“Notorna je laž da nad nekih gostima u diskoteci na Palama nije bilo prekomjerne upotrebe fizičke sile od strane Specijalne antiterorističke jedinice, kao što to tvrdi ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir”, rekao je načelnik opštine Pale Dejan Kojić na konferenciji za novinare.

Kojić je istakao da ne zna da li ministar stvarno nije upoznat sa tim ili svjesno pokušava da prikrije šta se stvarno desilo.

“Ministar Budimir me juče pitao da li sam upoznat da je obezbjeđenje u diskoteci “Enigma” radilo ilegalno. To svi ba Palama znamo jer je tako godinama. Podsjećam ministra da agencijama za fizičko-tehničko obezbjeđenje rješenje za rad izdaje MUP, koji je i nadležan za njihovu kontrolu, a time i kontrolu onih koji poslove obezbjeđenja rade nelegalno”, istakao je Kojić.

Ne vjerujem, dodaje Kojić, da je tu informaciju ministar Budimir dobio tek sad kad je ušao u lični obračun sa Nedeljkom Elekom da na Palama postoji grupa koja nelegalno radi obezbjeđenje.

“MInistar me takođe pitao da li znam da objekat nema dozvolu za rad i da radnici nisu prijavljeni, što znam, ali to nije moja nadležnost, nego nadležnost gradske ili republičke inspekcije i inspekcije rada”, kaže Kojić.

Dodaje da je apsurdno što je u saopštenju ministra napisano da je organizator dostavio najavu koncerta 24 sata prije, a ne 72, kao što je zakonom propisano.

“Zašto onda MUP nije zabranilo održavanje koncerta?”,upisao je Kojić.

Ministar Budimir treba da zna, naglašava Kojić, da su ti ljudi pretrpjeli stravičnu torturu, najviše u prostorijama PU Istočno Sarajevo.

“MUP treba da štiti sve građane. Niko ne zaslužuje da prođe kroz to. Tukli su konobare, ljude koje znam, to nisu bezbjednosno interesanta lica, njih 30-ak. Ne pričam o obezbjeđenju, nego samo o tom ljudima”, istakao je Kojić.

Već tri godine Bosna i Hercegovina nema važeću državnu strategiju nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga, čije usvajanje je, uz ostalo, “zapelo” i na prvoj riječi njenog naziva.

Stara istekla, nove nema

Podsjećanja radi, Državna strategija nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u BiH za razdoblje 2018-2023. je, kao što proističe iz njegovog naziva, istekla, tako da ona formalno više nije važeća.

Pojedini delegati u Domu naroda parlamenta BiH su se raspitivali kada će biti donesena nova. Delegat Kemal Ademović je to pitanje postavio Savjetu ministara.

Odgovorilo mu je Ministarstvo bezbjednosti BiH, koje navodi da je, na njihov prijedlog, Savjet ministara BiH još 25. jula 2023. godine donio Odluku o formiranju Radne grupe za izradu prijedloga Državne strategije i Državnog akcionog plana borbe protiv zloupotrebe opojnih droga u BiH za period 2024 – 2028.

Pored toga, kako navode iz Ministarstva bezbjednosti BiH, Savjet ministara BiH je 12. februara 2025. donio Odluku o izmjenama Odluke o formiranju Radne grupe za izradu prijedloga državne strategije i državnog akcionog plana (2024 – 2028).

Problematičan naziv

“Radna grupa je, pored konstitutivnog, održala još dva radna sastanka. Članovi radne grupe iz Republike Srpske su prije održavanja prvog radnog sastanka pismeno zatražili od Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga Savjeta ministara BiH smjernice i instrukciju za izradu strategije, problematizujući termin ‘državna’ u njenom nazivu”, navodi Ministarstvo bezbjednosti BiH.

Naziv strategije je, dodaju iz Ministarstva, definisan Zakonom o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga.

“Na prvom sastanku Radne grupe, održanom u onlajn formatu, članovi Radne grupe iz Republike Srpske naveli su da nisu dobili tražene smjernice i instrukciju od Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, zbog čega smatraju da je potrebno privremeno obustaviti rad Radne grupe, a potom su napustili onlajn sastanak”, tvrde iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

Nisu došli na sastanak

Kako dodaju, pozivu za učešće na drugom radnom sastanku, organizovanom u Sarajevu, članovi Radne grupe iz Republike Srpske se nisu odazvali.

“S obzirom na to da u radu Radne grupe ne učestvuju imenovani predstavnici institucija iz cijele države, dalji rad na izradi ovih dokumenata pokazao se necjelishodnim, te je privremeno obustavljen”, kažu iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

Sa druge strane, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koje je jedan od 20 organa i institucija u sastavu Radne grupe, podsjećaju da je Vlada RS još 16. januara 2025. godine donijela zaključak kojim je, između ostalog, obavezala četiri ministarstva (Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstvo pravde, Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske), da ne učestvuju u izradi spomenutih dokumenata na nivou BiH.

