Na prijedlog Štaba za vanredne situacije Grada Bijeljina, gradonačelnik Grada Bijeljina donio je odluku o proglašenju vanredne situacije na području naseljenih mjesta Ljeskovac, Кojčinovac, Janja, Glogovac, Nova Janja i Modran.

Odluka je donesena na telefonskoj sjednici Štaba za vanredne situacije, održanoj 12. avgusta 2026. godine, zbog višednevnog prekida redovnog vodosnabdijevanja i učestalih havarija na transportnom cjevovodu za Janju.

Prema informacijama A.D. „Vodovod i kanalizacija“ Bijeljina, do havarija na kritičnom dijelu transportnog cjevovoda došlo je 18. jula, kao i 10., 11. i 12. avgusta ove godine. Posljednji kvar doveo je do prekida redovnog vodosnabdijevanja, koji u trenutku obraćanja traje oko 72 časa.

Problem je posebno izražen zbog visokih temperatura, koje dodatno otežavaju uslove života stanovništva i povećavaju potrebu za sigurnim i kontinuiranim snabdijevanjem vodom.

Prekidom vodosnabdijevanja obuhvaćeno je više od 4.200 korisnika na području šest naseljenih mjesta: Ljeskovac – 304 korisnika, Кojčinovac – 493, Janja – 2.485, Glogovac – 186, Nova Janja – 757 i Modran – 60 korisnika.

Usljed havarija je, prema navodima „Vodovoda i kanalizacije“, pričinjena i materijalna šteta stanovnicima ovog područja, uključujući plavljenja dvorišta, kuća i pomoćnih objekata.

Proglašenjem vanredne situacije stvaraju se uslovi za hitno preduzimanje mjera i angažovanje svih raspoloživih kapaciteta radi stabilizacije vodosnabdijevanja i otklanjanja posljedica nastale situacije.

Za stanovništvo ugroženih područja to znači da će, do uspostavljanja redovnog vodosnabdijevanja, biti obezbijeđeno dodatno snabdijevanje vodom. Na ugrožena područja biće upućene cisterne sa vodom za piće, a na odgovarajućim lokacijama biće postavljene i pokretne česme, kako bi građani imali dostupnu vodu za piće i osnovne životne potrebe. O mjestima na kojima će biti obezbijeđeno preuzimanje vode građani će biti blagovremeno informisani.

Кao trajno rješenje problema predviđa se što hitnija kompletna rekonstrukcija kritičnog dijela transportnog cjevovoda, kako bi se obezbijedilo pouzdano i kontinuirano vodosnabdijevanje stanovništva ovog dijela Grada Bijeljina i spriječila ponovna pojava višednevnih prekida.

Nadležne službe Grada Bijeljina i „Vodovoda i kanalizacije“ preduzimaće neophodne aktivnosti na rješavanju problema i informisanju građana o stanju vodosnabdijevanja i daljim mjerama.

Divlji konji na visoravni Kruzi kod Livna suočavaju se s nedostatkom vode, a potpuna katastrofa u kojoj se nalaze ove nedužne životinje potkrijepljena je fotografijama koje nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim.

Na Facebook grupi Relax Livno, objavljene su potresne slike sa Kruza uz komentar da su sve lokve na ovoj visoravni devastirane i bez vode, a neke od životinja su i uginule.

“E moj narode…“, poručuje autor odmah na početku objave na FB, a potom iznosi žestoke kritike na račun nadležnih koji su dopustili da se ovako nešto dogodi.

“Vlastima je najvažnije da visoravan na Kruzima unovče, podijele u koncesije za vjetroelektrane i posade po njima vjetrenjače. A ovima što vozaju turiste da se dobro od znatiželjnih posjetitelja naplate, da što bolje zarade… Evo već u zadnjih sedam godina nikog nije briga što blago skapava od žeđi“, navodi se u objavi, te dodaje:

“Teško divljim konjima na Kruzima, s ovim našim druzima. Svima im je važan samo novac! A samo malo novaca je bilo potrebno izdvojiti, lokve proljetos urediti i sada blago napojiti“.

