnapovani zajedno sa svojom majkom Širi Bibes i njenim mužem Jardenom iz kibuca Nahal Oz, male poljoprivredne enklave u južnom Izraelu.

– Želim svoju porodicu nazad – rekao je rođak Jifat Zajler za Si-En-En.

Roditelji 23-godišnjeg Amerikanca Herša Goldberg-Polina rekli su da je on zadobio kritičnu povredu i da su ga kasnije kidnapovali militanti Hamasa.

Herš je u subotu bio na muzičkom festivalu Nova u Izraelu. Istraga “Si-En-En-a” je otkrila kako su Hamasovi napadači presjekli puteve za bjekstvo, preplavili lokaciju i ubili ljude koji su se krili u skloništima za bombe.

Goldberg-Polinovi roditelji rekli su da su im preživjeli u smrtonosnom napadu rekli da su im njihov sin i njegov prijatelj „spasli živote“.

“Imam još nade”
Majka njemačko-izraelske državljanke Šani Luk, koja je na festivalu viđena bez svijesti na snimku koji se delio društvenim mrežama rekla je da „još uvijek ima nadu“.

– Nadam se da je još uvijek negdje živa. Nemamo čemu drugom da se nadamo, pa pokušavam da vjerujem – rekla je Rikarda Luk za “Si-En-En”.

“Oslobodite nevine ljude”
Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok apelovala je na Hamas da „oslobodi ove nevine ljude“, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim izraelskim kolegom Elijem Koenom u Netivotu, u Izraelu.

Francuski predsjednik Emanule Makron rekao je u četvrtak da će njegova vlada “učiniti sve za oslobađanje talaca bez obzira na njihovu nacionalnost”.

Portparol UN Stefan Dižarik rekao je u petak da agencija „mora da obezbejdi momentalno i bezuslovno oslobađanje svih talaca koji se drže u Gazi“.

Svijet

“IZUZETNO SU TEŠKI LJUDI!” Džej Di Vens poslao jasnu poruku “Pregovori sa Iranom biće dugi i mučni!”

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da su Iranci izuzetno teški ljudi, kao i da će pregovori sa Teheranom potrajati. On je u intervjuu za Foks njuz rekao da će pregovori o sporazumu s Iranom biti složeni i da će zahtevati vreme.
“Irancisu izuzetno teški ljudi i imaju fragmentiran sistem. Postoje ljudi u njihovom sistemu koji žele da se rat završi, postoje i radikali koji žele nastavak rata”, rekao je Vens i dodao da je posao američke administracije da u takvim okolnostima dođe do najboljeg ishoda za američku javnost i predsednika SAD.
Kako je rekao do sporazuma verovatno neće doći brzo, ali će SAD da postignu svoje ciljeve.

“Mislim da će na kraju doći do toga da cene nafte, koje su danas bile 79 dolara, padnu i ostanu niske. Iran nikada neće imati nuklearno oružje, a SAD će biti u jačoj poziciji”, rekao je Vens.

Dodao je i da ne bi trebalo da se donose zaključci o ishodu pregovora dok oni još traju, ali da će SAD nastaviti da se oslanja na vojni pritisak, ekonomske mere i diplomatiju kako bi postigle svoje ciljeve.

“Mi smo nekako usred igre i i ljudi pokušavaju da predvide kako će se ona odvijati. Mogu da vam kažem da će to ići na način dobar po SAD”, rekao je on.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

IMA NOVU PAKLENU TAKTIKU Putin udario Kijev gdje najviše boli, svijetu prijeti novi haos

Napadi ukrajinskih dronova duboko na teritoriju Rusije izazvali su nestašice goriva, opteretili ekonomiju, unijeli nemir među obične građane i zadali ozbiljne glavobolje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Uz to, ukrajinske snage su praktično odsjekle okupirani Krim od ostatka Rusije i nastavljaju da napadaju brodove u Crnom i Azovskom moru. Međutim, i Rusija je u posljednje vrijeme ostvarila određene uspjehe.

Nova, znatno brutalnija kampanja napada na ukrajinske luke na Crnom moru ogolila je surovu istinu:

Ukrajina nema dovoljno PVO raketa

poremećen je izvoz žita

skresani su prihodi države

zaustavljene isporuke oružja ukrajinskoj vojsci

Poljoprivreda čini čak 60 odsto ukupnog robnog izvoza Ukrajine, pa ovi ruski napadi stižu u najgorem mogućem trenutku – baš kada se poljoprivrednici spremaju za žetvu. Ako ova blokada potraje, Rusija bi mogla da presiječe ključni izvor deviznih prihoda Ukrajine i ojača svoju pregovaračku poziciju u svijetu tako što će nanijeti udarac velikim uvoznicima žita u Africi i Aziji, piše Tajm. Kijev, s druge strane, pokušava da umanji razmjere štete. Nakon dvonedjeljnih žestokih udara ruskih dronova i raketa na Odesu i druge primorske gradove, ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki tvrdio je u julu da su luke i dalje otvorene i operativne. Međutim, oko 90 odsto brodovlasnika obustavilo je dolaske jer su – baš kao i u Ormuskom moreuzu blizu Irana – troškovi osiguranja skočili u nebesa zbog konstantne opasnosti od novih napada.

Ovo nije prvi put da je pomorski saobraćaj na Crnom moru prekinut od početka ruske invazije. Talasi ruskih napada na luke krajem 2025. i početkom 2026. godine nisu zadugo usporili rad. Ali ovi posljednji udari su i širi i žešći, u velikoj mjeri zato što su nedavni uspjesi Ukrajine, naročito unutar same Rusije, isprovocirali Putina da pokuša da povrati inicijativu na frontu. Za sada, i Ukrajina i Rusija ostaju posvećene agresivnim vojnim strategijama.