“Vlada je obavezala ministarstva da ne učestvuju u izradi tih dokumenata dok se ne realizuju zatražene izmjene odluke o formiranju Radne grupe za izradu državne strategije nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga i državnog akcionog plana borbe protiv zloupotrebe opojnih droga u BiH 2024 – 2028. godina, kao i dostavljanja jasne instrukcije i smjernica razvoja državne strategije od strane Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga BiH”, naveli su iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Obaveza za komisiju

Takođe, kako dodaju, Vlada Republike Srpske obavezala je Komisiju za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga Republike Srpske da uputi i dopis Ministarstvu bezbjednosti BiH sa zahtjevom za hitno pokretanje aktivnosti na izmjenama Zakona o suzbijanju i sprečavanju zloupotrebe opojnih droga BiH, kako bi se on uskladio sa ustavnim nadležnostima Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta i u nazivima strateških dokumenata ukinuo termin “državna”.

“Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga BiH nije dostavila odgovor, odnosno smjernice za razvoj Državne strategije, a na traženje Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga Republike Srpske predstavnici iz Republike Srpske su ukazali i na neadekvatno uključivanje nevladinog sektora u izradu strategije, što je u suprotnosti sa dokumentima relevantnim za proces evropskih integracija i drugim međunarodno preuzetim obavezama BiH”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Podsjećaju i da je ova oblast u Republici Srpskoj jasno definisana te da još od 2008. godine djeluje Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga koju imenuje Vlada Republike Srpske, sa zadatkom da obavlja poslove koji su utvrđeni strategijama nadzora nad opojnim drogama i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u Republici Srpskoj. Novi dokument strategije je, kažu, u izradi.

Upalili se alarmi

Komentarišući odgovor koji je dobio od Ministarstva bezbjednosti BiH, Ademović ponavlja da BiH nema nikakvu strategiju od 2023. godine, dok istovremeno znamo, kako ističe, da je droga ušla i u osnovne škole.

“Svi su se crveni alarmi popalili. Ovo pogađa svaku porodicu u BiH. Ja mislim da ova strategija neće biti donesena do 2028. godine, kada bi trebalo da bude donesena nova. Znam kako inače ide sa zakonima, da ide traljavo. Usaglašavaju se ne mjesecima, nego godinama”, kaže Ademović za “Nezavisne novine”.

Organizovana borba

Stručnjak za bezbjednost Nermin Pećanac, inače nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kaže da kod nas postoje dva problema – propisi se ne donose na vrijeme, a kada se i donesu, upitno je izvršenje.

“Sarajevo je nekad bilo tranzit za droge, a sada je nažalost postalo destinacija. I BiH je njima bila tranzit, a sada je sve više destinacija. Organizovana borba, kao što joj samo ime kaže, mora podrazumijevati angažman svih institucija. Svi moraju biti uvezani i raditi na tome. Droga nema granica, isto kao voda i ne smijete dozvoliti da oni budu korak ispred policijskih agencija”, rekao je Pećanac za “Nezavisne novine”.

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković oglasio se povodom policijske akcije u noćnom klubu na Palama, poručivši da javnost još nije dobila odgovore na ključna pitanja o njenom epilogu i navodima o prekomjernoj upotrebi sile.

Stanivuković je naveo da predstavnici vlasti Republike Srpske, od predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića do predsjednika RS Milorada Dodika, javno brane sprovedenu akciju, ali da, kako tvrdi, izostaju konkretni odgovori o rezultatima policijskog postupanja.

Podsjetio je da su se nakon racije pojavile brojne tvrdnje da su tokom intervencije brutalno pretučeni mladi ljudi, među kojima su, kako navodi, bila i djeca boraca Vojske Republike Srpske.

“Režimski mediji detaljno govore o navodnoj kriminalnoj grupi i ozbiljnim sumnjama u izvršenje krivičnih djela. Ali kakav je epilog te akcije? Prekršajne prijave?”, upitao je Stanivuković.

On je zatražio odgovore na pitanja ko je uhapšen, da li je postupajući tužilac zatražio pritvor za bilo kojeg osumnjičenog i da li je saslušan pomenuti Danilović.

“Ako se već tvrdilo da je riječ o opasnim kriminalcima, kako je moguće da je ishod svega sveden na prekršajne prijave? Ako su postojali osnovi sumnje za teška krivična djela, zašto nema hapšenja i pritvora?”, naveo je.
Stanivuković je dodao da se iz vlasti moglo čuti kako su pojedini od osumnjičenih i ranije evidentirani u policijskim evidencijama, te poručio da bi, ukoliko je to tačno, umjesto evidencija trebalo da odgovaraju pred pravosuđem.

Prema njegovim riječima, umjesto odgovora javnost sluša opravdanja, dok su osobe koje se dovode u vezu s kriminalom na slobodi, a mladi koji su se te večeri zatekli u klubu, kako tvrdi, pretrpjeli su brutalnu silu.

“Građani zaslužuju istinu, a ne politička saopštenja. Zaslužuju jasne odgovore i utvrđivanje odgovornosti, kako za eventualni kriminal, tako i za svako eventualno prekoračenje ovlašćenja prilikom postupanja policije”, poručio je Stanivuković.