U objavi se dalje ističe da je novac namijenjen za brigu o konjima “opran“.

“Ali župnijskim i gradskim vlastodršcima je najvažnije bilo 50.000 KM izdvojiti, konje pobrojiti, napraviti nekakvu tzv. studiju o upravljanju divljim konjima?! Samo pohlepa! A posljednjih 20-ak godina za brigu o divljim konjima oprano je skoro 500.000 KM! I sad ovo pokazujemo svijetu…!?“, zaključuje se u objavi.

Čitalac portala GPMaljevac.COM obratio se sa pitanjem pred put koji je planiran već sutra. Na put kreću on, supruga i njeno dijete iz prethodnog braka, a dilemu im stvara činjenica da dijete ima drugačije prezime.

Sama činjenica da dijete i majka nemaju isto prezime nije prepreka za prelazak državne granice. Dijete mora imati sopstvenu važeću putnu ispravu, a granična policija može dodatno provjeriti odnos između djeteta i osobe koja ga prati ako okolnosti putovanja zahtijevaju dodatno pojašnjenje.

Prema informacijama Granične policije BiH, maloljetno dijete može prelaziti državnu granicu BiH u pratnji jednog roditelja ako ima važeću putnu ispravu i ako ne postoji zabrana ili drugo zakonsko ograničenje putovanja koje je izrekao sud, centar za socijalni rad ili drugi nadležni organ. To znači da u ovom slučaju činjenica da s njima putuje majčin sadašnji suprug, odnosno djetetov očuh, ne mijenja činjenicu da dijete putuje u pratnji svoje majke.

Situacija može biti nešto osjetljivija upravo zbog različitog prezimena. Policija navodi da prilikom kontrole maloljetnika koji putuju u pratnji odraslih osoba posebnu pažnju posvećuje utvrđivanju da li osobe u pratnji imaju roditeljsko staranje. Ako postoji ozbiljna sumnja u okolnosti putovanja, policijski službenik može sprovesti dodatne provjere.

Ministarstvo spoljnih poslova zato preporučuje da se uz putnu ispravu djeteta ponesu i dokumenti kojima se lako može dokazati odnos sa djetetom. Među takvim dokumentima izričito navode rodni list, odluku o starateljstvu, izvod iz matične knjige vjenčanih, kao i saglasnost roditelja. Za porodicu u kojoj majka danas nosi drugo prezime od djeteta, posebno je korisno ponijeti rodni list djeteta iz kojeg je vidljivo ime majke. Ako je majka nakon razvoda ili novog braka promijenila prezime, korisno je imati i dokument kojim se povezuje njeno ranije i sadašnje prezime (npr. izvod iz matične knjige vjenčanih).

Ako drugi biološki roditelj ne putuje sa djetetom, preporučljivo je imati i njegovu pisanu saglasnost za putovanje. Za izlazak iz BiH sa jednim roditeljem ona u uobičajenoj situaciji nije automatski uslov, ali može znatno olakšati eventualnu dodatnu provjeru, posebno ako porodica nastavlja put kroz više država.

Na nivou Evropske unije ne postoji jedinstveno pravilo koje važi u svim državama. Službeni portal EU upozorava da dijete koje putuje samo sa jednim roditeljem ili sa drugom odraslom osobom može, zavisno od države, trebati dodatni dokument kojim drugi roditelj odobrava putovanje. Pravila određuje svaka država pojedinačno, a dokument može zatražiti i zemlja kroz koju porodica samo prolazi.

Zbog toga različito prezime djeteta i majke ne znači da će porodica imati problem na granici, ali je za putovanje najpraktičnije uz pasoš djeteta ponijeti rodni list, a u slučaju promjene prezimena majke i dokument koji tu promjenu dokazuje. Ako postoji mogućnost da se pribavi i saglasnost drugog biološkog roditelja, taj dokument dodatno uklanja eventualne nedoumice prilikom granične kontrole.