Pravoslavni hrišćani obilježavaju Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću.

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobjedu vjere i života nad smrću. Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove. Hrišćani Vaskrs slave tri dana, pa su u kalendaru SPC crvenim slovom obilježeni Vaskršnji ponedjeljak i Vaskršnji utorak.

Narod se međusobno pozdravlja riječima: “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!” sve do Spasovdana.

U Srbiji postoji nekoliko prihvaćenih naziva za ovaj praznik. Tu je, naravno, Uskrs, koji vodi porijeklo iz narodnog jezika, Vaskrs, porijeklom iz srpskoslovenskog i Voskres, porijeklom iz ruskoslovenskog, koji je i dalje u upotrebi u crkvi.

Proslava Vaskrsa na Svetoj Gori
Pred samu ponoć izlazi se u posljednju litiju oko hrama hilandarskog kada se iznose sve velike svetinje manastirske, čitaju se posljednji odlomci žitija, a onda se pale svijeće. U ponoć iguman izlazi na stepenice Naosa i čita vaskrsnu besjedu… pričao je istoričar umjetnosti Dušan Milovanović, nevjerovatni poznavalac srpske srednjovjekovne istorije, u serijalu „Priče sa Atosa” koji možete da pratite na televiziji Balkan Trip. Pogledajte kako se dan Vaskrsa obilježava na Svetoj Gori:

Iako se ovogodišnja grijna sezona u Republici Srpskoj još nije završila, proizvođači peleta već upozoravaju građane da se na vrijeme snabdiju ovim energentom za narednu sezonu, jer bi cijene, kako kažu, mogle divljati.

Ističu da će zbog aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku u narednom periodu sigurno doći do povećane potražnje od strane evropskih zemalja.

Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da se tržište ponovo suočava sa izazovima sličnim onima iz 2022. godine.

“Imamo situaciju koja podsjeća na 2022. godinu, kada je došlo do velikog poremećaja na evropskom tržištu usljed problema sa snabdijevanjem gasom. Tada je, kao posljedica, došlo do ogromne potražnje za peletom. Sve ukazuje na to da bi se sličan scenario mogao ponoviti, što bi moglo dovesti do naglog rasta cijena”, kazao je Ivanović.

On ističe da su skladišta u Evropi trenutno na niskom nivou te da je duga i hladna zima u zemljama poput Austrije, Njemačke i Italije dodatno iscrpila zalihe.

Zbog toga se očekuje da bi vrlo brzo mogla porasti potražnja za peletom iz Bosne i Hercegovine za izvoz na evropsko tržište.

“Bilo bi dobro preporučiti domaćem stanovništvu da se na vrijeme snabdije peletom, po trenutnim cijenama koje se kreću od 530 do 560 KM po toni”, naglasio je Ivanović.

Govoreći o budućim kretanjima cijena, Ivanović navodi da je teško davati precizne prognoze, ali upozorava da su cijene energenata već porasle za 20 do 30 odsto, te da ni pelet neće biti izuzetak iz tog trenda.

“Trenutno imamo i određene probleme u proizvodnji. Otežan je izvoz oblovine iz šuma zbog velikih snježnih padavina, a snijeg će se zadržati još neko vrijeme. Takođe, suočavamo se sa poteškoćama u nabavci sirovine. U narednom periodu očekuju nas razgovori sa predstavnicima ministarstava i šumskih gazdinstava kako bismo pokušali pronaći rješenja”, dodao je on.

Na kraju, Ivanović ponovo apeluje na građane da ne čekaju početak jeseni.

“Važno je da se domaćinstva snabdiju na vrijeme, kako ne bismo došli u situaciju da tokom jeseni dođe do nestašica, kada više nema dovoljno prostora za reakciju niti za povećanje proizvodnih kapaciteta”, zaključio je Ivanović.

Darko Partalo, direktor kompanije “Drvoprodex”, kazao je za “Nezavisne novine” da će zbog aktuelnih dešavanja na Bliski istok gotovo sigurno doći do određenih turbulencija na tržištu peleta, ali izražava nadu da cijene neće značajno rasti.

“Nadamo se da će se sukob na Bliskom istoku što prije završiti, jer ukoliko potraje, teško je predvidjeti kako će se to odraziti na naše, ali i šire evropsko tržište”, kazao je Partalo.

On ističe da je situacija za sada stabilna kada je riječ o ponudi i cijenama, ali upozorava da globalna kretanja energenata imaju direktan uticaj i na sektor peleta.

“U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 590 KM, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, pojasnio je Partalo.

Dodaje da proizvođači pažljivo prate situaciju na međunarodnom tržištu, jer svaki poremećaj u snabdijevanju gasom ili drugim energentima u Evropi automatski povećava interes za alternativna rješenja poput peleta.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je logično očekivati da bilo kakav poremećaj energenata utiče na sve.

“Naravno da će pelet sigurno biti alternativa nekim gorivima, pogotovo jer vidimo da se Evropa odrekla ruskog gasa, a sada i u lancu snabdijevanja gasom koji je dolazio sa Bliskog istoka sigurno će biti poteškoća. Pretpostavljam da će jedna od zamjena biti pelet”, kazao je Andrić.

On je takođe apelovao na građane da nabave pelet na vrijeme, jer, kako kaže, veliki dio proizvođača već je počeo sa akcijskim cijenama.

Dok građani skupljaju marku po marku kako bi pomogli jednom ocu da ponovo stane na noge, sistem još jednom ostaje po strani.

Goran Petrušić, samohrani otac, vodi najtežu životnu borbu – borbu za novi korak i dostojanstven život svog djeteta. Iako nada postoji, cijena liječenja je ogromna, zbog čega je pokrenuta humanitarna akcija u koju se uključuju ljudi širom regiona.

Upravo tu akciju pokrenuo je generalni sekretar Pokret Sigurna Srpska Nebojša Drinić, koji je ukazao na nepravdu s kojom se suočavaju obični ljudi.

„Kada običan čovjek treba šansu za život, oslanja se na dobrotu naroda, dok se za privilegovane milioni pronalaze bez problema. To nije sistem pravde, to je sistem nepravde“, poručio je Drinić.

Zahvalnost nije izostala – Goran Petrušić je javno uputio riječi zahvalnosti Driniću i svima koji su se uključili u akciju, naglašavajući da mu podrška ljudi daje snagu da nastavi borbu.

I pored izostanka sistemske podrške, građani još jednom pokazuju ono najvažnije – solidarnost, humanost i spremnost da pomognu kada je najteže.

Ova priča ponovo otvara pitanje odgovornosti institucija, ali i podsjeća da snaga zajedništva često nadjača sve prepreke.