Putinova taktika i glavni cilj
Neposredni problem Ukrajine jeste to što se oslanja na ograničene zalihe američkih PVO sistema „patriot” – jedinu pouzdanu odbranu od ruskih raketa – kako bi zaštitila svoje gradove i vojne linije snabdijevanja. Premještanje „patriota” radi odbrane luka bilo bi i preskupo i izuzetno rizično. Svjesna toga, Rusija će nastaviti da gađa luke raketama i dronovima, ne ostavljajući osiguravajućim kućama razlog da smanje premije, a brodovlasnicima motiv da se vrate.

Pored toga što smanjuje prihode Kijeva i njegovu sposobnost da finansira rat, Moskva se nada da će skokom cijena hrane na globalnom nivou oslabiti i međunarodnu podršku Ukrajini. Ukrajina obezbjeđuje četvrtinu uvoza pšenice za Egipat i oko 18 procenata za Indoneziju. Takođe je najveći dobavljač kukuruza za Evropsku uniju, pokriva čak 92 odsto njenog uvoza suncokretovog ulja i ostaje ključni izvor stočne hrane i biljnih ulja.

Putin računa na to da će poskupljenje hrane – u trenutku kada američki rat sa Iranom već podiže cijene nafte i svega ostalog – primorati ukrajinske trgovinske partnere, prije svega u Evropi, da pritisnu Kijev da obustavi napade unutar Rusije. Međutim, malo je vjerovatno da će ta strategija upaliti, navodi se u analizi Tajma. Šta Ukrajina može da uradi
Podrška Evrope Ukrajini i dalje je čvrsta, a vlade koje trpe posljedice poskupljenja prije će okriviti Moskvu nego Kijev. Ipak, Putin očajnički želi pobjede na frontu, pa će gurati po svom čak i bez čiste i ubjedljive pobjede na pomolu. Isto tako, ne treba očekivati ni obnovu sporazuma postignutog pod okriljem Ujedinjenih nacija u julu 2022. godine, koji je ranije omogućio bezbjednu plovidbu do i iz ukrajinskih luka.

Baš kao što je kriza u Ormuskom moreuzu primorala susjedne zemlje da grozničavo traže nove puteve za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, tako bi i Ukrajina mogla da preusmjeri izvoz žita preko Dunava, rumunskih luka i željeznice, kao što je to činila na početku rata. Ali, kao i tada, ta alternativna rješenja su skupa i logistički znatno komplikovanija.

Zbog svega ovoga, priroda ruskog rata protiv Ukrajine nastaviće da se mijenja dok obje strane traže način da prekinu pat-poziciju na frontu u svoju korist. A ekonomska šteta, koja se osjeća daleko izvan granica Ukrajine i Rusije, nastaviće da se gomila, piše Blic.

Nastavi čitati

Svijet

PENTAGON U PANICI ZBOG VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE! Zaključali podatke o oružju koji su bili javni više od 25 godina!

Pentagon je sa svoje javne internet stranice uklonio neklasifikovane izvještaje o višegodišnjem testiranju američkog oružja, uz obrazloženje da bi protivnici mogli da koriste vještačku inteligenciju i druge napredne tehnologije za analizu podataka i otkrivanje potencijalnih slabosti američke odbrane, prenio je danas Blumberg.

Američko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je riječ o “proaktivnoj mjeri” usmjerenoj na jačanje bezbjednosti SAD.

Strah da bi AI mogao otkriti slabosti vojske

Pentagon navodi da bi strane sile mogle da kombinuju različite javno dostupne podatke uz pomoć vještačke inteligencije i tako naprave detaljne procjene ranjivosti američke vojne infrastrukture i odbrambenih sistema.

Izvještaji su sada prebačeni na bezbjednu mrežu i dostupni samo ovlašćenom osoblju sa posebnom vojnom identifikacionom karticom.

Izvještaji često sadržali podatke o problemima u radu

Godišnji izvještaji Kancelarije za testiranje često su sadržali podatke o problemima u radu, pouzdanosti i održavanju velikih vojnih programa, uključujući i kontroverzni program borbenog aviona F-35 vrijedan oko 1,6 biliona dolara.

Zajedno sa procjenama Kancelarije za odgovornost vlade (GAO), predstavljali su jedan od glavnih izvora javnih informacija o stanju američke vojne opreme.

Odluka Pentagona izazvala je kritike pojedinih članova Kongresa i organizacija za nadzor rada vlade.

Senatorka Elizabet Voren ocijenila je da bi skrivanje izvještaja o problemima u vojnim sistemima moglo da ugrozi živote pripadnika vojske i da dovede do nepotrebnog trošenja novca poreskih obveznika.

Pentagon je ranije ove godine već smanjio kapacitete Kancelarije za testiranje, u okviru šire reorganizacije Ministarstva odbrane, prenosi Tanjug.

Smanjen broj zaposlenih

Broj zaposlenih smanjen je sa 126 na 30, a nadzor nad oko 90 vojnih programa uklonjen je iz nadležnosti kancelarije, prema podacima GAO.

Pentagon tvrdi da izvještaji nijesu uklonjeni zbog skrivanja informacija, već su premješteni na zaštićenu lokaciju kako bi im pristup imali samo ljudi koji rade na odbrambenim zadacima.

Slična odluka bila je donijeta i nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kada su izvještaji privremeno uklonjeni sa interneta, ali su štampane kopije tada i dalje bile dostupne medijima.

Nastavi čitati

Aktuelno