Visoki zvaničnici vodećih zapadnih zemalja sve više razmatraju mogućnost smjene ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, saopštila je ruska spoljna obavještajna služba /SVR/.

“Spoljna obavještajna služba dobija pouzdane informacije da visoki zvaničnici vodećih zapadnih zemalja sve više razgovaraju o potrebi smjene aktuelnog predsjednika Ukrajine”, navodi se u saopštenju SVR-a.

U saopštenju se ističe da Zapad vjeruje da je Zelenski otišao predaleko u stvaranju imidža pristalica rata sa Rusijom do pobjedničkog kraja i da neće moći da postane strana u pregovorima sa Moskvom.

“Među razlozima koji se navode su neispunjena obećanja Zelenskog da će pobijediti Rusiju na bojnom polju, beskrajna drskost ukrajinskog predsjednika u ophođenju sa stranim partnerima i bezgranični nepotizam i korupcija u Ukrajini, čije razmjere šokiraju čak i zapadne političare koji znaju mnogo o tome. Ali glavna stvar je gubitak sposobnosti Zelenskog za manevrisanje u sukobu sa Rusijom u interesu Vašingtona i saveznika”, saopštio je SVR.

Prema američkim obavještajnim službama, s obzirom na razvoj vojne situacije, uskoro bi se mogla pojaviti potreba za smjenom Zelenskog, navodi se u saopštenju i dodaje da Brisel među mogućim nasljednicima razmatra glavnokomandujućeg vojnih snaga Valerija Zalužnog i šefa ukrajinske obavještajne službe Kirila Budanova.

Šef Svjetske zdravstvene organizacije rekao je da je gotovo nemoguće poboljšati “katastrofalnu” zdravstvenu situaciju u Gazi čak i ako prođe hitna mjera SZO.

Mjera, koju podržavaju Avganistan, Katar, Jemen i Maroko, poziva na pristup Gazi za medicinsko osoblje i zalihe, kao i na SZO da dokumentuje nasilje nad zdravstvenim radnicima i pacijentima i obezbijedi sredstva za obnovu bolnica.

“Moram biti iskren prema vama: ti zadaci su gotovo nemogući u trenutnim okolnostima”, rekao je direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.

Tedros je 34-članom komitetu u Ženevi rekao da su zdravstvene potrebe u Gazi eksplodirale i da se rizik od bolesti širi, dok je istovremeno zdravstveni sistem smanjen na trećinu svog kapaciteta u odnosu na predratno vrijeme.

Bolnice u Gazi su pod teškim vazdušnim napadima, a neke su opkoljene ili napadnute kao dio odgovora Izraela na napad Hamasa 7. oktobra.

Oni koji ostaju u bolnicama preplavljeni su brojem ljudi koji dolaze, a operacije se često operišu bez anestezije.

Baza podataka SZO pokazuje da je od 7. oktobra bilo 449 napada na zdravstvene ustanove na palestinskim teritorijama.

Tedros je upozorio da će bezbjednosna situacija otežati ispunjavanje zahtjeva komiteta i izrazio duboko žaljenje što Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nije glasao za poziv na prekid vatre u Pojasu Gaze.

“Snabdijevanje zdravstvenih ustanova postalo je izuzetno teško i ozbiljno je ugroženo bezbjednosnom situacijom na terenu i neadekvatnim snabdijevanjem izvan Gaze”, rekao je Tedros.

Palestinski ministar zdravlja Mai al-Kaila je u obraćanju putem video linka govorio o hroničnoj nestašici lijekova. “Ne može se više naglasiti hitnost situacije”, rekla je ona.

Predstavnik SAD u komitetu najavio je da se neće protiviti tekstu predloga, što znači da bi se o njemu moglo glasati kasnije u nedelju. Izrael ga je kritikovao, rekavši da se premalo fokusira na ono što opisuje kao da Hamas koristi civile kao živi štit i postavlja komandne centre unutar bolnica.

“Ako će ovaj sastanak poslužiti bilo kojoj svrsi, to će biti da ohrabri Hamasove akcije”, rekao je izraelski ambasador Meirav Eilon Shahar.

Hitne sjednice SZO su rijetke i održavaju se tokom zdravstvenih kriza, uključujući pandemiju covid-19 2020. godine i epidemiju ebole 2015. u Africi.

U mnogim kulturama započinjanje razgovora sa strancem je obavezno, smatra se osnovnom kulturom. Međutim, u Švedskoj to nije slučaj. Šveđani smatraju da je neformalni razgovor nepotreban, jer se razgovor koristi za razmjenu stvarnih i smislenih informacija.

Kako prenosi YU Magazin Šveđani smatraju da je neobavezan razgovor uzaludan i nazivaju ga “kallprat” – hladni razgovor ili “dodprat” – mrtva priča. Kako bi izbjegli da dospiju u ovakve situacije, mnogi Šveđani su razvili vještinu izbjegavanja kontakta očima i sa strancima i sa poznanicima.

Umjesto da pričaju, oni gledaju svoje telefone ili izloge na ulicama. Za Šveđane, svrha razgovora je razmjena značajnih informacija, a besmisleno brbljanje jednostavno nije neophodno.

To ide toliko daleko da su u Luleou, glavnom gradu najsjevernijeg okruga Švedske, stanovnici pokrenuli kampanju „Sag hej” (Sai hello) u kojoj se pozdravljaju na ulici, navodi BBC.

Grad se nalazi toliko sjeverno da stanovnici imaju samo tri sata sunčeve svjetlosti tokom zime. To svakako doprinosi njihovoj rezervisanosti. U stvari, poznato je da ljudi u Luleju toliko malo govore jedni s drugima da se riječ „da” često zamijenjuje oštrim udahom.

Izvan Lulea, stranci u Švedskoj koji pokušavaju da započnu neformalni razgovor sa prodavcem ili konobarom, čak i uz lokalni pozdrav “hej”, vjerovatno će biti dočekani monotonim “hej” kao odgovor.

Stručnjaci kažu da se to dogodilo zato što je Švedska slabo naseljena zemlja u relativno velikom pejzažu. Ljudi su vijekovima korišćeni da zaista rijetko razgovaraju sa onima izvan svog neposrednog kruga.

Prema drugom tumačenju, averzija prema ćaskanju mogla bi biti povezana sa relativno niskim nivoom imigracije u Švedsku do 1960-ih. Minimalna izloženost drugim kulturama doprinijela je tome da je realno malo vjerovatno da će Šveđani prihvatiti ovu očigledno “nešvedsku” praksu.

Međutim, uprkos svojoj naizgled hladnoj spoljašnjosti, Šveđani će skoro uvijek biti ljubazni i prijateljski raspoloženi, iako očigledno na drugačiji način od onih iz “pričljivijih” kultura.

Agencije